Tramp je prije godinu preoblikovao globalnu trgovinu
Godinu dana nakon što je Tramp proglasio „Dan oslobođenja“, globalni tokovi trgovine znatno su se promijenili. Podaci o trgovini pokazuju koje su zemlje profitirale, koje izgubile – i ko zapravo plaća najveću cijenu
Dana 2. aprila 2025. Donald Tramp je šokirao svijet objavom „ekonomske nezavisnosti“ SAD i uvođenjem opsežnih carina za sve zemlje svijeta. Američki Vrhovni sud u međuvremenu je doduše osporio zakonitost tog poteza bez presedana, ali Tramp je, čini se, odlučan u namjeri da ga čak i proširi.
DW je analizirao trgovinske podatke o porijeklu američkog uvoza u protekloj godini kako bi otkrio šta su Trampove carine postigle, kako se ostatak svijeta prilagođava tom novom ekonomskom poretku i da li iko od toga ima koristi?
Drugi april 2025: Bijela kuća objavljuje tarife „Dana oslobođenja“
U okviru tarifa povodom „Dana oslobođenja“, Bijela kuća objavila je da će svaka zemlja – uz nekoliko izuzetaka zbog sankcija i postojećih trgovinskih sporazuma – biti obuhvaćena osnovnom carinom od 10 odsto na sav uvoz. Dodatno, 85 zemalja koje više izvoze u SAD nego što uvoze iz te zemlje, našle su se suočene s još višim tarifama – i do 50 procenata.
„Nisam mislio da ljudi očekuju da će američka administracija praktično objaviti trgovinski rat cijelom svijetu“, kaže Haiši Li, ekonomista sa Univerziteta u Hong Kongu, čija istraživanja se fokusiraju na uticaj tarifa i sankcija na globalnu trgovinu.
Odmah je zavladao haos, globalna tržišta akcija su „potonula“. Iako je Tramp javno tvrdio da se „veliki biznis ne brine zbog tarifa“, američka administracija je 9. aprila objavila pauzu od 90 dana na sve carine više od temeljne stope od 10 odsto.
Tokom tog perioda mnogi trgovinski partneri, poput Evropske unije, Vijetnama i Velike Britanije, užurbano su pregovarali o novim trgovinskim sporazumima u nadi da će sniziti najavljene carinske stope. Pregovori s Kinom bili su burni tokom idućih mjeseci, a uključivali su prijetnje obostranim tarifama i do 125 odsto.
Nakon više produžavanja 90-dnevne pauze, pojedinačne tarife stupile su na snagu 7. avgusta 2025.
Početak 2025: američki uvoznici gomilaju zalihe u očekivanju tarifa
Čak i prije aprila bilo je jasno da slijede velike promjene. „Tarife će nas učiniti bogatim kao nikad“, izjavio je Tramp pri ulasku u svoj drugi mandat u januaru 2025.
Američke kompanije shvatile su poruku – požurile su da napune skladišta prije nego što troškovi porastu. Dramatično su povećale narudžbine i u zemlju uvezle otprilike 20 odsto više robe između januara i marta nego što je bio prosjek 2022–2024, što je ekvivalent povećanju od oko 184 milijarde američkih dolara.
Očekujući više tarife na zlatne poluge, SAD su u prvoj polovini 2025. uvezle otprilike pedeset puta veću količinu nego inače, ukupno oko 72 milijarde dolara – uglavnom iz Švajcarske, ali i od novih dobavljača, poput Uzbekistana, Filipina i Zimbabvea.
Veliki proizvođači širom Azije takođe su zabilježili snažan rast, a Tajvan, Vijetnam i Indija su svi povećali izvoz u SAD više nego što je to bilo uobičajeno.
April–jul 2025: američke firme se orijentišu ka državama s nižim carinama
Period suspenzije uveden 9. aprila američkim uvoznicima pružio je tromjesečni rok da se prilagode novoj situaciji.
Studija Haišija Lija i njegovih kolega pokazuje da su firme u velikoj mjeri pokušavale da preusmjere svoje lance snabdijevanja prema državama s nižim tarifnim rizikom. „Uvoz je tekao poput vode – od zemalja s visokim tarifama, prema onima sa niskim“, kaže Li.
Ni iz jedne zemlje uvoz nije toliko opao kao iz Kine, zemlje koja je bila suočena s najvišim i najnestabilnijim tarifnim prijetnjama. SAD su uvezle za 66 milijardi dolara manje iz Kine između aprila i jula 2025. nego prethodnih godina.
