Studenti izabrali drugačije: roman o femicidu osvojio Gonkurov izbor

To što je roman “U srcu noći” književnice Nataše Apana, osvojio nagradu prvog “Gonkurovog izbora Crne Gore”, po odluci odabranog žirija, nije tek puki akademski izbor, već jasan indikator intelektualne zrelosti i hrabar iskorak iz strogo kanonskih okvira ka angažovanoj savremenoj prozi.

To za “Vijesti” kaže Andrea Peruničić, jedna od članica žirija, saradnica u nastavi na Katedri za francuski jezik i književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, gdje je magistrirala i trenutno je na doktorskim studijama.

Ime pobjednika saopšteno je na svečanosti 27. marta, u okviru obilježavanja “Mjeseca frankofonije” u Crnoj Gori, u organizaciji Ambasade Francuske i Francuskog instituta u Crnoj Gori. Događaju je tom prilikom prisustvovala i Kamij Lorans (Camille Laurens), generalna sekretarka Akademije Gonkur i renomirana književnica. Crnogorski žiri činilo je osam studentkinja/ata doktorskih, master ili četvrte godine osnovnih studija sa Odsjeka za francuski jezik Filološkog fakulteta. Oni su, nakon pročitanih knjiga najužih finalista zvanične Gonkurove nagrade za knjigu 2025. godine, svog pobjednika izabrao po propozicijama stvarnog žirija. Ime dobitnice saopštila je ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An-Mari Maske (Anne-Marie Maskay) na prijemu u rezidenciji Ambasade.

Jednoglasna odluka, ne slučajno

Jedini muški član žirija, student druge godina master studija, Matija Đurović, “Vijestima” je otkrio da je odluka bila jednoglasna, ali ne iz dogovora, već spontano.

“Vjerujem da je na izbor svakog od nas uticala situacija u svijetu, ali i regionu i državi. Centralna tema knjige ‘U srcu noći’ je nasilje nad ženama i femicid, što mislim da je sve nas dotaklo na neki način... Mene, možda, malo drugačije nego ostale, budući da sam muškarac pa ne znam iz prve ruke sve te stvari o kojima se u knjizi govori. Takođe, mislim i da je situaciono ovo bio najbolji tajming, ali i stilski nam se najviše dopalo djelo Nataše Apana. Iako je slučajnost što smo svi odabrali isti naslov, ne mislim da je to tek puka slučajnost, već postoji mnogo razloga zašto je ova knjiga naš izbor”, istakao je Đurović.

Kuriozitet je da su crnogorski studenti odabrali drugu knjigu u odnosu na zvaničan izbor žirija u Francuskoj. Laureat najstarije i jedne od najprestižnijih književnih nagrada te vrste za 2025. godinu je zvanično Loran Movinje za roman “Prazna kuća”. Lorans je “Vijestima” kazala da joj je drago zbog toga.

“Tako je, izbor studenata Crne Gore bio je drugačiji od našeg i drago mi je zbog toga, zato što bi možda Gonkurova nagrada i u našem izboru išla Nataši Apana, da ona dan prije nije dobila drugu francusku nagradu ‘Femina’. Ja sam lično zadovoljna i drago mi je da je ova knjiga, koja je odlična, dobila ovu nagradu u izboru crnogorskih studenata”, navela je Lorans.

Dekonstrukcija porodičnog nasilja i femicida

Istakla je da se knjiga bavi veoma aktuelnom, feminističkom temom i govori o problemu nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te se u krajnjem bavi i femicidom.

“Drago mi je da su studenti bili pogođeni tom temom, koja je sama po sebi veoma osjetljiva. Drago mi je i što se literatura, odnosno književnost, bavi upravo ovom aktuelnom temom i što je jedini muškarac koji je bio u žiriju u Crnoj Gori, bio istog mišljenja i takođe ganut knjigom i tom aktuelnom temom”, rekla je Lorans “Vijestima”.

Peruničić je navela da “ovakvo opredjeljenje predstavlja čin onoga što svaki profesor želi da proizvede kod svojih studenata”.

“To je akademska nezavisnost da kao čitaoci u književnosti studenti ne traže samo stilsku pedanteriju, već humanistički odjek i sposobnost umjetnosti da artikuliše najdublje traume jednog vremena”, poručila je ona.

Roman “U srcu noći” (La nuit au cœur), autorke Nataše Apana (Nathacha Appanah) prati priče tri žene koje su žrtve partnerskog nasilja.

“Na tankoj liniji između snage i poniznosti, Nataša Apana istražuje nepodnošljivu enigmu femicida u partnerskim odnosima, kada crna noć zamjenjuje ljubav”, navodi se u opisu djela.

Peruničić kaže da su studenti svojim izborom tako potvrdili književnost kao prostor etičke odgovornosti i društvene kritike, a prepoznavši u njenom tekstu “estetski sofisticiranu dekonstrukciju fenomena porodičnog nasilja i femicida”.

“Ovaj izbor ujedno slavi trijumf policentrične frankofonije, kroz glas autorke sa Mauricijusa, a nova generacija filologa potvrdila je još i to da francuski jezik danas najsnažnije djeluje upravo u postkolonijalnom kontekstu”, dodala je ona.

Snažni književni i sociološki argumenti

Članica žirija, Marija Perović, ”Vijestima” je kazala kako je protekao proces izbora.

“Nijesmo dobili nikakve smjernice, čak ni komentare. Profesori su bili strogo ograničeni da sa nama ne razgovaraju na tu temu, tako da smo imali apsolutnu slobodu da izaberemo šta god želimo, na osnovu sopstvenog mišljenja i vlastitih kriterijuma. Svi smo zapravo imali različite kriterijume u procesu čitanja, koji je potrajao, s obzirom na to da su knjige obimne. Na neki način, prevladala je naša sloboda i lični stavovi”, navela je Perović.

Lorans vjeruje i da je na izbor crnogorskog žirija uticao i jezik i stil kojim se Apana služi.

“Prilikom razgovora sa studentima uoči izbora pobjednika, došli smo do zaključka da je knjiga Lorana Movinjea, koja je zapravo dobila Gonkurovu nagradu, mnogo kompleksnija. Kada govorimo o obimu, to je jedna velika knjiga koja ima malo kompleksniji jezik. Zaključili smo da je jezik knjige ‘U srcu noći’ Nataše Apana jednostavan, ali ne previše pojednostavljen, već dostupan i prijemčiv čitaocima. Možda je i to bio još jedan od razloga što su studenti izabrali tu knjigu, dok su u knjizi ‘Prazna kuća’ rečenice veoma duge, teške za praćenje, sa malo komplikovanijim jezikom”, ocijenila je sekretarka Akademije Gonkur.

Svoje pozitivne utiske mladim crnogorskim žirijem, Lorans nije krila ni na ceremoniji proglašenja pobjednika.

“Zaista sam veoma srećna i želim da uputim iskrene i srdačne čestitke studentkinjama i studentima koji su bili u žiriju. Njihov rad je izuzetno impresivan. Iznijeli su snažne književne i sociološke argumente, promišljali o odnosu književnosti i društva, kao i o srodnim problemima, i sve to veoma temeljno i uvjerljivo obrazložili. Ako uzmemo u obzir vrijeme koje su imali na raspolaganju, jasno je da nije bilo lako pročitati ta djela i doći do tako temeljnih analiza. Zato, u ovom trenutku, želim da vam svima uputim iskrenu i toplu zahvalnost”, poručila je ona.

Crna Gora i u budućnosti bira svog pobjednika

Gonkurova nagrada ustanovljena je 1903. godine kao nasljeđe braće pisaca Žila de Gonkura (Jules de Goncourt) i Edmona de Gonkura (Edmond de Goncourt), a zahvaljujući svom uticaju i prepoznatljivosti, ima globalan značaj. Dodjeljuje se svake godine početkom novembra, a prvi međunarodni “Gonkurov izbor” pokrenut je 1998. u Krakovu, u Poljskoj, s ciljem promocije savremene frankofone književnosti širom svijeta.

Danas brojne zemlje u saradnji sa francuskim ambasadama i institututima, organizuju sopstvene izbore u okviru ove inicijative. Crna Gora se ove godine pridružila i postala 50. zemlja učesnica ovog projekta. Održan u okviru obilježavanja “Mjeseca frankofonije”, najavljeno je i da će se Gonkurov izbor Crne Gore ubuduće organizovati svake godine.

“Akademija Gonkur je uvijek pratila zemlje koje se bave francuskom književnošću, jezikom i jačanjem francuske kulture. U okviru kandidature Crne Gore za zemlju koja će birati svog pobjednika Gonkurove nagrade, shvatili smo da je Crna Gora jedna od zemalja koja širi francusku kulturu na taj način, pa će tako od ove godine i u budućnosti biti zemlja koja će dodjeljivati ovu nagradu”, rekla je Lorans “Vijestima”.

Đurović je kazao da se nada da će sve to doprinijeti popularizaciji francuskog jezika i književnosti, ali i čitanja i prevođenja, te da će budući studenti uzeti u obzir aktivnosti i zalaganja profesora koji podstiču ovakve procese. Perović je dodala da joj je drago zbog utemeljenja nagrade, i da se nada da će i zaživjeti i neki novi, slični projekti i inicijative.

“Vjerujem da će ovo motivisati i inspirisati mlade ljude da se bave, ne samo francuskim, već i drugim jezikom i književnostima. Takođe, nadam se da će nas podstaći da se ne ograničavamo našim područjem i da shvatimo da su neki naši lokalni ili regionalni problemi, zapravo univerzalni i svjetski”, poručila je Perović.

Književnost kao politički i prostor postojanja

Lorans je, na ceremoniji proglašenja pobjednika, podsjetila na značaj književnosti citirajući Danila Kiša.

“Književnost doživljavamo kao prostor postojanja, kao mjesto boljeg života, gotovo kao politički prostor putem kojeg se može unaprijediti položaj čovjeka. Upravo zato nam je posebno važno da vidimo tu njenu ljudsku vrijednost i da ona bude predstavljena u mnogim zemljama... Prisjećam se jedne misli Danila Kiša koji je rekao da je književnost ono što daje smisao ovom haotičnom svijetu. Čini mi se da se ta misao posebno odnosi na vrijeme u kojem danas živimo”, poručila je ona.

( Jelena Kontić )