NATO bez SAD više nije nezamisliv

Od njegove ponovne izborne pobjede, predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp je više puta zaprijetio izlaskom iz NATO saveza. U srijedu je to ponovio, frustriran što evropske države nijesu željele da se pridruže do sada neodlučnom američko-izraelskom ratu protiv Irana.

Međutim, što više omalovažava NATO i prijeti da će ga napustiti, to ga sve više podriva iznutra.

Savez, izgrađen nakon Drugog svjetskog rata da bi odvratio Sovjetski Savez i očuvao mir u Evropi, nalazi se u krizi, pri čemu se postavlja pitanje da li uopšte može opstati. Rat na Bliskom istoku iznio je u prvi plan već postojeće sumnje u posvećenost Sjedinjenih Država savezu, smatra Ivo Dalder, bivši američki ambasador pri NATO-u.

"Teško je vidjeti kako će bilo koja evropska zemlja sada biti u stanju i spremna da vjeruje Sjedinjenim Državama da će joj priteći u odbranu", rekao je. "Nada, možda postoji. Ali na to ne mogu računati."

U obraćanju naciji u srijedu uveče, Tramp nije pomenuo NATO, na olakšanje saveznika.

Međutim, jedan visoki evropski zvaničnik rekao je da vjeruje kako većina Evropljana više ne smatra da član 5, obaveza kolektivne odbrane u okviru NATO-a, i dalje ima stvarnu težinu. Sjedinjene Države sada djeluju kao dio problema globalnog nereda, rekao je zvaničnik, koji je govorio anonimno zbog osjetljivosti teme. Ta zemlja više nije rješenje niti krajnji garant bezbjednosti, dodao je.

U četvrtak, govoreći u Seulu, predsjednik Francuske Emanuel Makron bio je izričit: Tramp podriva NATO svojim ponovljenim prijetnjama da će se povući iz njega. "Ako svakodnevno stvarate sumnju u svoju posvećenost, time ga podrivate iznutra", rekao je.

Prošle sedmice, državni sekretar Marko Rubio, odražavajući Trampovo nezadovoljstvo evropskim saveznicima, upozorio je da će odnosi sa NATO-om morati da se preispitaju nakon što se rat u Iranu okonča.

"Bez Sjedinjenih Država nema NATO-a", rekao je Rubio. "Savez mora biti obostrano koristan. Ne može biti jednosmjerna ulica. Nadajmo se da to možemo popraviti."

Drugi nijesu tako sigurni. Sjedinjene Države su nervni centar i okosnica saveza, jer je Vašington oduvijek želio da tako bude. Ali Evropa je daleko od bespomoćne i sada izdvaja znatno više novca za vojsku, dijelom zbog ruske invazije na Ukrajinu, a dijelom zbog Trampovih zahtjeva, uključujući ranije prijetnje da će napustiti savez ukoliko njegove članice "ne plate svoj dio".

"Ne moramo biti dobri kao Sjedinjene Države. Dovoljno je da budemo bolji od Rusije", kazao je Radoslav Sikorski

Čak i ako bi Vašington povukao 70.000 američkih vojnika iz Evrope, evropski NATO bio bi zamisliv, kažu visoki evropski zvaničnici. Komandna struktura i infrastruktura NATO-a i dalje postoje, a Evropljani bi mogli da popune većinu pozicija. Postoje i brojne studije o tome šta bi Evropa morala da uradi kako bi nadomjestila američki doprinos u konvencionalnom ratovanju.

Jedna studija, koju je prošlog maja objavio Međunarodni institut za strateške studije, procjenjuje okvirne troškove na oko bilion dolara tokom 25 godina. Briselski istraživački centar Bruegel je prije godinu, zajedno sa Institutom za svjetsku ekonomiju iz Kila, uradio sličnu analizu i procijenio da bi Evropi moglo biti potrebno dodatnih 300.000 vojnika i kratkoročno povećanje vojne potrošnje od najmanje 290 milijardi dolara godišnje kako bi odvratila rusku agresiju.

Kamil Gran, bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za investicije u odbranu, izradio je sopstvenu detaljnu studiju o prazninama koje bi Evropa morala da popuni kako bi nadomjestila Sjedinjene Države.

Zvaničnici iz Trampove administracije poručili su da bi Evropljani trebalo da preuzmu konvencionalnu odbranu, dok bi Vašington zadržao svoj nuklearni kišobran.

