Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda: Građani se nikad nisu više žalili

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda lani je radio na 1.692 pritužbe, od kojih je riješeno gotovo 90 odsto, a prošlu godinu obilježio je nikad veći broj žalbi građana na postupanja organa javne uprave.

Prema godišnjem izvještaju institucije Zaštitnika kojom rukovodi Siniša Bjeković, građani su podnijeli 369 pritužbi na rad organa javne uprave, što je najviše još od osnivanja.

“Pritužbe primljene u izvještajnoj godini odnosile su se na rad državnih organa, organa državne uprave i drugih organizacija (357), sudova (101), Državnog tužilaštva (25), Uprave policije (71), javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (284), organa lokalne samouprave i lokalne uprave (78) i na rad organa, službi i nosilaca javnih ovlašćenja u drugim državama, privredna društva, druga pravna lica, preduzetnike, fizička lica… (238)”, piše u izvještaju.

Osim crnogorskih državljana, ombudsmanu su se obraćali i građani drugih država, njih 47 iz Srbije, BiH, Njemačke, Švedske, Turske, USA, Rusije, Holandije, Albanije, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Poljske, Kazahstana.

Prema izvještaju, pojedini subjekti u prošloj godini nisu dostavili traženo izjašnjenje ili su kasnili u dostavljanju, pa je Zaštitnik bio prinuđen da u 519 predmeta uputi 623 urgencije. U tome su prednjačili Ministarstvo unutrašnjih poslova, kojem su upućene 64 urgencije, zatim Ministarstvo zdravlja (52).

“Od 1.141 predmeta po kojima je postupak okončan u 2025. godini, u 185 predmeta Zaštitnik nije bio nadležan za postupanje, a u 162 predmeta nijesu postojale procesne pretpostavke za postupanje. U 186 predmeta postupak je okončan upućivanjem na druga pravna sredstva, u 566 slučaja predmeti su okončani nakon sprovedenog ispitnog postupka i u 42 slučaja postupak je sproveden spajanjem predmeta”, pojašnjava se u izvještaju.

U predmetima u kojima je postupak okončan u izvještajnoj godini podnosioci pritužbi ukazivali su na povredu prava na pravično suđenje (61), na ostala građanska prava (446), na ekonomska, socijalna i kulturna prava (232), na prava djeteta (190) i zabranu diskriminacije (212).

Nakon sprovedenih ispitnih postupaka u 198 predmeta, ombudsman je prošle godine uputio 381 preporuku nadležnim organima i ustanovama, pojedinačno najviše ministarstvima unutrašnjih poslova i zdravlja.

U 40 predmeta prošle godine utvrđena je diskriminacija ili povreda drugog prava, ali preporuke nisu sprovedene u čak 26 slučajeva.

Sistemski izazovi

Trend povećanja pritužbi u oblasti uprave za 19,4 odsto za godinu može ukazivati na pojačanu aktivnost građana u zaštiti svojih prava, ali i na postojanje određenih sistemskih izazova, ocjenjuje Zaštitnik.

Toj instituciji tokom prošle godine podnijeto je 369 pritužbi, a zajedno sa predmetima prenesenim iz 2024. godine, u radu je bilo ukupno 394 predmeta, dok je okončano 368.

“I u ovoj izvještajnoj godini, najveći broj primljenih pritužbi odnosio se na ostvarivanje prava na dobru upravu i pravnu zaštitu, što uključuje pitanja zakonitosti, efikasnosti i blagovremenosti postupanja organa javne vlasti. Značajan broj pritužbi odnosio se i na pravo na rad i prava iz radnog odnosa, pravo na mirno uživanje imovine, povraćaj i obeštešenje oduzetih imovinskih prava, pravo na zdravstvenu zaštitu, kao i pravo na obraćanje i pravo na pravni lijek. Takođe, evidentiran je i određeni broj pritužbi koje se odnose na pravo na zaštitu životne sredine”, navodi se u izvještaju o radu.

Zaštitnik konstatuje da se veliki broj pritužbi i dalje odnosi na dugo trajanje upravnih postupaka.

“Podnosioci su ukazivali na prekomjernu dužinu upravnih postupaka, čime je dovođeno u pitanje ostvarivanje prava garantovanog članom 32 Ustava Crne Gore i članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Analiza razmatranih predmeta pokazala je da se pritužbe najčešće odnose na nerazumno dugo trajanje upravnih postupaka, višestruko ukidanje upravnih akata i njihovo vraćanje na ponovno odlučivanje, kao i na donošenje identičnih odluka u ponovljenim postupcima, iako su iste već bile predmet razmatranja viših organa ili sudske kontrole”, tvrdi ombudsman.

Prava djece, mladih i socijalna zaštita

Iako nije zapaženo enormno kršenje prava djece i dalje su uočljive razlike u ostvarivanju prava u odnosu na mjesto stanovanja (region, ruralne sredine). Svakodnevno su, tvrdi ombudsman, prisutni problemi u ostvarivanju prava u obrazovnom, zdravstvenom i sistemu socijalne zaštite svih kategorija djece i dodatno pojačani kada su u pitanju ranjive grupe djece. Prema izvještaju, uprkos neznatnom poboljšanju u pojedinim aspektima zaštite djece, sistemski problemi i dalje postoje.

“Zdravstvena zaštita djece i dalje je područje koje zahtijeva hitnu reakciju, naročito zbog nedostatka ljekara pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te nedovoljnih kapaciteta za podršku djeci i adolescentima s poteškoćama mentalnog zdravlja. Rana intervencija za djecu sa smetnjama u razvoju i dalje kasni ili u potpunosti izostane, čime brojna djeca i roditelji u prvim, ključnim godinama života djeteta, ne mogu računati na odgovarajuću podršku institucija”, navodi se u izvještaju.

Zaštitnik ukazuje da se Crna Gora u domenu zdravlja na globalnoj rang-listi Indeksa dječjih prava u 2025. godini, gdje je na 137. mjestu, pomjerila niže za jedan klaster.

“Interesantan podatak je da je Crna Gora zabilježila pad stope imunizacije, sa već niske pokrivenosti od 33 na 24 odsto, što je čini zemljom s najnižom stopom imunizacije među 194 zemlje…”, pokazuje izvještaj.

Ombudsman je zabrinut zbog nepreduzimanja stalnih aktivnosti na prevenciji, suzbijanju i tretmanu svih oblika zavisnosti, ali i zbog lake i javne dostupnosti različitih igara na sreću, kladionica, online klađenja, automat klubova, psihoaktivnih supstanci, alkohola, različitih duvanskih proizvoda…

( Ana Komatina )