Vlada usvojila izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, precizirana rješenja o penzionisanju i prestanku mandata

Predložene zakonske izmjene će i omogućiti uvođenje pojednostavljenog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda i preciziranje normi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, "uz puno poštovanje procesnih garancija i očuvanje funkcionisanja Ustavnog suda"

4318 pregleda1 komentar(a)
Foto: Luka Zeković

Vlada je danas usvojila predlog izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore u cilju, kako je saopšteno, preciziranja rješenja u vezi sa postupkom prijevremenog prestanka mandata sudija i predsjednika Ustavnog suda zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju, a u skladu sa preporukama iz mišljenja Venecijanske komisije.

"Na ovaj način će se omogućiti redovno fukcionisanje Ustavnog suda usvajanjem odredbe kojom bi se sudiji omogućilo da nastavi da vrši svoju funkciju dok novi sudija ne stupi na dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudijska mjesta upražnjena zbog toga što nove sudije nijesu imenovane", piše u saopštenju.

Predložene zakonske izmjene će, kako se navodi, pored toga, omogućiti i uvođenje pojednostavljenog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda i preciziranje normi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, "uz puno poštovanje procesnih garancija i očuvanje funkcionisanja Ustavnog suda".

Izmjenama Zakona o Ustavnom sudu, koji je pripremilo Ministarstvo pravde, predviđeno je da ustavne sudije odlaze u penziju sa 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, dok oni kojima prestaje funkcija neće moći da učestvuju na sjednicama na kojima će se utvrđivati razlozi za to.

Penzionisanje sudija Ustavnog suda do sada je izazivalo polemiku u javnosti, jer uslove za odlazak u penziju određuju dva zakona - o radu i penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO). Zakonom o PIO, za penzionisanje je propisana starosna granica od 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno 40 godina staža osiguranja i 61 godina života. Prema Zakonu o radu, radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni napuni 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Sudije Ustavnog suda su išle u penziju prema Zakonu o radu, dok se na sudije ostalih sudova primjenjivao Zakon o PIO. Jedino je sutkinji Dragani Đuranović Skupština, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, krajem 2024. godine konstatovala prestanak funkcije zbog sticanja uslova za penziju shodno Zakonu o PIO. Na insistiranje opozicije, koja je jedno vrijeme blokirala rad parlamenta, zatraženo je mišljenje Venecijanske komisije, koja je, između ostalog, sugerisala donošenje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda.

Drugi problem na koji je ukazivala stručna javnost, a koji nije bio tretiran postojećim propisima, jeste što su na sjednicama Ustavnog suda, na kojim se raspravljalo da li nekom sudiji treba da prestane funkcija jer stiče uslov za penziju, u odlučivanju učestvovale i sudije na koje se to odnosilo. Zbog toga su sudije, koje su se zalagale za odlazak u penziju shodno Zakonu o PIO, često bile preglasavane.