Služba „čisti” i svoje redove: ANB se kontraobavještajno štiti i od potencijalnih „krtica” u svojim redovima
Agencija za nacionalnu bezbjednost provjerava da li aktivni službenici održavaju kontakte sa kolegama obuhvaćenim istragama i hapšenjima. Mjere kontraobavještajne zaštite su tajne, a disciplinski postupci evidentiraju se i dostavljaju skupštinskom odboru
Agencija za nacionalnu bezbjednost kontraobavještajno se štiti i od “krtica” u svojim redovima, provjeravajući da li agenti komuniciraju sa kolegama koje su hapšene, a među kojima su Petar Lazović, Zoran Lazović, Duško Golubović, Drago Spičanović, Dejan Peruničić, Srđa Pavićević...
To proizilazi iz odgovora dostavljenih “Vijestima” iz tajne službe kojom rukovodi Ivica Janović.
Oni objašnjavaju da su mjere koje preduzimaju označene stepenom tajnosti, ali i upozoravaju da su tajni agenti obavezni da čuvaju tajnost podataka i nakon što odu iz Agencije.
Ne otkrivaju, međutim, koliko službenika su disciplinski gonili, ali navode da o tome obavještavaju skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu.
“Agencija za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa svojim nadležnostima, u kontinuitetu sprovodi aktivnosti kontraobavještajne zaštite. Mjere i radnje koje Agencija preduzima u ovom kontekstu su označene stepenom tajnosti i ne mogu se koristiti u druge svrhe. Službenici Agencije dužni su da za vrijeme rada i po prestanku rada u Agenciji čuvaju tajnost podatka u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka”, kazali su “Vijestima” iz Agencije.
To su saopštili odgovarajući na pitanja da li vode evidenciju o kontaktima bivših službenika sa aktivnim pripadnicima ANB-a, naročito u slučajevima kada su ta lica obuhvaćena krivičnim postupcima ili lišena slobode i u koliko slučajeva su takvi kontakti ocijenjeni kao bezbjednosno rizični.
“Službenik Agencije je disciplinski odgovoran za povrede dužnosti iz radnog odnosa. Agencija je dužna da u godišnjem izvještaju, koji dostavlja skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu dostavi informacije o službenicima protiv kojih je vođen disciplinski postupak. Navedeni podaci su, takođe, označeni stepenom tajnosti”, kazali su iz tajne službe, odgovarajući u koliko slučajeva su, tim povodom, pokrenuti interni postupci, disciplinske mjere ili provjere bezbjednosnih smetnji, ali i je li bilo slučajeva suspenzije, premještaja ili oduzimanja pristupa tajnim podacima aktivnim službenicima zbog održavanja nedozvoljenih kontakata sa bivšim službenicima Agencije...
Upitani koliko aktivnih službenika ANB-a trenutno nema pristup tajnim podacima i po kojim osnovima se takav pristup uskraćuje ili oduzima, kazali su da ih izdaje Direkcija za zaštitu tajnih podataka.
“Dozvole za pristup tajnim podacima izdaje Direkcija za zaštitu tajnih podataka, u skladu sa Zakonom”, kazali su.
AGENTI GODINAMA POD LUPOM SDT-A
Godinama se imena tajnih agenata pojavljuju u najvažnijim predmetima koje vodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), od optužbi za veze sa organizovanim kriminalom do istraga o nezakonitom prisluškivanju i odavanju tajnih podataka.
Među njima su sin i otac Lazovići, Duško Golubović, Drago Spičanović, Dejan Peruničić i Srđa Pavićević.
Petar Lazović, bivši službenik ANB-a i Uprave policije, uhapšen je u julu 2022. godine po nalogu SDT-a zbog sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Lazović je u više predmeta optužen da je bio član kriminalne grupe čiji je organizator odbjegli šef kavačkog klana Radoje Zvicer. Terete ga da je sa službenikom Uprave policije Ljubom Milovićem bio ključna karika mafijaškog ogranka u službama bezbjednosti. Istog dana kada je Lazović lišen slobode, izdat je nalog i za hapšenje policajca Ljuba Milovića, koji je i dalje u bjekstvu.
