Božović: Planirana izgradnja novog paviljona Istražnog zatvora

Ministar pravde Bojan Božović (Pokret Evropa sad) kazao je da planiraju izgradnju novog paviljona Istražnog zatvora.

On je to saopštio u Skupštini, odgovarajući na poslanička pitanja.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković je pitao Božovića u vezi nedavno usvojenog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

"Vidjeli ste juče jedno jasno saopštenje iz redova druge najjače grupacije u Evropskom parlamentu. Nema nikakve dileme da su takvi zakoni nezamislivi u bilo kojoj evroposkoj demokratiji i da je Crna Gora napravila grešku kada ima najmanje pravo na nju u procesu evropskih integracija", poručio je.

On je pitao na koji način će se, u narednom periodu, pratiti implementacija ovog zakona i onemogućiti zloupotreba ogromne institucionalne moći koja je data u ruke Agenciji čijeg prvog covjeka, na predlog premijera, imenuje Vlada Crne Gore.

"Koji su konkretni mehanizmi kontrole koje ćete koristiti u tom pravcu? Kako crnogorski građani, ukijučujući nas koji smo politički oponenti aktuelne vlasti, mogu biti sigurni da se na ovaj način prikipljene informacije neće zloupotrebljavati", poručio je.

Vuković je podsjetio da je poslanica PES-a prije nekoliko dana u Skupštini saopštila da je bila prosvjetna radnica i učestvovala na protestima protiv DPS-a, dok juče ministra odbrane Dragan Krapović saopštio da su suspendovani vojnici koji su učestvovali na patriotskom skupu.

"Vi u tom ambijentu gospodine Božoviću dajete neograničenu moć jednog broja ljudi u ANB-u. Ja ne poznajem gospodina Janovića i te ljude, možda su visoko moralni, ali ne smijemo da dođemo u situaciju da mislimo da li savjest nalaže tim ljudima obavezu da ne zloupotrijebe moć. U ambijentu u kom svakog dana čujete ne kritike, već optužbe na račun ljudi se usude da dignu glas protiv ovakvih praksi. Pa se kritički orjentisani mediji se proglašavaju zaštitnicima kriminala. Pa se nevladine oprganizacije koje su više doprinijele smjeni vlasti 2020. nego sva opozicija, pa se intelektualci izvode na prekršajni sud, a pro-evropska opozciija proglašava za nekakve ruske agente", saopštio je.

On je dodao da su se u Briselu sreli sa predstavnciima EK i pitali ih kako će pratiti implementaciju ovog zakona, jer ne mogu pratiti podatke tajnih službi.

Marković je kazala da je u slobodno vrijeme išla na proteste, te da je u školama imala uprave koje su to razumjele, ali i da se nije plašila.

"Znamo da se u nekim školama vrši pritisak... Bilo je i da se hapsi zbog statusa, da se gubi posao, da se ne dobije posao. Moj brat nije mogao dobiti posao, moja sestričina 30 godina ne može dobiti državljanstvo", kazala je.

Vuković je odgovorio da je za vrijeme litija hiljade građana potpisivalo podršku crkvi, a onda u "slobodnoj Crnoj Gori" ljudi bivaju suspendovani zbog šrisustva protestima.

Božović je saopštio da je prirodno da se svaki građanin zapita koliko neko zadire u njegovu privatnost.

"I dalje postoji najveći dio ovlaštenja, koja, pogotovo ako govorimo o sadašnjem Zakonu o ANB, sva ona moraju proći provjeru predsjednica ili Vijeća Vrhovnog suda. ove aktivnosti koje su ostale kao pravoi koje raspolaže su ostale samo u onim situacijama kad se mora promptno djelovati. Jako je važno istaći - to se mora upodobiti sa, kako ga kolokvijalno zovemo, Zakonom o pravima ličnosti. Ni prošli, ni ovaj zakon, nisu u potpunosti upodobljeni sa evropskom praksom", poručio je.

Kako je dodao, da bi se vršile kontrole, potrebni su sudovi, ali i građani koji će pritužbe slati Agenciji i ostalim institucijama, kao i EK. Takođe, podsjetio je i da je ranije bilo pritužbi za zlouotrebe nadležnosti ANB.

Božović je istakao da, otkad je on na čelu Minisatrstva pravde, nije bilo revanšizma u njegovom resoru.

Vuković je kazao da su stvari za koje su se nekad pisale pritužbe, danas je legalizovano.

"Sami ste rekli, to je zakon koji mora da se mijenja za par mjeseci. Ja sam od Vas očekivao da kažete 'stanimo ljudi, da se usvoji regulativa o zaštiti ličnih podataka', ali to niste rekli", poručio je.

Nezavisni poslanik Miodrag Laković je kazao da se i najbolji zakon može zloupotrijebiti, te da je potrebno razviti mehanizme kako da do toga ne dođe.

Oskar Huter (DPS) je ministra pitao u vezi generalnog direktora RTCG Borisa Raonića.

"Pored više pravosnažnih presuda koje potvrđuju da je gospodin Raonić nezakonito biran za direktora RTCG, gospodin Raonić se na iste ne obazire niti one imaju djelotvorno dejstvo. Uprkos navedenom, svjedočimo i drugim nezakonitim radnjama koje se ogledaju u podstrekivanju članova Savjeta RTCG da ne poštuju presudu Višeg suda zbog čega su četiri člana ovog tijela prvostepeno osuđena na sedam mjeseci uslovne kazne zatvora", istakao je.

