Pod lupom svijeta, Australija zaoštrava zabranu društvenih mreža

Otkako je Australija u decembru zabranila djeci da koriste društvene mreže, zakonodavci od Španije do Malezije iskazali su interesovanje da slijede taj primjer, dok su američki sudovi tehnološke kompanije proglasili nemarnim prema mladim korisnicima.

Ta globalna pažnja usmjerena na prvu takvu zabranu za osobe mlađe od 16 godina da koriste popularne aplikacije, po svemu sudeći je podstakla vladu premijera Entonija Albanezea da ove sedmice pojača sprovođenje onoga što je prije dva mjeseca predstavljala kao uspješnu saradnju s industrijom, kažu stručnjaci za tehnološku politiku.

Pošto zauzima oštriji stav prema aplikacijama poput Instagrama i TikToka, Albanezeova vlada lijevog centra je zadovoljna interesovanjem iz inostranstva - najmanje osam zemalja je saopštilo da želi slična ograničenja - ali i odlučna da odgovori na vijesti da mnogi tinejdžeri i dalje skroluju na svojim telefonima, kažu stručnjaci.

„Cijeli svijet posmatra Australiju u ovom eksperimentu i zato bi povlačenje ili pretvaranje da neuspjesi u razumnim naporima ne postoje djelovalo kao slabost vlasti“, rekla je Džini Paterson, suosnivačica Centra za vještačku inteligenciju i digitalnu etiku, koja redovno savjetuje vladu o tehnološkoj politici.

Portparol ministarke za komunikacije Anike Vels rekao je da ona nije zaoštrila svoj stav zbog globalne pažnje, odbivši da to dalje komentariše.

Mjesec nakon što je zabrana stupila na snagu, vlada je sredinom januara saopštila da su platforme društvenih mreža deaktivirale 4,7 miliona naloga za koje se sumnja da pripadaju maloljetnicima, što je učesnike u industriji navelo da očekuju prelazni period od najviše godinu dana u sprovođenju zabrane.

Britanska i kanadska vlada, kao i pojedini američki zakonodavci, raspitivali su se kod australijskih vlasti o zabrani društvenih mreža - politici koju snažno podržavaju roditelji, ali joj se protivi industrija vrijedna više biliona dolara koja treba da je sprovede.

Međutim, ti znaci napretka su narušeni nizom medijskih izvještaja da maloljetnici i dalje koriste društvene mreže.

Vlada je u utorak saopštila da istražuje Metine platforme Instagram i Fejsbuk, TikTok, Jutjub (u vlasništvu Alfabeta) i Snepčet zbog mogućih kršenja zakona, prikupljajući dokaze za potencijalne pravne postupke.

Regulator za elektronsku bezbjednost je ranije saopštio da će preduzimati mjere samo u slučajevima sistemskog nepoštovanja propisa.

U svom prvom sveobuhvatnom izvještaju o usklađenosti, regulator je naveo da je gotovo trećina roditelja prijavila da njihovo dijete mlađe od 16 godina i dalje ima makar jedan nalog na društvenim mrežama. Među njima, dvije trećine je reklo da platforma nije tražila uzrast djeteta.

Angela Flaneri, bivša glavna pravna savjetnica u vladinom Ministarstvu komunikacija, koja sada savjetuje privatni sektor, rekla je: „Vladu generalno veoma ohrabruje broj drugih država koje razmatraju uvođenje ograničenja za mlađe od 16 godina na globalnom nivou.“

Ali, imajući u vidu „razočaravajući“ izvještaj o usklađenosti objavljen u utorak, Flaneri je rekla: „Vjerovatno žele da se vidi da preduzimaju mjere kako bi nastavili da podstiču druge jurisdikcije da sprovode ili uvedu slične zabrane.“

Meta i Snep su saopštili da su posvećeni poštovanju zabrane, TikTok je odbio da komentariše, dok Alfabet nije odgovorio na zahtjev za komentar povodom poteza vlade.

Meta i Gugl gube na sudovima u SAD

Izvještaj regulatora za elektronsku bezbjednost navodi da su pritužbe na sajber nasilje i zloupotrebu slika - probleme za koje je vlada tvrdila da će zabrana riješiti - ostale nepromijenjene, dok su roditelji prijavili da nijesu mogli da obavijeste platforme da njihova maloljetna djeca i dalje imaju naloge. Maloljetnicima koji bi pali test provjere uzrasta bilo je omogućeno da ga ponavljaju dok ga ne prođu, naveo je regulator.

Zabrana zahtijeva od platformi da preduzmu „razumne korake“ kako bi spriječile osobe mlađe od 16 godina da imaju nalog, ili da se suoče sa kaznama do 49,5 miliona australijskih dolara (34 miliona američkih dolara).

Ministarka za komunikacije Vels rekla je da problem nije u roditeljima ili djeci koji ne poštuju pravila, već u velikim tehnološkim kompanijama koje potkopavaju vladinu politiku.

Dodatni podsticaj Australiji da krene oštrije protiv platformi, kažu upućeni u sprovođenje zabrane, bila je i prošlonedjeljna presuda u SAD kojom je Meta obavezana da plati 375 miliona dolara kazni zbog propusta u bezbjednosti koji su omogućili eksploataciju djece na Fejsbuku, Instagramu i Vocapu, kao i druga odluka kojom su Meta i Gugl proglašeni nemarnim zbog dizajna društvenih mreža štetnih po mlade.

„Sudski slučajevi u Novom Meksiku i Kaliforniji uticali su na sud javnosti“, rekao je Džulijan Sefton-Grin, profesor novih medija na Univerzitetu Dikin, koji savjetuje dvogodišnje istraživanje regulatora o uticaju zabrane.

„To su odluke porote koje potvrđuju da su društvene mreže odgovorne za dobrobit mladih, pa mislim da će vlada iz toga crpiti dodatno ohrabrenje.“

Rob Nikols, istraživač regulacije na Univerzitetu u Sidneju, rekao je da bi tužbe mogle da podstaknu redizajn platformi kako bi bile usklađene sa australijskom zabranom, uz fokus na zaštitu maloljetnika.

„Efekat takvih promjena u dizajnu biće smanjenje pristupa za mlađe od 16 godina“, rekao je. „Ako to morate da uradite da biste izbjegli tužbe u SAD, onda isto možete primijeniti i širom svijeta.“

( Rojters, A.Š. )