Ko ima zemlju, ima i groblje: sahranjivanje u Baru i na privatnom imanju - biznis s mrtvima bez kontrole države
Baranin Đorđe Maljević rekao da ne čini ništa nezakonito, već da u dogovoru sa vlasnicom parcele, napravi grobnicu i proda Tvrde i da imaju blagoslov mjesnog paroha, jer se ta zemlja graniči sa crkvenim grobljem Iz Opštine Bar tvrde da taj problem nije u njihovoj direktnoj nadležnosti, ali i upozoravaju da se to pitanje mora zakonski riješiti
Na privatnoj parceli uz groblje kod crkve Svete neđelje u Baru, prema tvrdnjama više sagovornika, godinama se prodaju grobna mjesta, iako za to ne postoji jasan pravni okvir. Cijene, prema njihovim navodima, idu i do 15.000 eura za strance, dok se jeftinija mjesta nude u šumarku nadomak crkve, gdje su reporteri "Vijesti" snimili devet humki.
Oni koji prodaju grobna mjesta pozivaju se na blagoslov jednog tamošnjeg sveštenika kojeg oslovljavaju imenom Rašo, ali i na potrebu da se “ljudi moraju sahranjivati”. Navode i da toga ima još, u drugim gradovima.
Opština Bar, međutim, praktično priznaje da za ovu oblast postoji pravni vakuum, tvrdeći da groblje Sveta neđelja nije u direktnoj nadležnosti Komunalnog preduzeća. Lokalna odluka je zastarjela, a Crna Gora ni danas nema poseban zakon o grobljima i sahranjivanju.
Baranin Đorđe Maljević, čiji se telefonski broj dijeli među strancima na crnogorskom primorju koji ostanu bez člana familije, Vijestima je rekao da ne vidi ništa sporno u onome što čini. Objasnio je da ga je vlasnica placa Vasvija Divanović ovlastila da prodaje grobna mjesta.
“To je privatna parcela u dogovoru sa tom vlasnicom parcele, ja napravim grobnicu i prodam”, rekao je on odgovarajući na pitanje po kom osnovu prodaje grobnice i je li to njihovo privatno groblje.
“Na koje strance mislite? Jedino ako računate bivšu Jugoslaviju. Ima nešto Rusa, ima možda pet, šest Rusa, ima dva, tri Ukrajinca”, odgovorio je na pitanje novinarke da li se na toj parceli sahranjuju i stranci.
Tvrdi i da sa svima kojima je prodao grobnicu ima ugovor.
Divanović je potvrdila za "Vijesti" da je parcela njena.
“Sve što vam je Đoko objasnio stojim iza toga”, kazala je ona.
Upitana - da li ima potrebne dozvole za privatno groblje, rekla je: “To je Đoko uzeo da radi, ja nemam nikakav odgovor na to i ne znam zbog čega bih vam odgovorila”...
Imena stranaca...
Na krstačama pobodenim u zemlji, u šumarku nadomak crkvenog groblja, imena i prezimena stranih su državljana, izuzev jednog.
U tom, “skromnijem” dijelu privatnog groblja ukupno je 11 humki - svega dvije obilježene su spomenikom, dok su ostale tek zemljom prekrivene grobne jame... Krstače su ispisane imenom i prezimenom, godinom rođenja i smrti pokojnika...
Najstarija je, prema krstačama, humka iz 2019. godine, što pokazuje da privatno groblje odavno postoji.
“Luksuzniji” dio groblja bukvalno se nastavlja na crkveno - maltene ni ne postoji granica koja bi ih jasno podijelila “nadležnost”.
Ističući da je to prije više godina urađeno - jer ljudi bukvalno nisu imali gdje da se sahranjuju, mjesni paroh Jovan Plamenac, kazao je "Vijestima" da se poznaje dio koji je dorađen - do zida crkvenog groblja.
“Mi znamo da neki misle da se tu prodaju crkvene grobnice, ali nije tako... To je tako, ne možemo da zabranimo ljudima da kupe parcelu i prodaju grobnice”, kazao je on.
Dodao je da je jedno vrijeme bilo teško naći grobno mjesto, da su svojevremeno sahranjivani i u zajedničkim grobnicama...
"Blagoslov" i tržište smrti
Prema tvrdnjama Maljevića, iako se ne tiče crkve, pošto je parcela tik uz Svetu neđelju i njihovo groblje, za svoj biiznis dobio je blagoslov prethodnog mjesnog paroha...
