CDT: Brzina usvajanja zakona ugrožava njihov kvalitet i demokratske standarde

Postupak donošenja zakona u Crnoj Gori, u ključnoj fazi evropskih integracija je netransparentan, zatvoren i sveden na hitnost kao osnovni metod rada, što za posljedicu ima pad kvaliteta zakona i neminovno vodi ka potrebi njihovih daljih izmjena i dopuna, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Oni su u publikaciji “Analiza rada Skupštine Crne Gore: Zakoni na traci, ograničena kontrola vlasti i neostvarena izborna reforma”, ukazali na dinamiku usvajanja „evropskih zakona“ kao i to što često zakonska rješenja, nakon izglasavanja u Skupštini, budu unazađena.

Među njima su zakoni o državnim službenicima i namještenicima i o slobodnom pristupu informacijama.

CDT u publikaciji kritikuje i to što Skupština nije adekvatno odgovorila na ključni zadatak - unapređenje izbornog zakonodavstva.

Podsjeća se da prema međunarodnim standardima, izborno zakonodavstvo ne bi trebalo mijenjati u godini koja prethodi izborima, a opšti lokalni i, potencijalno, parlamentarni izbori očekuju se u junu.

To, kako se dodaje, znači da bi reforma morala biti završena najkasnije do sredine juna.

Navodi se da je u takvim okolnostima, za sprovođenje sveobuhvatne reforme, preostalo svega nekoliko mjeseci, što, kako su rekli iz CDT-a, potvrđuje da je višemjesečno odlaganje samo odvelo proces do tačke bez povratka.

U publikaciji se ukazuje i da Predlog zakona o Vladi, predstavljen u februaru, ne donosi reformske pomake u radu izvršne vlasti, niti unapređuje odnos između Vlade i Skupštine.

CDT je u publikaciji problematizovao i imenovanja u ključnim institucijama, podsjećajući na to da je Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), kompletirana tek nakon godinu i po funkcionisanja u nepotpunom sastavu.

Iz CDT-a su istakli i da bi AMU mogao opet funkcionisati u nepotpunom sastavu, s obzirom na to da u prvoj polovini godine ističu mandati tri trenutna člana, a da se bilježe kašnjenja u organizaciji novih konkursa.

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala da je tokom prošle godine Skupština usvojila 201 zakon.

Gvozdenović je agenciji MINA kazala da to predstavlja značajan rast u odnosu na raniji period.

Ona je naglasila da je za više od polovine zakona (115) predloženo donošenje po hitnom postupku.

"Iako je ovakva dinamika značajnim dijelom uslovljena obavezama iz procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU), evropska agenda se sve češće koristi kao univerzalno opravdanje za ubrzano donošenje zakona, uprkos jasnim upozorenjima iz EU da brzina ne smije biti na štetu kvaliteta“, kazala je Gvozdenović.

Prema njenim riječima, ilustrativan je primjer novog sistema Poreske uprave za registraciju privrednih društava, i njegovog nefunkcionisanja zbog neusaglašenosti zakona.

"Ili Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, za koji je Evropska komisija, svega četiri mjeseca nakon njegovog usvajanja, pozvala na dodatne izmjene radi povećanja transparentnosti i jačanja kontrole trošenja sredstava političkih partija“, dodala je Gvodzenović.

Ona je podsjetila da je, prema najava iz Skupštine, pred parlamentom u ovoj godini zadatak usvajanja više od 120 zakona iz evropske agende, uz redovne zakonodavne obaveze.

"Sam obim posla ne bi morao biti problem uz jasan plan i predvidivu dinamiku rada. Međutim, takav okvir izostaje“, rekla je Gvozdenović.

Kako je navela, poslanici nemaju sistematske informacije o zakonodavnim prioritetima, rokovima i sadržaju rješenja koje priprema izvršna vlast.

"Time parlament faktički gubi kontrolu nad procesom koji bi, rame uz rame sa Vladom, trebalo da predvodi", smatra Gvozdenović.

U takvim okolnostima, kako je dodala, Skupština sve više funkcioniše kao "protočni kanal" za vladine predloge.

Ona je navela da ilustrativan primjer predstavlja sjednica na kojoj je za svega 87 minuta usvojeno 25 zakona.

"Ovom modelu doprinio je i dio opozicije, pristajući na ograničenu debatu i formalno razmatranje zakona, čime se održavao privid političke inkluzivnosti, ali slabio parlament kao prostor stvarne kontrole i rasprave“, rekla je Gvozdenović.

Kako je dodala, granice takvog pristupa postale su očigledne u slučaju Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos ozbiljnim kritikama i upozorenjima o odstupanju od demokratskih standarda, ipak usvojeni u martu.

"Imajući u vidu da smo nakon toga čuli najavu najveće opozicione partije da više neće davati podršku nijednom Vladinom predlogu, ostaje otvoreno pitanje kako će opozicija postupiti u inicijativama koje direktno zahtijevaju njenu saradnju na EU putu, poput promjene Ustava; ili izbora sudija Ustavnog suda“, navela je Gvozdenović.

Ona je ocijenila da su problemi evidentni i u pogledu kontrolne funkcije parlamenta, koja zavisi od političke volje većine.

To, kako je dodala, pokazuju iskustva održavanja kontrolnih saslušanja, neodazivanje pozvanih institucija, izostanak zaključaka ili mehanizama praćenja njihovog sprovođenja u praksi.

"Parlament ne poštuje ni sam premijer koji ne dolazi redovno na premijerske satove, ili bira da ne odgovara usmeno na pitanja poslanika“, rekla je Gvozdenović.

Ona je navela da dodatno zabrinjava odnos prema nezavisnim institucijama.

"Kašnjenja i politički uslovljeni procesi izbora u tijelima poput Ustavnog suda, Savjeta AEM i DRI pokazuju jasnu namjeru parlamenta da ove institucije podredi političkoj volji“, kazala je Gvozdenović.

Kako je dodala, sve to se dešava u trenutku kada bi Skupština trebalo da bude ključni nosilac demokratske transformacije.

"U konačnom, nije dilema da li Crna Gora na putu ka EU može usvojiti veliki broj zakona – može. Ključno pitanje je da li se time zaista približava EU na način koji suštinski jača svoj pravni i demokratski sistem“, smatra Gvozdenović.

Prema njenim riječima, ukoliko Vlada i Skupština nastave da biraju hitnost, netransparentnost i slabljenje kontrole, broj usvojenih zakona može rasti, ali će demokratski kapaciteti slabiti.

"To je paradoks koji Crna Gora sebi ne bi smjela priuštiti u najavljenoj završnici evropskog puta“, zaključila je Gvozdenović.

( Mina )