Ništa bez CIK-a ili promjene zakona: Upražnjeno poslaničko mjesto ne može se popuniti onako kako predlažu iz Skupštine

Upražnjeno poslaničko mjesto u parlamentu ne može biti popunjeno kako predlažu neki skupštinari i predsjednik zakonodavnog doma Andrija Mandić, već samo izborom Centralne izborne komisije (CIK), dok bi privremeno rješenje bila izmjena zakona kojom bi jedan od članova Državne izborne komisije (DIK) bio ovlašćen da obavlja poslove predsjednika.

To je “Vijestima” rekao član DIK-a Damir Suljević, navodeći da je jedini zakoniti izlaz iz ove situacije izbor CIK-a, u vezi sa čim, zbog već dva neuspjela poziva, “raste skepsa da će taj proces biti okončan u razumnom roku”.

“Alternativa tome, kao jedan vid privremenog rješenja, bila bi izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, i ovlašćivanje nekog od članova da vrši poslove iz nadležnosti predsjednika do imenovanja CIK-a”, rekao je Suljević komentarišući činjenicu da je u Skupštini od kraja prošle godine upražnjeno jedno poslaničko mjesto, nakon što je ostavku podnio Admir Adrović iz Bošnjačke stranke (BS).

Nakon ostavke predsjednika DIK-a Nikole Mugoše zbog izbora na funkciju sudije Ustavnog suda, DIK ne može Skupštini da uputi obavještenje o popuni poslaničkog mjesta. Adrovića bi na poslaničkoj funkciji trebalo da zamijeni doskorašnji konzul Crne Gore u Njujorku Adel Omeragić.

U međuvremenu su se iz Skupštine čuli predlozi za prevazilaženje te situacije - od toga da članovi DIK-a “unutar institucije nađu rješenje i ovlaste lice koje će potpisati plate i sve ostale administrativne stvari”, do toga da “sekretarka DIK-a pokriva nadležnosti predsjednika do njegovog izbora”.

Suljević objašnjava da bi ovlašćenje, dato bilo kome od članova DIK-a, bilo u svakom slučaju ograničeno trajanjem mandata onoga ko to ovlašćenje daje - u ovom slučaju trajanjem mandata doskorašnjeg predsjednika DIK-a. Upozorava da bi svako dalje postupanje po takvom ovlašćenju, bez punog mandata onoga ko je to ovlašćenje dao, bilo suprotno zakonu.

Suljević je kazao da “komisija o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta odlučuje na sjednici, koja ne može biti zakazana, niti sekretar ima ovlašćenje da je zakaže”, već da je može zakazati isključivo predsjednik DIK-a ili lice koje on odredi.

Predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović (Pokret Evropa sad) je na sjednici tog tijela početkom februara saopštila da se, usljed nedostatka predsjednika ne može konstatovati mandat Adrovićevom nasljedniku, niti isplatiti plate službenicima. Ona je članovima DIK-a poručila da “izaberu neko lice koje će potpisati plate i sve ostale administrativne stvari do izbora novog predsjednika”.

Prema riječima Suljevića, ono što bi moralo biti nesporno svakome ko raspolaže elementarnim pravnim rasuđivanjem, očigledno nije shvatila predsjednica, niti članovi Administrativnog odbora u trenutku kad su sa tim problemom bili upoznati, pri čemu su, “uz isticanje navodnog propusta doskorašnjeg predsjednika, jednoglasno usvojili zaključak kojim je faktički sugerisano da članovi DIK-a između sebe izaberu predsjedavajućeg”.

On kaže da, iako postoje protesti iz BS-a zbog toga što nije u međuvremenu popunjeno upražnjeno poslaničko mjesto koje njima pripada, ne može se prenabregnuti i da je ta situacija posljedica njihove neažurnosti, “jer su propustili da iskoriste period od podnošenja ostavke Adrovića do imenovanja Mugoše za sudiju Ustavnog suda kako bi pokrenuli proceduru za popunu tog mjesta”.

