Korejci ciljaju devet miliona putnika: Vlada predložila parlamentu da se koncesija za aerodrome da Inčeonu
Potencijalni zakupac bi poseban fokus stavio na povezivanje sa tržištima Azije i Sjedinjenih Američkih Država Planiraju da površinu dva aerodroma uvećaju četiri puta, izgrade nove terminale i spoje ih s postojećim, dupliraju parking mjesta, obnove pistu i modernizuju infrastrukturu
Potencijalni koncesionar Aerodroma Crne Gore (ACG), kompanija “Incheon International Airport Corporation” (IIAC), planira da uveća godišnji promet putnika na aerodromima Podgorica i Tivat - sa tri na devet miliona godišnje. To namjeravaju tako što će površinu ACG uvećati četiri puta, izgraditi nove i spojiti ih s postojećim terminalima, duplirati parking mjesta, obnoviti pistu i modernizovati infrastrukturu.
To se, između ostalog, navodi u dokumentu o koncesiji i modernizaciji ACG, koji je Vlada juče podijelila sa medijima nakon tematske sjednice na kojoj je utvrđen predlog odluke o davanju koncesije za ACG.
Vlada je predložila Skupštini da koncesiju da prvorangiranoj “IIAC” na 30 godina. Parlament će o ovom pitanju odlučivati jer je vrijednost stalne imovine ACG procijenjena na gotovo 265 miliona eura, dok bi u slučaju zelenog svjetla - ugovor o ovom poslu potpisao premijer Milojko Spajić. Po Zakonu o državnoj imovini, za svu imovinu vredniju od 150 miliona, odlučuje Skupština.
Tender za koncesiju ACG raspisan je još 2019. godine, a u finišu trke bili su južnokorejski IIAC sa 96,18 bodova i luksemburško-američka kompanija “Corporación América Airports” (CAAP) sa 65,15.
Fokus na Aziju i SAD
Po dokumentu, Južnokorejci projektuju da će broj putnika uvećati sa tri na devet miliona godišnje, od čega bi kroz sedam godina 5,4 miliona primao podgorički, a kroz pola decenije 3,7 miliona tivatski aerodrom. Oni planiraju da u Crnu Goru privlače tradicionalne i loukost operatere, dok bi poseban fokus stavili na povezivanje sa tržištima Azije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Planirano je ukupno ulaganje od milijardu eura u Crnu Goru i to kroz 300 miliona eura za rekonstrukciju i izgradnju aerodroma, sa ciljem brzog otklanjanja infrastrukturnih ograničenja i podizanja kapaciteta, isplatu jednokratne naknade od 100 miliona po potpisivanju ugovora, uz 600 miliona eura koje bi kroz 30 godina - koncesionar isplatio Crnoj Gori kroz 35 odsto bruto godišnjih prihoda.
Plan je da se u prve tri godine ili do kraja 2029. godine, ulože 132 miliona eura i to 54 miliona za kapacitete i terminal u Podgorici, uz 78 miliona za terminal, pistu i ostale sadržaje u Tivtu.
Namjeravaju da uvećaju površinu oba aerodroma sa 10.788 kvadrata na 40.381, uz nove putničke terminale, dok bi tivatski Aerodrom dobio i pomorski terminal sa dokom i turistički kompleks, radi integracije sa turističkom ponudom i pomorskim saobraćajem. Osim toga, namjera je da se uvede još 13 parking mjesta za avione radi povećanja broja letova, ali i povećanje parkinga za vozila sa 965 na 2.186 mjesta. U Tivtu je planirana i gradnja parking toranja zbog sezonskog opterećenja i turističkog saobraćaja.
Podgorica bi tako dobila novi putnički terminal na 12.594 kvadrata uz sedam novih stajališta za avione, dok bi se u prve tri godine radilo širenje dvospratnog terminala, duplirala parking mjesta a nakon pet godina je planirana - rekonfiguracija postojećeg i spajanje sa novom zgradom.
Na tivatskom aerodromu bi se gradio putnički terminal na 13.899 kvadrata i parking toranj, uz šest parking mjesta za avione. Osim toga, na ovom mjestu će se izmještati i produžiti pista. Prve tri godine bi se gradio novi terminal, toranj i pomorski avio-terminal, produženje piste, dok bi se kroz pet godina terminali spojili i omogućio prijem 3,7 miliona putnika.
Ističe se da će ova ulaganja stvoriti razvojne koristi kroz veću dostupnost, turizam, prihode i logistiku, odnosno da će se savremenim upravljanjem dugoročno ojačati kapacitet aerodromske mreže, kroz avio-dostupnost doći do novih operatera i loukost kompanija, ali i otvoriti prostor za nove sadržaje, kao što je prevoz tereta.
Namjera je da se uvede i samouslužni “check in”, kako bi se smanjile gužve na šalterima i ubrzao prijem putnika, uz automatizovano skeniranje pasoša. Postojećim radnicima ACG se obećava zaštita u trajanju od pet godina, pa bi svi sa važećim ugovorom bez posla mogli ostati samo ako krše radne obaveze ili na lični zahtjev.
ACG bi ostali u državnim rukama i nadzirali proces koncesije, dok bi Južnokorejci osnovali projektnu firmu u Crnoj Gori, kako bi se primjenjivalo domaće zakonodavstvo.
Ističe se da je IIAC državni operater, odnosno da su u potpunom vlasništvu Vlade Južne Koreje i da upravljaju aerodromom “Icheon” u Seulu, koji je kako se tvrdi, uvijek među pet najboljih na svijetu. Dodaje se i da je kroz njega prošle godine prošlo 75 miliona putnika.
Ministar pomorstva i koordinator resora saobraćaja Filip Radulović je juče kazao da koncesija ACG nije sporna Evropskoj komisiji (EK), jer su i oni zainteresovani za budućnost aerodroma, da su svjesni da se stanje mora unaprijediti zbog ograničenja infrastrukture.
Savjetnica premijera za ekonomsku politiku Milena Milović je naglasila da su razmatrali i i raspisivanje novog tendera za koncesiju, ali da je “IIAC” ponudio 35 odsto godišnjih bruto prihoda, iako je postupkom traženo deset odsto. Ona je pojasnila i da će Crna Gora nakon potpisivanja ugovora sa koncesionarom, imati rok od godinu da obezbijedi sve preduslove i preda im aerodrome na upravljanje.
Opozicija već protiv
Dio opozicionih poslaničkih klubova je “Vijestima” prošle sedmice kazao, da neće dati podršku koncesiji nad ACG, jer smatraju da je tender kompromitovan i da nisu razmotreni svi modeli razvoja.
Da će glasati protiv kada ovo pitanje dođe na dnevni red parlamenta, najavili su iz Građanskog pokreta URA, Socijaldemokrata i Demokratske narodne partije. Iz Demokratske partije socijalista, tada nisu dali komentar.
Iz vladajućih Demokrata su naglasili da odluku o koncesiji nad ACG ne mogu donijeti sve dok ne vide kompletne akte, procedure, uslove i uticaj ove odluke na građane i Crnu Goru. Slično je “Vijestima” kazao i poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović.
Iz Pokreta Evropa sad i Nove srpske demokratije nisu željeli da daju komentar, dok su iz Bošnjačke stranke kazali da još nemaju spreman odgovor.
( Mirko Kotlaš )