Zoran Lazović, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i jedan od najmoćnijih ljudi u bezbjednosnom aparatu prethodnih decenija, u pritvoru je od aprila 2024. godine, zbog optužbi SDT-a. Specijalni tužioci njega, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg specijalnog tužioca Sašu Čađenovića terete za stvaranje kriminalne organizacije, odnosno da su umjesto da se bore protiv mafije, “igrali” za kavački klan.
Zoran Lazović i Duško Golubović su u ANB-u radili do aprila 2015. godine.
Iz tajne policije izašli su podnošenjem zahtjeva za sporazumni raskid radnog odnosa, što im je četiri godine kasnije omogućilo da se kao iskusni u bezbjednosnom sektoru vrate u policiju.
Zvanični razlog bio je podmlađivanje kadra zbog priprema za članstvo u NATO, a u stvari služba je tada očišćena od korumpiranih kadrova.
Opozicioni poslanici prije 2020. godine obojicu su vezivali za takozvani Grand klan.
Duško Golubović, dugogodišnji agent ANB-a i bivši službenik Uprave policije, uhapšen je 9. maja 2025. po nalogu SDT-a.
Lisice na ruke stavljene su mu zbog sumnje da je sa Tuzaninom Sanderom Stanajem, suvlasnikom firme “Rokšped”, stvorio kriminalnu organizaciju koja je krijumčarila cigarete.
Drago Spičanović, bivši funkcioner ANB-a i nekadašnji šef kontraobavještajne zaštite, uhapšen je početkom oktobra 2025. u velikoj operaciji SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja.
Prema informacijama “Vijesti”, Spičanović je sa još nekoliko bivših i aktivnih funkcionera bezbjednosnog i pravosudnog sistema osumnjičen da je bio dio kriminalne grupe koja je navodno odavala tajne podatke kriminalnoj grupi Aleksandra Mijajlovića.
Dejan Peruničić, bivši direktor ANB-a, uhapšen je u oktobru 2021. u okviru istrage o nezakonitom prisluškivanju i praćenju građana.
Njemu i Srđi Pavićeviću, službeniku ANB-a, sudi se zbog nezakonitog prisluškivanja i praćenja više stotina građana, među kojima su bivši opozicioni lideri, partijski aktivisti, novinari, crkveni velikodostojnici.
Tajna je koliko je bilo “smetnji”
Podaci o tome koliko službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) trenutno nema pristup tajnim podacima nijesu javno dostupni. U skladu sa Zakonom o tajnosti podataka, evidencije o izdatim, oduzetim ili odbijenim dozvolama, kao i podnijeti zahtjevi, klasifikovani su kao tajni podaci, pa Direkcija za zaštitu tajnih podataka ne može saopštavati takve informacije.
“Vijestima” je iz Direkcije za zaštitu tajnih podataka pojašnjeno da se dozvola za pristup tajnim podacima ne izdaje ukoliko osoba ne ispunjava zakonom propisane uslove, ili ako se tokom bezbjednosne provjere utvrde tzv. bezbjednosne smetnje.
U postupku odlučivanja, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili Ministarstvo odbrane dostavljaju Direkciji izvještaj sa preporukom, koji nosi oznaku tajnosti “povjerljivo” - na osnovu toga, Direkcija odlučuje o izdavanju ili uskraćivanju dozvole.
Zakonom je predviđena i mogućnost da se već izdata dozvola ograniči ili ukine i prije isteka, ukoliko se utvrdi da korisnik ne postupa sa tajnim podacima u skladu sa propisima ili više ne ispunjava uslove. U takvim slučajevima, dio obrazloženja rješenja može ostati nedostupan licu na koje se odnosi, ukoliko nosi oznaku tajnosti.
Kada je riječ o poslanicima, članovi skupštinskih odbora za bezbjednost i odbranu, antikorupciju, kao i anketnih odbora formiranih radi parlamentarne istrage, imaju pravo pristupa tajnim podacima po samom zakonu, bez potrebe za izdavanjem posebne dozvole.
Samim tim, u posljednjih pet godina nije bilo slučajeva odbijanja izdavanja dozvole poslanicima iz tih tijela, jer se dozvole u tim situacijama i ne izdaju.
( Jelena Jovanović )