Zarađuje li Iran milione na blokadi Hormuškog moreuza?

Dobro povezani i moćni ljudi su kroz istoriju uvijek profitirali na krizama. No, rat s Iranom podiže profiterstvo na potpuno novi nivo, čak i dok SAD navodno nude plan od 15 tačaka za okončanje borbi.

Tokom gotovo mjesec dana dugog sukoba, optužbe su usmjerene na trgovce gorivom - koji su podigli cijene na benzinskim pumpama u roku od nekoliko sati od prvih udara - velike naftne kompanije, koje bi mogle ostvariti neočekivane marže od 100 dolara (86,24 eura) po barelu sirove nafte, te osiguravajuća društva za pomorski saobraćaj, koja su višestruko povećala premije ratnog rizika nakon što je Teheran efektivno zatvorio Hormuški moreuz.

Ali jedan potez nadmašuje sve po svojoj smjelosti. Iran, koji je gotovo svim tankerima za naftu i gas blokirao prolaz kroz Hormuški moreuz, navodno je počeo da naplaćuje do dva miliona dolara (1,72 miliona eura) po brodu za "siguran prolaz" kroz Hormuški moreuz.

Lloyd's List, jedna od najstarijih i najuglednijih pomorskih publikacija na svijetu, prošle nedjelje izvjestila je da se vjeruje da je barem jedan tanker izvršio uplatu.

Iranska "naplatnu rampa" u Hormuškom moreuzu?

Ovaj potez Teherana bi mogao da kritičnu globalnu saobraćajnu tačku – kroz koju prolazi petina svjetske nafte i gasa - pretvori u skupu naplatnu kućicu. Dok je nekoliko iranskih zvaničnika demantovalo izvještaj, poslanik Aledin Borudžerdi tvrdio je na državnoj televiziji da se takve nadoknade naplaćuju kao dio "novog suverenog režima" u moreuzu, predstavljajući taj potez kao pokušaj pokrivanja "ratnih troškova".

Ako se to potvrdi, plaćanje bi predstavljalo kršenje međunarodnog pomorskog prava, rekao je Robert Hubert, stručnjak za međunarodne odnose na kanadskom Univerzitetu Kalgari. "Sloboda plovidbe... temelj je međunarodne pomorske trgovine... mogućnost prolaska kroz ta područja bez ikakvih prepreka", rekao je Huebert u utorak u podkastu kanadske kompanije Energi Media. "Ako biste to učinili (naplaćivali naknadu), imali biste direktno protivljenje gotovo svake države", rekao je on.

S obzirom na više od 3.200 blokiranih brodova, Peter Sand, glavni analitičar u kompaniji za analizu pomorskog saobraćaja Zeneta (Xeneta) sa sjedištem u Kopenhagenu, umanjuje značaj naknade za ponovno otvaranje ovog uskog plovnog puta.

"Koliko god se činila visokom, (naknada za tranzit od 2 miliona dolara) ona nije bitan faktor", rekao je Sand za DW. "Važno je da je i dalje nesigurno da se prolazi kroz (Hormuški moreuz)", kaže on.

Uprkos tome, spremnost glavnih uvoznika nafte i gasa da se uključe u direktne pregovore i plate vrtoglavu naknadu uz skupo osiguranje, naglašava sve veći očaj među zemljama zavisnim od goriva da obezbijede čak i minimalne zalihe kroz moreuz.

"Neke (zemlje) možda će htjeti da plate", dodao je Sand. "To je mala konačna premija koju treba platiti kako bi se obezbijedila neka vrsta neprekidnog snabdijevanja energijom", kaže on.

Plaćanje izvršeno uprkos sankcijama prema Teheranu

Lloyd's List navodi da nije jasno kako je transakcija izvršena jer je Iran i dalje pod međunarodnim sankcijama, što Teheranu otežava primanje plaćanja denominovanih u dolarima putem zapadnih finansijskih kanala.

Ova pomorska publikacija izvjestila je da Indija, Pakistan, Irak, Malezija i Kina direktno razgovaraju s iranskim zvaničnicima kako bi dogovorili siguran prolaz za svoje brodove.

Bloomberg, koji je takođe izvjestio o naknadi, citirao je neimenovane izvore koji tvrde da je nekoliko brodova platilo za prelazak kroz moreuz, iako se čini da plaćanje nije sistemsko.

Teheran razmatra formalizovanje naknade kao dio eventualnog mirovnog sporazuma sa SAD-om i Izraelom, dodao je jedan od Bloombergovih izvora.

Iran će olakšati tranzit za "neprijateljske" tankere

U daljem razvoju događaja, Iran je u utorak poslao pismo državama članicama Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u kojem kaže da će sada dopustiti "neprijateljskim brodovima" tranzit kroz Ormuski moreuz, uz koordinaciju Teherana.

"Do sada je (Iran) odobravao između tri i pet tranzita dnevno", rekao je Sand. "(Sada Teheran kaže) ako niste neprijatelj Irana, moreuz je otvoren za vas", kaže on.

U međuvremenu, portparol IMO-a rekao je za DW da ova organizacija radi na uspostavljanju "privremene i hitne mjere za olakšavanje bezbjedne evakuacije trgovačkih brodova koji su trenutno blokirani u regionu Persijskog zaliva".

Prije nego što se kriza dodatno pogorša, IMO je rekao da je ključno zaštititi živote i dobrobit nasukanih pomoraca, istovremeno podstičući brodove koji su spremni da prođu kroz Hormuški moreuz bez napada.

Pomorska pratnja nije "dugoročno rješenje"

Američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na evropske saveznike u NATO-u da se pridruže multinacionalnoj pomorskoj patroli ili misiji pratnje brodova u Zalivu kako bi zaštitili komercijalno brodarstvo.

Evropske zemlje su se, međutim, uglavnom opirale neposrednom učešću. No, mnoge, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, naznačile su da bi bile spremne da doprinesu misiji pratnje ili patrole poslije okončanja konflikta.

IMO je saopštio da iako su mornaričke pratnje korišćene i ranije, tokom nedavnih napada proiranskih Huta na brodove u Crvenom moru, one ne pružaju "održivo ili dugoročno rješenje". "Mora postojati multilateralno rješenje za deeskalaciju situacije i omogućavanje evakuacije civilnog brodskog osoblja i brodova na bezbjedno", rekao je portparol IMO-a.

( Deutsche Welle )