Rat diže i rate kredita: Kriza na Bliskom istoku uticala i na povećanje referentne kamatne stope (Euribor) za euro

Građani i firme koji otplaćuju kredite sa promjenjivom, a ne fiksnom kamatom, mogu očekivati blago povećanje mjesečnih rata zbog dešavanja na Bliskom istoku, koja su dovela do rasta Euribora(referentna kamatna stopa) koja služi kao osnova za obračun ovih kredita i direktno utiče na visinu rate.

“Vijestima” su kazali iz Centralne banke (CBCG) i više poslovnih banaka koje u ponudi imaju kredite sa promjenljivom kamatnom stopom usklađenom sa najčešće šestomjesečnim Euriborom. da on bilježi rast sa 2,1 na 2,5 odsto od početka marta i da će to uticaće za sada na blago povećanje iznosa rata kredita, koji su ugovoreni sa tom klauzulom. Sagovornici “Vijesti” ukazuju i da će njegovo dalje kretanje zavisiti od odluka Evropske centralne banke (ECB), odnosno da li će njegovo usklađivanje koristiti u borbi protiv inflacije.

Kod kredita koje je klijent uzeo sa klauzolom usklađivanja sa kretanjem šestomjesečnog Euribora, iznos rate se koriguje na svakih šest mjeseci sa njegovim rastom ili padom.

Iz CBCG-a su kazali da prema podacima iz njihovog registra o iznosima kredita u Euriboru, rast kamate na sljedećem usklađivanju iz ugovora o kreditu, prema dosadašnjem povećanju Euribora, prosječno može biti za 1,5 do 2,5 eura u zavisnosti od ugovorene ročnosti, dok iz banaka navode da iznos rate može najviše rasti za pet do deset odsto.

Ukupan broj klijenata u bankarskom sektoru koji imaju kredite sa ovom varijabilnom kamatnom stopom iznosi 3.007, od čega se 2.739 odnosi na fizička lica, a 268 na pravna lica.

Euribor je međubankarska referentna kamatna stopa za euro, a odražava tržišna očekivanja o kretanjima kamatnih stopa, uz uključenu premiju rizika. Šestomjesečni Euribor je imao skoro dvogodišnje mirovanje na oko dva odsto, da bi nakon izbijanja novog rata na Bliskom istoku krajem februara i početkom marta porastao na oko 2,5 odsto.

Direktorica Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanje i statistiku u CBCG Marijana Mitrović Mijatović, kazala je “Vijestima” da će ključni faktor za dalje kretanje Euribora biti odluke Evropske centralne banke da li će ga povećavati u sklopu mjera borbe protiv rasta nove inflacije.

“Kretanje inflacije zajedno sa stanjem ekonomije u eurozoni uticaće na to da li će ECB zadržati postojeću monetarnu politiku ili eventualno ponovo pooštriti. U tom kontekstu, značajan faktor predstavlja aktuelni naftni šok povezan sa dešavanjima u Iranu. Ukoliko potraje ili se pojača, moguć je dalji pritisak na cijene energije i ukupnu inflaciju, što bi se zatim moglo odraziti i na buduću politiku ECB-a”, kazala je Mitrović Milatović.

Ona ukazuje da se nakon velikog rasta početkom marta kretanje Euribora stabilizovalo, nakon odluke ECB da ga za sada dodatno ne povećava.

“Posljednji dostupni podaci pokazuju da je inflacija u eurozoni u februaru 2026. iznosila 1,9% na godišnjem nivou, nakon 1,7% u januaru, dok je prema preliminarnim procjenama u martu dostigla 2,5% (naspram očekivanih 2,6%). Posmatrano po ročnostima, tromjesečni Euribor (3M) blago je porastao sa oko 2,03% početkom marta, na približno 2,075% početkom aprila, što potvrđuje njegovu usku povezanost sa očekivanim kretanjem kratkoročnih stopa ECB. Istovremeno, šestomjesečni Euribor (6M) bilježi izraženiji rast, sa oko 2,13% na približno 2,49%, što ukazuje na povećanu neizvjesnost na tržištu”, navela je Mitrović Milatović.

Ona kaže da se trenutno može govoriti o umjerenom riziku za rast iznosa rate kod kredita koji su vezani za Euribor u Crnoj Gori, a takvih su prema podacima sa kraja februara činili 6,34% ukupnih kredita u sistemu.

