Umjetničko svjetlo Maše Jovović

Dobitnica nagrade “Milunović, Stijović, Lubarda” na 81. izložbi ULUCG, za “Vijesti” govori o značaju priznanja, inspiraciji i kulturološkoj sceni Crne Gore

1273 pregleda1 komentar(a)
“Nekad je pokretač sam čin stvaranja, nekad pogled na materijal, ideja ili promišljanje", Foto: Privatna arhiva

Korisnost umjetničkog izražavanja nije ograničena samo iskazivanjem iskazivanja radi, već da osvjetli mračne prostore ovozemaljskog bivstvovanja, i da bude svjetlo na kraju tunela. To svjetlo je umjetnica Maša Jovović maestralno predstavila javnosti kroz svoj umjetnički rad i time bila zasluženo nagrađena nagradom “Milunović, Stijović, Lubarda” na ovogodišnjoj 81. Tradicionalnoj izložbi Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG).

Komentarišujući njeno nagrađeno djelo “Bez naziva”, urađeno tehnikom ulja na platnu, predsjednik žirija Miloš Marjanović je na dodjeli nagrada kazao kako Jovović nagrađenim djelom već ide ka sljedećem koraku u svom radu.

Jovovićfoto: Privatna arhiva

“Maša Jovović se bavi čovjekovom sudbinom u svojim istraživanjima pa tako i u radu ‘Bez naziva’ ide ka sljedećem koraku kada su u pitanju plastični elementi djela. Naime, dolazi do veće dezintegracije oblika dok zadržava poentilistički izraz bez spontanosti, ali sa grubljom fakturom. Djeluje da u sadašnjem postupku svjetlost preuzima primat nad ostalim elementima”, kazao je on.

Jovović je za “Vijesti” govorila o svojoj umjetnosti, inspiraciji i značaju ove prestižne nagrade.

Jovović je istakla da ova prestižna nagrada ima veliki značaj za nju uzevši u obzir da ta nagrada nosi imena tri velika crnogorske umjetnosti.

“S obzirom na činjenicu da ULUCG postoji već 80 godina, te da nagrada nosi imena tri velikana crnogorske umjetnosti, Petra Lubarde, Mila Milunovića i Rista Stijovića, kao i da dolazi od žirija sastavljenog od kolega umjetnika i istoričara umjetnosti, njen značaj za mene je izuzetan”, ističe umjetnica.

Rad Maše Jovović "Bez naziva"foto: Privatna arhiva

Govoreći o dominantnim motivima u njenoj umjetnosti, Jovović objašnjava da motiv svjetla za nju predstavlja suštinu slikarstva.

“Svjetlost smatram suštinom slikarstva i neodvojivim dijelom svake slike. U pomenutom intervjuu naglasila sam njen primat u odnosu na moje ranije radove. Posebno mi je bliska misao našeg velikog umjetnika Miodraga Dada Đurića: ‘Slikarstvo je u stvari priča svjetlosti, svjetlost je važna kao riječ u poeziji’”, objašnjava Jovović.

Ona dodaje da se ne vodi jednom specifičnom motivacijom već da stvara svoju umjetnost pod uticajem raznih faktora.

“Za mene bi bilo jednostavno, dobro i lako da mogu definisati tu jednu motivaciju, međutim, stvarnost je složenija. Nekad je pokretač sam čin stvaranja, nekad pogled na materijal, ideja ili promišljanje. Ponekad su to neočekivani momenti u samom procesu rada, događaj, sreća, tuga, riječ, zvuk, inat, tvrdoglavost, nemir ili damar. Sve dok sam iskrena sa sobom u radu, trajaće”, dodaje Jovović.

Jovović objašnjava da u svom radu postiže originalnost upravo tako što ne razmišlja o njoj, jer smatra da kada počne da se insistira na njoj da umjetnost postaje sterilna.

“Vjerujem da se svježina u radu i originalnost postiže nerazmišljanjem o njima. Insistiranjem na njima se gubi smisao rada i bavljenja umjetnošću, umjetnost postaje sterilna i učaurena”, smatra ona.

Umjetnica dodaje kako njena karijera nije dovoljno duga da zapazi neke promjene na kulturološkoj sceni Crne Gore, ali da je Crna Gora uvijek imala kvalitetne i kreativne ljude.

“Za neke značajne promjene to nije neki dug vremenski period, a Crna Gora je uvijek imala kvalitetne i kreativne ljude sa naprednim idejama i hrabrošću da iznesu svoju misao, pri tom ne mislim samo na umjetnike. Kao najveći nedostatak izdvojila bih nedovoljno poznavanje sopstvene baštine i kulture”, dodaje Jovović.

Jovović poručuje da publika od nje može očekivati više rada, više djela i više izlaganja.

Izložba otvorena do kraja aprila

Žiri u sastavu Miloš Marjanović, Ivan Đurišić, Jelena Pavićević, Đuro Lubarda i Svetlana Dragojević, dodijelio je tri ravnopravne nagrade, i to Zdravku Delibašiću Belom za rad Egologija”, Adinu Rastoderu za rad “Major”, kao i Maši Jovović za rad “Bez naziva”.

Specijalna nagrada za mlade umjetnike do 30 godina pripala je Dragani Ognjenović za rad “Metamorfoza kroz suze”, a nagrada za najbolju samostalnu izložbu u protekloj godini dodijeljena je Naodu Zoriću za postavku “Kvintesencija kosti” u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore.

Izložba je otvorena do kraja aprila u Umjetničkom paviljonu ULUCG.