Maljević tvrdi da na isti način i crkveni odbori “šire crkvena groblja”, u više opština.
“Konkretno kod Svete neđelje, uz crkveno groblje, jedna mala parcelica privatna, ja samo, kad mi neko naruči grobnicu, napravim grobnicu i prodam trećem licu, nije bitno. Znači, to je uz crkvu”, objasnio je on.
Upitan da prodaje li parcele ili grobnice, kazao je: “Zavisi šta traži porodica”, kazao je Maljević.
Ponavljajući da je riječ o privatnoj parceli, priznao je da je dio groblja privatan.
“Ima dio privatan, ima crkveno”, rekao je.
Upitan po kom osnovu prodaje grobnice i da li prijavljuje Komunalnom prodaju grobnica i da širi groblje, pozvao se na to što ne postoji zakon o grobljima.
“Ne postoji zakon o groblju, nikakav. I sad se nešto radi na tome. Dakle, to je privatna parcela. Muslimani se sahranjuju ispred kuće, recimo ima primjera gdje se ljudi sahranjuju ispred kuće. Komunalno nema ništa s tim”, rekao je.
Potvrdno je odgovorio na pitanje - misli li da je legalno to što čine...
“A ja mislim, jer ljudi se moraju sahranjivati... Nema komunalno ništa s tim, komunalno upravlja dvama grobljima u Baru - Gvozden nrijegom i Svetim vidom. Dijelom Sv. vida, a dio je crkveni, crkva širi groblje sad”.
Potvrdio je da su on i Divanović “zaduženi” za obje parcele - i onu na kojoj su luksuzne grobnice i za drugu, sakrivenu u šumarku...
“Mogu ja (da prodajem), može dva ona, ali ona me je ovlastila, rekla mi da ja mogu to da prodajem u njeno ime”...
Nakon što mu je rečeno da su informacije Vijesti da strancima prodaju grobnice po 15.000 eura, kazao je da to nikako nije tačno.
“Ne, ne. Kakvih 15.000. Tri i po hiljade košta grobnica kompletna, to je mjesto i betoniranje kompletno. Grobnica sa betonom. Dvoukopna. A one humke tamo što ste vidjeli, to je obično 1.500 eura. To je samo zemlja da se sahrani čovjek. To su obično stranci, ti Rusi ili Ukrajinci”, kazao je.
Na pitanje - koliko traje taj biznis, kaže: “Pa ne znam, nekih 10 godina, možda 15 godina”...
“... Ali ja imam blagoslov crkve, tog paroha koji je bio tu, da mogu to da radim... Popa Radomana Mijailovića”, dodao je.
Upitan zbog čega mu je trebalo odobrenje sveštenika, ako je parcela privatna, kazao je: “Pa nije odobrenje, nego blagoslov da možemo da radimo, da groblje napravimo pored njih”...
Ističe i da ne vidi ništa sporno u tome što prodaju grobnice i, doslovno imaju pritvatno groblje...
“Pa dobro, mi nismo pobjegli baš od crkve, nego smo blizu crkve, uz crkvu. Ja sam, recimo, dostinu sahranjivao i na lokalnim grobljima, gdje ima mjesta za strance... Ima dosta grobalja takvih”, kazao je.
Pojasnio je i da je većina grobalja pripala crkvama, a da su lokalnom komunalnom preduzeću, “slučajno, dekretom iz 1986. godine, pripala tri groblja”.
“Muslimani su njih izbacili, ođe konkretno u Baru, sa groblja Belveder. To je bilo prije nekoliko godina i od tada oni nemaju pristup nikakav tome. To rade oni sami... Kad je odluka donesena sva tri groblja koja su bila u Baru - Sv. Vid katoličko groblje, Gvozden brijeg pravoslavno groblje i Belveder, muslimansko groblje, dekretom tadašnje Skupštine opštine, dato je na upravljanje Komunalnom produzeću. Međutim, kako je vrijeme teklo, oni su sve sami preuzeli i oni sad sami održavaju i komunalno nema ingerencije u tom dijelu. A što se tiče Gvozden brijega, jedna trećina toga groblja je isto u privatnom vlasništvu”, rekao je on...
Istakao je da je sa pojedinima pravio ugovore, ističući da stranci mogu da se sahranjuju u Crnoj Gori.
“Stranci se mogu sahranjivati u Crnoj Gori, nema nikakvih zakonskih prepreka”, kazao je.
