Može li Tramp da izvede SAD iz NATO-a?

Ustav SAD propisuje da predsjednik ima ovlašćenje da sklapa međunarodne ugovore uz savjet i saglasnost Senata, pod uslovom da se s tim saglase dvije trećine od 100 senatora

3061 pregleda0 komentar(a)
Foto: Reuters

Predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će povući Sjedinjene Američke Države iz NATO-a zbog odbijanja evropskih članica saveza da pošalju brodove kako bi deblokirali Hormuški moreuz u blizini Irana, dok je dodatno pojačavao svoje osude vojnog saveza.

Stručnjaci kažu da nije jasno da li bi Tramp mogao jednostrano da odluči o izlasku iz 77 godina stare transatlantske alijanse, iako često donosi velike odluke bez odobrenja Kongresa, a neke od njih kasnije završavaju pred američkim sudovima, piše agencija Rojters.

Šta kaže Ustav SAD?

Ustav propisuje da predsjednik ima ovlašćenje da sklapa međunarodne ugovore uz savjet i saglasnost Senata, pod uslovom da se s tim saglase dvije trećine od 100 senatora.

Međutim, Ustav ne govori ništa o povlačenju iz ugovora.

Šta kaže NATO ugovor?

NATO, koji okuplja evropske zemlje, Sjedinjene Američke Države i Kanadu, osnovan je 1949. godine sa ciljem da odgovori na rizik od sovjetskog napada i od tada predstavlja temelj bezbjednosti Zapada.

Član 13 Sjevernoatlantskog ugovora iz 1949. godine navodi da bilo koja članica može istupiti iz saveza nakon što godinu unaprijed dostavi obavještenje vladi Sjedinjenih Američkih Država, koja zatim o toj "notifikaciji o otkazivanju" obavještava ostale vlade.

Do danas nijedna članica NATO-a nije povukla svoje članstvo, podsjeća Rojters.

Šta kaže američki zakon?

Kongres je 2023. godine usvojio, a tadašnji predsjednik Džo Bajden, demokrata, potpisao zakon kojim se bilo kom predsjedniku SAD zabranjuje da suspenduje, okonča, otkaže ili povuče Sjedinjene Američke Države iz ugovora kojim je osnovan NATO, osim ako takvo povlačenje ne podrži dvotrećinska većina u Senatu, koji ima 100 članova.

Taj zakon predložen je kao amandman na Zakon o ovlašćenjima za nacionalnu odbranu za 2024. godinu, obiman godišnji zakon kojim se utvrđuje politika Pentagona. Glavni predlagači amandmana bili su demokratski senator iz Virdžinije Tim Kejn i tada republikanski senator sa Floride Marko Rubio.

Rubio, koji je sada Trampov državni sekretar i savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je u utorak da će Vašington morati ponovo da preispita odnose sa NATO-om nakon rata s Iranom, koji je počeo 28. februara američkim i izraelskim vazdušnim udarima.

Donald Trampfoto: Reuters

Amandman u okviru NDAA takođe navodi da se nikakva sredstva SAD ne mogu koristiti za povlačenje iz NATO-a.

Šta je tramp rekao?

Tramp godinama oštro kritikuje NATO. Tokom svog prvog mandata, 2020. godine, pravni savjetnik Ministarstva pravde iznio je mišljenje da predsjednik, a ne Kongres, ima isključivo ovlašćenje da se povlači iz međunarodnih ugovora.

U izvještaju Kongresne istraživačke službe iz februara 2026. navodi se da bi izvršna vlast, ukoliko bi to pitanje završilo na sudu, mogla da se pozove na to mišljenje i tvrdi da je amandman iz NDAA neustavan.

Tramp je u srijedu rekao Rojtersu da će u obraćanju naciji navesti da "apsolutno" razmatra povlačenje iz saveza, pozivajući se na "gađenje prema NATO-u".

Njegove izjave uslijedile su samo nekoliko sati nakon što je ministar odbrane Pit Hegset odbio da ponovo potvrdi privrženost SAD principu kolektivne odbrane NATO-a.

Pit Hegsetfoto: Reuters

Stručnjaci kažu da je upravo taj nedostatak političke i vojne posvećenosti, a ne sam zakon, ključno pitanje.

"Ako predsjednik i vojska nijesu posvećeni NATO-u i evropskoj bezbjednosti, onda ne mislim da Kongres zaista može mnogo da učini kako bi to zaustavio", rekao je Maks Bergman, bivši zvaničnik Stejt departmenta, koji je sada direktor Programa za Evropu, Rusiju i Evroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije.

Šta se dalje može dogoditi?

Prema međunarodnom pravu, šef države uglavnom ima ovlašćenje da povuče zemlju iz međunarodnog ugovora, ako taj ugovor dozvoljava povlačenje i ako država poštuje propisanu proceduru.

Američko pravo je po tom pitanju manje jasno, iako su predsjednici i ranije povlačili SAD iz više ugovora bez odobrenja Kongresa, uključujući Trampovo istupanje 2020. godine iz Sporazuma o otvorenom nebu, koji je okupljao 35 država i omogućavao nenaoružane nadzorne letove iznad teritorija članica.

Ako bi ovo pitanje završilo pred sudovima, osporavanje Trampove odluke suočilo bi se sa ozbiljnim preprekama. Među njima je i utvrđivanje ko uopšte ima pravni interes da ospori takvu odluku, piše Rojters.

Vrhovni sud SAD, čija konzervativna većina često odlučuje u Trampovu korist, nikada nije razmatrao suštinu nekog slučaja koji se tiče povlačenja iz međunarodnog ugovora.