Kanada, kojoj je prijetilo 25 odsto carina, takođe je zabilježila pad od 24 milijarde američkih dolara, ali izgleda da je uspjela nadoknadi gubitak preusmjeravanjem trgovine – ukupni kanadski izvoz bio je samo 1,6 milijardi dolara niži nego 2024.
„Najviše su profitirale zemlje s tarifom od 10 odsto, poput Australije i zemalja Latinske Amerike“, kaže Li.
Ali i neke zemlje s visokim tarifama zabilježile su iznenadne skokove: Vijetnam, Tajland i Tajvan suočili su se s recipročnim tarifama od 46, 36 i 34 odsto, ali su SAD ipak uvezle dodatnih 34 milijarde dolara robe iz Tajvana između aprila i juna prošle godine.
„Američki uvoznici prebacili su se na zemlje koje su potencijalne zamjene za Kinu“, objašnjava Li. Mnogi proizvođači na Tajvanu i u Vijetnamu već su imali jake veze s američkim kompanijama, učvršćene tokom Trampovog prvog mandata i njegovog trgovinskog rata sa Kinom.
Američki građani podnose najveći teret
Do sada tarife nisu vratile proizvodnju u SAD, kaže Aleks Durante, viši ekonomista u američkom trustu mozgova Tax Foundation, koji prati uticaj carina u samim SAD.
„Ova godina bila je veoma loša za proizvodnju i zaposlenost“, kaže. „Sektori koji rastu uglavnom su oni koji su relativno zaštićeni od tarifa, zbog izuzeća – poput računarske opreme i proizvoda povezanih s vještačkom inteligencijom.“
Iako su se američki uvoznici prilagodili time što su promijenili zemlje dobavljače, ukupna vrijednost uvoza brzo se vratila na uobičajene nivoe nakon objave tarifa 2. aprila.
Jedina brojka koja je snažno porasla jeste carinski prihod Sjedinjenih Država: u 2025. godini SAD su zabilježile 287 milijardi dolara od carina i s njima povezanim porezima – otprilike trostruko više nego prethodnih godina. Rani podaci pokazuju da bi 2026. mogla čak i da nadmaši taj iznos.
Taj novac činio je oko pet odsto svih poreskih prihoda SAD u 2025. Studije pokazuju da su povećane tarife gotovo u cjelini platile američke uvozne kompanije, a ne strani izvoznici.
Zbog toga su američki potrošači zapravo glavni gubitnici carina. „Procijenili smo da su tarife u 2025. godini svaki američki kućni budžet koštale oko 1.000 dolara“, kaže Durante. „Kumulativni efekat toga je što preduzeća, kako bi se prilagodila tarifama, moraju da povećaju cijene, smanje ulaganja, smanje broj zaposlenih ili snize plate.“
Neizvjesnost pogađa izvoznike
Na međunarodnom nivou period nakon avgusta 2025. bio je obilježen na brzinu sklopljenim – i isto tako brzo poništenim – trgovinskim sporazumima, uz nove runde tarifnih prijetnji usmjerenih prema pojedinim zemljama ili proizvodnim grupama.
Globalna trgovina postala je mnogo neizvjesnija. „Ako pitate akademike, američke političare ili bilo koga, šta će se dogoditi ove godine – mislim da niko ne zna“, kaže Haiši Li.
Najnoviji šok u ovoj nestabilnoj situaciji stigao je u februaru kada je Vrhovni sud srušio pravnu osnovu Trampovih izvornih tarifa „Dana oslobođenja“. Uz novu jedinstvenu tarifu od 15 odsto i administraciju koja očigledno traži načine da ponovo uvede više carine, i izvoznici i uvoznici ostaju u fazi neizvjesnosti šta bi idući mjeseci mogli da donesu.
Kako bi se prilagodile toj neizvjesnosti, vlade širom svijeta sve više se fokusiraju na podršku firmama koje pokušavaju da istraže nova tržišta van SAD. „Ako budu mogle da diverzifikuju svoje lance snabdijevanja, to će ih učiniti otpornijim – što bi mogla da bude jedina pozitivna strana ove krize“, zaključuje Li.
Podaci, kod i metodologija koja stoji iza ove analize mogu se naći u ovom GitHub repozitorijumu.
( Deutsche Welle )