Rok za to, kako se većina slaže, jeste 2029. godina. General Karsten Brojer, koji predvodi njemačku vojsku, upozorio je da će Rusija do tada najvjerovatnije biti u stanju da pokrene ozbiljan napad na NATO. Ipak, kako je rekao, Njemačka i snage NATO-a do tada mogu pružiti veoma snažan otpor.

Kako je prošle godine rekao ministar vanjskih poslova Poljske Radoslav Sikorski, govoreći o Evropi: "Ne moramo biti dobri kao Sjedinjene Države. Dovoljno je da budemo bolji od Rusije."

Ono što je nezamjenjivo jeste američki nuklearni kišobran nad Evropom, za koji je Tramp više puta obećao da će ga zadržati. Ipak, evropske države aktivno razmatraju alternative.

Velika Britanija i Francuska, dvije nuklearne sile u Evropi, zajedno sa Njemačkom i Švedskom, razgovaraju o tome kako da prošire svoj nuklearni kišobran kako bi barem približno parirao američkom.

Francuska je najavila da će povećati svoj nuklearni arsenal, dok je Britanija saopštila da će ponovo uspostaviti vazdušnu komponentu nuklearnih bombardera, kao dopunu svojim nuklearnim podmornicama. Ipak, britansko nuklearno odvraćanje zavisi od američke tehnologije, dok je francusko osmišljeno da štiti francuske interese, o kojima odlučuje njen predsjednik.

Podsticaj da Evropa učini više dodatno je naglašen Trampovom odlukom da bombarduje Iran bez konsultacija, a zatim zatraži pomoć. Mnogima, poput Bruna Masaeša, bivšeg državnog sekretara za evropske poslove Portugala, ta američka "ekskurzija" izgleda kao poraz.

"Ovo će snažno pogurati Evropu", rekao je. "Ne radi se više samo o želji da SAD budu tu za nas; sada postoji osjećaj da SAD možda neće biti sposobne, čak i ako budu voljne." Za Evropu, dodao je, "izbor između autonomije i Amerike svakog mjeseca postaje sve izraženiji".

Bilo je indikativno to što je britanski premijer Kir Starmer u srijedu odgovorio na Trampovu prijetnju porukom da bi Britanija, najbliži američki saveznik, trebalo da se više približi Evropi. "Kako svijet nastavlja da ide ovim nestabilnim putem, naš dugoročni nacionalni interes zahtijeva tješnje partnerstvo sa našim saveznicima u Evropi i sa Evropskom unijom", rekao je.

Uprkos Trampovoj frustraciji, mnogi se pitaju kako bi uništavanje saveza koristilo Sjedinjenim Državama.

Volfgang Išinger, bivši njemački ambasador u Vašingtonu, napisao je na društvenim mrežama da bi napuštanje NATO-a bilo poklon Rusiji koja se ubrzano militarizuje. "Budimo jasni: povlačenje američkih trupa iz Evrope konačno bi omogućilo Rusiji da proglasi stratešku pobjedu - potiskivanje SAD iz Evrope bilo je primarni strateški cilj Kremlja, još u sovjetsko vrijeme i sve do danas", naveo je. "Da li je to nešto što SAD mogu da dozvole?"

Za Nikolasa Bernsa, bivšeg američkog ambasadora pri NATO-u, povlačenje iz saveza bilo bi "katastrofalno za Ameriku kao globalnu silu". Rekao je da bi bio zapanjen kada bi Kongres na to pristao.

NATO je odbrambeni savez i stao je uz Ameriku nakon 11. septembra. Ali u slučaju Irana, rekao je Berns, "nijesmo bili napadnuti, već smo pokrenuli napad izvan okvira NATO-a", ne tražeći pomoć saveznika, pa čak ni ne obavijestivši ih unaprijed. Čak ni sada, dodao je, Sjedinjene Države formalno nijesu zatražile pomoć NATO-a. Ipak, kako bi umirile Trampa, rekao je, većina zemalja NATO-a već nudi da, nakon završetka rata, pomogne u održavanju otvorenog Hormuškog moreuza, kao što je Tramp i tražio.

Ta koalicija za poslijeratne patrole u moreuzu sada uključuje oko 35 zemalja, a organizuju je Britanija i Francuska.

Tekst je preuzet iz "Njujork tajmsa"

Priredila: N. B.

( Stiven Erlanger )