“U ukupnim kreditima fizičkih lica, krediti sa varijabilnom kamatnom stopom čine 1,53%, dok u ukupnim kreditima pravnih lica čine 12,12%. Ukupan broj klijenata u bankarskom sektoru koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom iznosi 3.007, od čega se 2.739 odnosi na fizička lica, a 268 na pravna lica. Prosječan dug po kreditu sa varijabilnom kamatnom stopom kod fizičkih lica u sistemu iznosi 13,5 hiljada eura. Ako bi se na ovaj iznos primijenilo povećanje Euribora za 25 baznih poena (koliko bi se očekivalo inicijalno monetarno pooštravanje ECB-a u slučaju visoke inflacije), preliminarne kalkulacije ukazuju da bi se prosječna mjesečna rata mogla povećati od 1,5 do 2,5 eura u zavisnosti od ročnosti”, kazala je Mitrović Milatović.

“Vijesti” su pitanja o uticaju rasta Euribora na kredite građana i privrede poslali bankama koje ih imaju u ponudi, od kojih su neke odgovorile na pitanja.

Iz Prve banke su kazali da rast šestomjesečnog Euribora u proteklom periodu jeste realnost, da će imati efekat na povećanje iznosa rata ali da je on kontrolisan, kao i da izloženost te banke mala jer je portfolio dominantno vezan za fiksnu kamatnu stopu, odnosno da veliki dio njihovih klijenata neće osjetiti direktan udar.

Ukazali su da rast Euribora direktno utiče na iznos rata kredita koji su vezani za njega, ali i da će za fiksne kamatne stope, ukoliko se trend nastavi, takođe doći do cjenovnog usaglašavanja.

“Što se tiče rasta mjesečne rate za kredite koji su direktno vezani za šestomjesečni Euribor, to bi značilo povećanje mjesečne rate za okvirno 5% do 10%, u zavisnosti od ročnosti kredita i preostalog iznosa. Važno je napomenuti da ne dolazi do dramatičnih skokova, te da su povećanja postepena (polugodišnja) i predvidiva, a da će Prva banka svakako imati u ponudi mehanizme ublažavanja”, naveli su iz ove banke.

I oni ukazuju da će dalje kretanje Euribora primarno zavisiti od monetarne politike Evropske centralne banke jer ako inflacija ostane visoka, referentne kamatne stope ostaju visoke ili rastu, ako inflacija krene da pada, otvara se prostor za stabilizaciju ili pad. Uticaj će imati i očekivanja tržišta kao i geopolitički i makroekonomski rizici, a posebno u domenu energenata, globalnih lanaca snabdijevanja i rasta ekonomije.

“Za naredni kratkoročni period (do 6 mjeseci) očekuje se da će nivo Euribora ostati na trenutnom, jer je to ‘forward-looking’ indikator i očekivanja su već uključena. U srednjem roku (6-18 mjeseci), očekujemo blagi silazni trend, uz stabilizaciju na nivou od 1,75% - 2,00%”, naveli su iz Prve banke.

Iz Zapad banke su kazali da oni nemaju kredita vezanih za Euribor i da njegov rast neće uticati na njihove klijente.

Kod kredita preduzeća rast bude brži, a kod građana postepeniji

Iz NLB banke ukazuju da je vrijednost Euribora bila stabilna u periodu od maja prošle godine a da je do povećanja došlo nakon eskalacije situacije na Bliskom istoku i oscilacija na tržištu energenata.

“Na šestomjesečni Euribor kao referentnu kamatnu stopu vezani su određeni krediti sa promjenjivom kamatnom stopom, kako kod građana, tako i kod pravnih lica. Njegov rast ne utiče automatski i trenutno na sve klijente, već prvenstveno na one čiji ugovori predviđaju periodično usklađivanje kamatne stope (u NLB Banci je to dva puta godišnje). To u praksi to znači da ti krediti mogu imati povećanje rata tek u trenutku redovnog usklađivanja, u skladu sa ugovorom”, naveli su iz NLB-a.

Kazali su da za pravna lica, posebno ona sa većim kreditnim izloženostima ili kratkoročnim finansiranjem, promjene Euribora mogu imati brži i izraženiji efekat, dok je kod građana uticaj obično postepen i raspoređen kroz vrijeme.

“Koliki će biti rast mjesečne rate zavisi od preostalog iznosa duga, roka otplate, ugovorene marže (fiksnog dijela kamate) i dinamike obračuna, zbog čega je efekat individualan za svakog klijenta. Dalja kretanja Euribora zavisiće najprije od monetarne politike ECB, odnosno od kretanja inflacije i ukupnih makroekonomskih uslova u eurozoni. Prije početka rata protiv Irana, izgledi za inflaciju su bili znatno povoljniji, uz očekivanja da će kamatne stope ostati makar stabilne. Nova geopolitička realnost nameće oprez; kreatori monetarne politike ostavljaju prostor za moguće povećanje kamatnih stopa, što će svakako zavisiti od nivoa i kretanje inflacije u narednom period”, kazali su iz NLB.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )