Milatović i Siljanovska Davkova: Crna Gora i Sjeverna Makedonija posvećene jačanju saradnje i evropskoj perspektivi

Crna Gora i Sjeverna Makedonija ostaju posvećene jačanju bilateralne saradnje i evropskom putu regiona, poručili su predsjednici dvije države Jakov Milatović i Gordana Siljanovska Davkova.

Milatović je, na zajedničkoj konferenciji za novinare u Skoplju, rekao da njegova posjeta Sjevernoj Makedoniji predstavlja nastavak intenzivnog regionalnog angažmana Crne Gore i dodatnu potvrdu posvećenosti jačanju saradnje u regionu.

On je naglasio da dvije države povezuje duboka istorijska bliskost, kao i trajne kulturne veze i međusobna podrška u ključnim momentima.

„Naše dvije zemlje povezuje iskreno prijateljstvo, međusobno poštovanje i zajednička posvećenost evropskim vrijednostima“, rekao je Milatović, dodajući da bilateralni odnosi već dvije decenije predstavljaju primjer dobrosusjedske saradnje.

Milatović je istakao značaj činjenice da je Sjeverna Makedonija bila među prvim državama koje su priznale nezavisnost Crne Gore, ocjenjujući da je time postavljen čvrst temelj za razvoj diplomatskih i političkih odnosa.

On je kazao da je sa Siljanovskom Davkovom razgovarao o daljem unapređenju međudržavne saradnje.

„Saglasni smo da je sadašnja ekonomska saradnja ispod potencijala i da trgovinska razmjena može da bude značajno veća, da dostigne makar 100 miliona eura", naveo je Milatović.

On je dodao da postoji rast interesovanja poslovnih zajednica, te da će zajedničke inicijative doprinijeti većoj trgovinskoj i investicionoj saradnji, posebno u sektorima turizma, poljoprivrede, transporta i digitalne ekonomije.

Milatović je naglasio značaj saradnje među građanima, institucijama i lokalnim zajednicama, ističući da partnerstava između gradova, kulturne i obrazovne inicijative, kao i saradnja univerziteta i mladih, dodatano učvršćuju odnose.

On je kazao da pozdravlja potpisivanje memoranduma o saradnji omladinskih savjeta dvije države.

Govoreći o konkretnim projektima saradnje, Milatović je naveo da je razmatrana i mogućnost uspostavljanja direktne avio-linije između Skoplje i Tivat.

On je rekao da je sa Siljanovskom Davkovom razgovarao i o članstvu u NATO-u, kao i evropskoj perspektivi regiona.

„Kao predvodnica u procesu pristupanja, snažno podržavamo evropski put Sjeverne Makedonije. U nama ćete uvijek imati saveznika i punu podršku“, poručio je Milatović.

On je istakao da je ambicija Crne Gore da postane naredna članica Evropske unije (EU) do 2028. godine, navodeći da će na taj način pokazati da evropska perspektiva regiona nije samo san, već realnost.

Siljanovska Davkova je kazala da susret sa Milatovićem predstavlja važan korak u jačanju bilateralnih odnosa između Sjeverne Makedonije i Crne Gore, podsjećajući da se održava uoči obilježavanja 20 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa dvije države.

„To je važan događaj koji treba obilježiti“, kazala je Siljanovska Davkova, podsjećajući i na 20 godina od makedonskog dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU.

Ona je ocijenila da dvije države predstavljaju dobar primjer regionalnog dobrosusjedstva, kao i uspješne saradnje unutar NATO-a.

„Današnji susret još više učvršćuje povjerenje“, istakla je Siljanovska Davkova, dodajući da je potpisivanje Memoranduma o saradnji između savjeta mladih „novo, važno i inspirativno“.

Govoreći o ekonomskoj saradnji, Siljanovska Davkova je navela da trenutna razmjena treba da bude značajno povećana.

„Postoji veliki prostor za to u građevini, turizmu i energetici“, kazala je Siljanovska Davkova, dodajući da bi ponovno uspostavljanje avio-linija između Podgorice i Skoplja, ili na relaciji Tivat - Skoplje, moglo doprinijeti razvoju turizma.

Siljanovska Davkova je istakla da integraciju regiona u EU vidi kao zajednički cilj Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Ona je pozdravila i najavu održavanja samita EU - Zapadni Balkan u Crnoj Gori, navodeći da bi to mogao da bude istorijski događaj.

„Smatram da će to biti dokaz da pitanje članstva Zapadnog Balkana u EU nije samo pitanje budućnosti, već nešto što može postati stvarnost“, kazala je Siljanovska Davkova.

Ona je naglasila značaj poštovanja Kopenhaških kriterijuma, upozoravajući na opasnost od presedana u procesu proširenja.

„Ne postoji posebno evropsko pravo za manjine. Ono na čemu insistiram su jednaki standardi“, rekla je Siljanovska Davkova, dodajući da EU mora nastaviti da se zasniva na principima i vrijednostima.

Siljanovska Davkova je ukazala i na potrebu pravne sigurnosti u procesu pregovora, uključujući tumačenje određenih dokumenata u okviru pregovaračkog okvira, ističući da je „svaki zahtjev za pravnim tumačenjem dobar, iako možda dolazi sa zakašnjenjem“.

Ona se osvrnula i na važnost regionalne saradnje, posebno u kontekstu otkazivanja samita Brdo-Brioni.

„Regionalna saradnja nije samo obaveza, već i pravo. Međusobna podrška država Zapadnog Balkana za mene je imperativ“, poručila je Siljanovska Davkova.

Kako je dodala, upravo će međusobno razumijevanje i saradnja ubrzati evropski put regiona, dok bi nedostatak solidarnosti mogao dodatno otežati integracije.

Siljanovska Davkova je kazala da bi članstvo Crne Gore u EU 2028. godine bilo uspjeh ne samo Crne Gore nego i regiona i poruka drugim kandidatima da se reforme isplate, da je politika proširenja živa i da je budućnost regiona u EU.

Ona je rekla da vjeruje i da bi Sjeverna Makedonija, ukoliko se gleda kroz tehničku prizmu i ako bude razumijevanja, vrlo brzo nakon Crne Gore mogla postati članica Unije.

Odgovarajući na novinarska pitanja, predsjednici dvije države kazali su da u ovom trenutku nema konkretnih odluka o eventualnom vojnom angažmanu u okviru NATO-a povodom mogućih aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku, uključujući i situaciju vezanu za Iran.

Siljanovska Davkova je istakla da nema preciznih informacija o eventualnim zahtjevima za podršku, naglašavajući da se takve odluke donose na nivou Alijanse.

Milatović je kazao da vojno učešće nije tema koja se trenutno razmatra, navodeći da bi se države članice NATO-a blagovremno odredile prema svakom konkretnom zahtjevu.

On je ukazao na ekonomske posljedice sukoba na Bliskom istoku, ističući da rast cijena nafte i naftnih derivata već pogađa građane regiona.

Milatović je upozorio da bi dugotrajniji poremećaji u proizvodnji nafte mogli dovesti do trajno viših cijena energenata, što bi dodatno podstaklo inflaciju.

( MINA )