"Gotovo četiri godine Raonić obavlja funkciju nezakonito, a šteta za budžet RTCG, odnosno po građane Crne Gore, je preko 200.000 eura. Osim materijalne štete, nezakonito imenovanje Raonića je postalo redovan dio godignjih izvještaja EU o Crnoj Gori. Poštovani ministre pravde, kako objašnjavate činjenicu da brojne pravosnažne sudske presude u Crnoj Gori, poput ove, ostaju neizvršene, čime se direktno urušava vladavina prava i pravna sigurnost građana? Da li takvo stanje smatrate dokazom institucionalne nemoći i slabosti države? Ko snosi odgovornost zbog neizvršavanja sudskih odluka i koje ćete konkretne, hitne mjere preduzeti da se prekine praksa da presude ostaju mrtvo slovo na papiru", pitao je ministra.

Božović je odgovorio da je to jedan od izazova koji imaju u posljednjih nekoliko godina - neizvršavanje presuda.

"Činjenica je sa druge strane da imamo čitav niz sudskih postupaka i kao je malo koja od ovih presuda pravosažna, priznaćete ja, ne želim da je komentarišem", kazao je.

Huter je istakao da ne postoji zaokružen pravni epilog na primjer kod Milivoja Katnića.

"Konkretno za Raonića - dva puta je pobjegao pravosnažnoj presudi. Jednom uz pomoć Savjeta koji ga je izabrao 1.6.2023. a drugi put tako što je dao ostavku i prešao u v.d. stanje", istakao je.

Huter je od ministar tražio da se izjasni o "crtanju meta novinarima koje sprovodi vlast".

Božović je kazao da u Skupštini ima i oštrijih govora.

"Svako gušenje bilo kog medija je sa mog stanovišta neprihvatljivo. Svako targetiranje bilo koje osobe koja nije pravosnažno osuđena nije nešto što ću bilo kad pozdraviti", poručio je.

Nikola Rakočević (DPS) je ministra pitao o pritvorenicima i osuđenima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

"Da li je, prema Vašim informacijama, zdravstvena zaštita pritvorenika i osuđenih lica UIKS-u na zadovoljavajućem nivou, uvažavajuci međunarodne konvencije i domaće regulative koje se tiču ljudskih prava i prava na zdravstvenu i medicinsku zaštitu?", glasi njegvoo pitanje.

On je objasnio da ima određene informacije koje su mu saopštili ljekari, te dodao da zatvorenici sa prenosivim bolestima nisu odvojeni od onih koji su negativni na njih.

"Da li stacionar u UIKS-u ispunjava uslove stacionara propisanih kriterijumom Minisatrstva zdravlja i ukoliko da, po kom dokumentu", dodatno je pitao.

Rakočević je ukazao da zatvor ima samo stacionar, ne i zatvorsku bolnicu.

Božović je poručio da je ogroman izazov za cjelokupan menadžment UIKS-a broj lica koji se u njemu nalazi, kao i da je Istražni zatvor rađen 80-tih godina za manji broj ljudi.

"Prema mojim saznanjima, razdvajaju se ta lica, ali ako imamo drugih primjera, lično ću se angažovati da to spriječimo. Povećali smo broj ljekara i broj specijalista, ali je i veći broj ljudi koji je traže. Sa kolegom (Vojislavom) Šimunom i Ministarstvom zdravlja radimo da riješimo to, ali sa kolegenicom (Majdom) Adžović smo otovrili novu temu, a to je izgradnja novog paviljona istražnog zatvora u okviru postojećeg kompleksa", istakao je.

Rakočević je podsjetio da je postojao zahtjev da se pritvor poveća sa tri na pet godina, što je "snedemokratsko i suprotvno evropskim satndardima".

"Nama je potrebna bolnica u zatvoru. Pojedini pritvorencii se tretiraju ne kao osuđencii, već kao najgora ljudska bića", kazao je, dodavši da, kad ih liječe u bolnici, pritvorenike vežu za krevet.

Poslanik DPS-a je istakao da je Budimiru Krstović, nakon što je uhapšen i priveden, trajno ugroženo zdravlje.

"Kada se procijeni da treba da se zdravstvena zaštita potraži negdje drugo, gotovo je nemoguće poći u Kliički centar", rekao je.

On je pozvao da se formira nezavisan tim koji bi ocijeio stanje u UIKS-a.

Božović je ukazao da je "94 odsto zatvorske bolnice izgrađeno" te da će "biti gotova do kraja godine".

"Sudski vještak je bio više puta angažovan da utvrdi stanje u stacionaru, ali apsolutno prihvatam formiranje te komisije. Mislim d abi bilo dobro da u toj komisiji učešće uzme i predstavnik vlasti, ali i opozicije", saopštio je.

Kad je riječ o posjetama Kliničkom centru, Božović je pozvao kolege da ih "informišu koliki je broj posjeta na sedmičnom nivou".

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković (Bošnjačka stranka) je pozvao da, ukoliko dođe do formiranja komisije, u njeno formiranje budu uključeni Odbor za ljudska prava i slobode i Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Rakočević je najavio da će sljedeće sedmice sazvati sastanak na kom će se razgovarati o formiranju te komisije.

Laković je rekao da predlogom zakona kojim se traži da se pritvor poveća na pet godina nije protivan evropskim standardima, te da toliko trajanje pritvora postoji u mnogim evropskim državama.

Rakočević je odgovorio da se ne treba produžavati pritvor, već sudstvo činiti efikasnijim, kao i da Sud u Strazburu smatra da je primjereno vrijeme od dvije do tri godine.

( Aljoša Turović )