CGO: Položaj studenata pokazatelj krize sistema visokog obrazovanja
"Umjesto da formalno stečeno obrazovanje pruža priliku za pravo na rad u struci, ono se birokratski ograničava čime se direktno urušava povjerenje studenatske populacije u obrazovni sistem i institucije", upozorila je Borozan
Položaj studenatske populacije u Crnoj Gori odražava dublju krizu sistema visokog obrazovanja, ali i nebrige za strateški razvoj, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) povodom Dana studenata.
Asistentkinja na projektima u CGO-u Milica Borozan podsjetila je da se Dan studenata obilježava u znak sjećanja na Žarka Marinovića i borbu za dostojanstvo i prava studenata.
Borozan je ocijenila da je u Crnoj Gori, iako je novi Zakon o visokom obrazovanju krajem prošle godine predstavljen kao iskorak, propuštena prilika za demokratizaciju Univerziteta Crne Gore (UCG), a u mnogim aspektima izostaje i njegova suštinska primjena.
"CGO je nedavno podržao zahtjev studenata Prirodno-matematičkog fakulteta UCG, kojim traže da im se, u skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju, izdaju diplome postdiplomskih specijalističkih studija, ističući da oni ne traže privilegije već samo dosljednju primjenu Zakona", kazala je Borozan.
Ona je podsjetila da se radi o „zatečenim studentima“ koji studiraju po modelu 3+2, a koji su ostvarili najmanje 60 ECTS od ukupno predviđenih 120 ECTS na master studijama, kao i da je njihova struka prijeko potrebna tržištu rada, a za koje ih ograničava UCG.
Prema riječima Borozan, i studenti primijenjene psihologije sa Univerziteta Donja Gorica (UDG) našli su se, bez svoje krivice, u pravnom i institucionalnom vakumu.
"Iako su završili akreditovane studijske programe koje je država odobrila i priznala kroz sistem visokog obrazovanja, onemogućeno im je da dobiju licencu i rade kao psiholozi", kazala je Borozan.
Istovremeno, kako je dodala, nadležne institucije šalju kontradiktorne poruke.
"Dok Ministarstvo prosvjete, nauka i inovacija priznaje njihove diplome i akredituje studijske programe, druga tijela faktički osporavaju njihovu profesionalnu vrijednost", kazala je Borozan.
Kako je istakla, takva kolizija ima ozbiljne posljedice: pojedinim psiholozima prijeti gubitak posla, dok su mnogi već isključeni sa tržišta rada, iako imaju formalno priznate kvalifikacije.
"Dodatno, uskraćena im je mogućnost da učestvuju u radu strukovne komore, čime im je zatvoren ključni put ka profesionalnom razvoju i priznanju", ukazala je Borozan.
Prema njenim riječima, ti primjeri ilustruju neke od studentskih izazova koji su egzistencijalne prirode, ali i indikatori šireg institucionalnog nemara.
"Umjesto da formalno stečeno obrazovanje pruža priliku za pravo na rad u struci, ono se birokratski ograničava čime se direktno urušava povjerenje studenatske populacije u obrazovni sistem i institucije", upozorila je Borozan.
Kako je istakla, to osnažuje i jaz između stečenih kvalifikacija i realnih mogućnosti mladih na tržištu rada i visoko obrazovanje čini nepouzdanim osloncem za profesionalnu budućnost.
Borozan je ukazala i na nalaze Studije o mladima CGO-a i fondacije Fridrih Ebert, koji, kako je navela, potvrđuju razmjere problema.
"Gotovo dvije petine mladih nezadovoljno je kvalitetom obrazovanja, dok čak 55 odsto vjeruje da se ocjene mogu „kupiti“. Istovremeno, 45,8 odsto mladih izražava želju da napusti Crnu Goru, i to najčešće zbog ograničenih karijernih prilika", pojasnila je Borozan.
Ona je naglasila da studenti nijesu statistika, niti politički dekor, već ključni resurs društva.
"Ignorisanje njihovih problema direktno ugrožava razvojni potencijal Crne Gore", poručila je Borozan.
Kako je navela, Dan studenata zato mora biti više od simbolike, odnosno podsjetnik na odgovornost institucija da obezbijede pravedan i funkcionalan obrazovni sistem, usklađen sa tržištem rada.
"U suprotnom, nezadovoljstvo koje danas postoji može prerasti u ozbiljno nepovjerenje sa dugoročnim posljedicama. Sjećanje na Žarka Marinovića obavezuje i da borba za prava studenata vodi konkretnim i suštinskim promjenama", zaključila je Borozan.
( Mina )