Upitan koliko je ukupno grobnica prodao za proteklih petnaestak godina, kazao je:
“Pa, recimo, četrdesetak. Ali nije bila cijena u početku koliko je sada, nego je bila 2,5 hiljada. Posle je skočila. Ukoliko je samo zemlja, znači 1.500 eura”, rekao je.
Opština: Nije u našoj direktnoj nadležnosti
Iz Opštine nijesu precizirali ko faktički upravlja grobljem kod Svete neđelje, niti da li su vršene kontrole u vezi sa navodima o prodaji grobnih mjesta.
Istakli su, međutim, da prepoznaju problem, ali i ukazali na ograničenja u nadležnostima.
Prema njihovom odgovoru, groblje kod Svete neđelje ne spada u gradsko groblje, zbog čega nije u direktnoj nadležnosti lokalnog komunalnog preduzeća.
“Opština Bar u potpunosti razumije i prepoznaje izazove i manjkavosti u oblasti upravljanja grobljima, kao posebno osjetljive materije i problematike koja je izražena u gotovo svim crnogorskim opštinama. Kada je riječ o ovom konkretnom slučaju, prema Zakonu o komunalnim djelatnostima, kao i Odluci o grobljima na teritoriji opštine Bar, jasno je definisano da gradskim grobljima upravlja komunalna organizacija. U članu 3 pomenute Odluke precizirano je da su gradska groblja na teritoriji Opštine Bar: Gvozden brijeg, Belveder, Sveti vid i Centralno groblje, te iz navedenog proizilazi da groblja Svete neđelje i Ribnjaka ne spadaju u kategoriju gradskih grobalja, pa samim tim nijesu u direktnoj nadležnosti lokalnog komunalnog preduzeća”, navodi se u odgovoru iz kabineta predsjednika Opštine Dušana Raičevića.
Istovremeno, iz Opštine ukazuju na ključni problem, zastarjelost propisa.
“Ono što predstavlja dodatni izazov jeste činjenica da lokalna Odluka o grobljima datira još iz 80-ih godina, te ne odgovara u potpunosti savremenim potrebama i kompleksnosti ove oblasti, ali i nepostojanje jasnog i sveobuhvatnog materijalnog zakona koji bi uređivao ovu oblast što dovodi do pravne neuređenosti i različitih tumačenja u praksi”, napisali su.
U odgovorima otvoreno konstatuju i ono što je suština problema - nepostojanje jasnog zakonskog okvira na državnom nivou.
“Uvjereni smo da je sistemsko rješenje na državnom nivou jedini održiv način da se ova osjetljiva oblast dugoročno uredi, pa stoga naglašavamo da Opština Bar ostaje otvorena za svaku inicijativu koja vodi ka jasnijem i efikasnijem uređenju ove materije”, napisali su.
Iako Zakon o komunalnim djelatnostima načelno prepoznaje održavanje grobalja i sahranjivanje kao komunalnu djelatnost u nadležnosti lokalnih samouprava, iz Opštine ističu da je neophodno preciznije uređenje kako bi se jasno definisala prava i obaveze svih aktera.
“...Neophodno je precizno zakonski urediti ovu oblast kako bi se omogućilo jasnije definisanje prava i obaveza svih aktera, čime će se stvoriti uslovi da jedinice lokalne samouprave, među njima i Opština Bar, usklade svoje akte i unaprijedi postupanje u ovoj oblasti”.
“Važno je istaći da Zajednica opština Crne Gore još od 2022. godine kontinuirano inicira donošenje posebnog zakona koji bi detaljno uredio oblast javnih grobalja i sahranjivanja, te da je tek u 2025. godini došlo do izvjesnih najava sa centralnog nivoa da bi ovaj proces konačno mogao otpočeti. Svjesni da postoje brojna otvorena pitanja, posebno u pogledu vlasništva i prava korišćenja grobnih mjesta, prava sahranjivanja, kao i drugih osjetljivih aspekata, očekujemo da će najavljeno donošenje ovog zakona od strane nadležnih državnih organa u što skorijem periodu omogućiti uspostavljanje jasnog, jedinstvenog i primjenjivog pravnog okvira u ovoj oblasti. Uvjereni smo da je sistemsko rješenje na državnom nivou jedini održiv način da se ova osjetljiva oblast dugoročno uredi, pa stoga naglašavamo da Opština Bar ostaje otvorena za svaku inicijativu koja vodi ka jasnijem i efikasnijem uređenju ove materije”, poručili su iz Opštine Bar.
( Jelena Jovanović )