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković (BS) u ponedjeljak je na premijerskom satu uputio zahtjev da se popuni 81. poslaničko mjesto u parlamentu. Podsjetio je da Ustav propisuje da Skupština ima 81 poslanika, a da već druže od tri mjeseca ima 80.

“Imamo tehnički problem zato što je Nikola Mugoša, koji je bio predsjednik DIK-a, postao sudija Ustavnog suda, i sad imamo tehničku nemogućnost sazivanja sjednice DIK-a kako bi DIK - ne odobrio, ne donio odluku - nego samo uputio obavještenje Skupštini ko je naredni poslanik koji treba da popuni svoje mjesto u poslaničkim klubovima”, poručio je.

Kako je dodao, problem je što se ne zna “šta je danas većina”, ali i šta je “tropetinska, odnosno dvotrećinska većina”.

“S obzirom na to da nemamo 81 poslanika, tri petine su 48, nije više 49. Dvije trećine nisu više 54, nego 53...”, kazao je i pozvao da se riješi “tehnički problem”, dodavši da se može desiti glasanje u kom će rezultat biti 40:40.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) kazao je da je ovo bila tema na njegovom kolegijumu i da je većina ponudila da se problem riješi tako što bi sekretarka DIK-a pokrivala nadležnosti predsjednika do njegovog izbora.

“Nažalost, donedavni predsjednik DIK-a prije izbora za sudiju Ustavnog suda i polaganja zakletve nije ostavio nikakav akt ko ga zamjenjuje i mi pokušavamo da nađemo rješenje. Nismo imali podršku opozicije i mi ćemo kao parlamentarna većina naći neko rješenje koje će omogućiti da imamo 81 poslanika”, poručio je šef parlamenta.

Za CIK se prijavilo devet kandidata

Na treći javni konkurs za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a prijavilo se devet kandidata - jedan manje u odnosu na prethodni oglas.

Za predsjednika i člana CIK-a prijavili su se Alija Beganović, Boris Vukašinović, Boris Bastijančić, Boško Nenezić, Damir Rebronja, Muhamed Đokaj i Uroš Vukićević, dok su prijave za člana, odnosno članicu, podnijeli Veljko Vujović i Marija Raspopović.

Svi navedeni prijavili su se i na drugi konkurs, s tim što su se Nenezić i Vukašinović tada prijavili samo za članove CIK-a, a ne i za predsjednika. Vukićević je tada podnio prijavu samo za predsjednika, dok je sada konkurisao i za predsjednika i za člana CIK-a.

Komisija će, kako je saopšteno poslije jučerašnje sjednice tog tijela, nakon pribavljanja podataka od nadležnih organa sačiniti listu onih koji ispunjavaju zakonske uslove.

Prethodna dva konkursa za CIK su bila neuspješna.

Iz Komisije, na čijem čelu je ministar pravde Bojan Božović, 24. decembra prošle godine saopštili su da su jednoglasno donijeli odluku da jedini kandidat za predsjednika s prvog konkursa nije ispunio zakonske kriterijume.

Drugi javni poziv Komisija je raspisala 5. januara, a rok za prijavu bio je 27. januar. Nakon provjere dokumentacije, utvrđeno je da osam kandidata ispunjava zakonske uslove. Razgovori s kandidatima održani su 23. februara.

Međutim, nakon toga je saopšteno da nijedan kandadat nije u potrebnoj mjeri ispunio kriterijume na osnovu kojih bi mogao biti predložen za predsjednika, pa je “bodovanje kandidata za članove Komisije bilo bespredmetno, jer nije moguće nastaviti proceduru propisanu zakonom i predložiti jedinstvenu listu kandidata...”.

Komisija na osnovu Zakona o izboru odbornika i poslanika ima obavezu da sačini listu kandidata za predsjednika i članove Centralne izborne komisije, što ne može uraditi bez predlaganja kandidata za predsjednika.

( Aljoša Turović, Biljana Matijašević )