Od dojave do presude: Trgovina djecom na Fejsbuku i Instagramu

Počelo je dojavom. Izvještavala sam o trgovini ljudima i eksploataciji radnika migranata u Zalivu kada mi se javio izvor kojeg sam poznavala više od deset godina. Rekao mi je da je trgovina djecom radi seksualnog zlostavljanja u Sjedinjenim Državama u naglom porastu. Kako je pandemija kovida gurnula predatore na internet, neki su koristili Fejsbuk i Instagram za kupovinu i prodaju djece.

Bila je 2021. godina i upravo je sa Mej-Ling Meknamarom, novinarkom za ljudska prava, trebalo da započnem istragu koja će dovesti do toga da tehnološka kompanija Meta u martu ove godine izgubi sudski spor vrijedan više miliona funti. Kompanija tada još nije bila promijenila ime i bila je poznata kao Fejsbuk, a do tada nije bilo izvještavanja o tome kako su djeca preprodavana na njenim platformama. Stručnjaci iz nevladinih organizacija za borbu protiv trgovine ljudima, kao i jedan američki zvaničnik za sprovođenje zakona, pričali su mi o zločinima koje su bilježili.

Kasnije ću saznati da se veliki dio trgovine na Fejsbuku i Instagramu odvijao u nejavnim djelovima tih platformi, poput Fejsbuk mesindžera i privatnih Instagram naloga. Trafikanti su tragali za tinejdžeima koje će targetirati i namamiti, a koje će kasnije reklamirati eventualnim "klijentima".

Trgovina ljudima u svrhu seksualne eksploatacije podrazumijeva upotrebu sile, prevare ili prisile pri kupovini i prodaji seksualnih činova bez pristanka, bez obzira na to da li je u to uključeno putovanje.

Prema međunarodnom pravu, djeca ne mogu pravno dati pristanak ni na kakav seksualni čin, pa se zato svako ko profitira od seksualnog čina sa djetetom ili ga plaća - uključujući profitiranje od fotografija koje prikazuju seksualnu eksploataciju ili njihovo plaćanje - smatra trgovcem ljudima.

Jedan od najboljih istraživačkih alata za pribavljanje dokumenata o slučajevima trgovine ljudima jeste Pacer, baza podataka federalnih sudskih spisa. Međutim, pronalaženje dokaza nije jednostavno. Pacer nema funkciju pretrage po tekstu, a u mnogim slučajevima koji uključuju eksploataciju djece spisi su zapečaćeni. Zbog toga sam morala da pretražujem saopštenja Ministarstva pravde o slučajevima trgovine ljudima koji bi mogli uključivati društvene mreže. Provela sam sate prebirajući po krivičnim prijavama, transkriptima i podnescima sa dokaznim materijalom u tim predmetima na Paceru. Rezultati su često bili šokantni.

Uspjela sam da pribavim transkripte pregovora o prodaji tinejdžerki koje su trgovci vodili preko Fejsbuk mesindžera, funkcije za privatnu razmjenu poruka. U dokaznim dokumentima nalazile su se fotografije žrtava trgovine ljudima koje su nuđene na prodaju putem Instagramove funkcije storiji. Razgovaralo se o novcu i logistici. U slučajevima koje smo pronašli, Meta nije otkrila niti označila nijedno od tih krivičnih djela.

Meknamara i ja stupile smo u kontakt sa bivšim honorarnim radnicima koji su bili angažovani na moderiranju Fejsbuka i Instagrama, sa zadatkom da prijavljuju i uklanjaju štetan sadržaj. Mnogi su bili traumatizovani sadržajem koji su svakodnevno morali da pregledaju. Svi su rekli da su njihovi pokušaji da označe i prijave moguće slučajeve trgovine djecom na Metinim platformama često ostajali bez ikakvog ishoda, te da kompanija rijetko uklanja takav sadržaj. Osjećali su se bespomoćno i vjerovali da su Metini kriterijumi za prijavljivanje mogućih zločina organima za sprovođenje zakona preuski.

U julu 2022. otišle smo u Vašington da posjetimo sigurnu kuću koju vodi neprofitna organizacija Courtney's House, koja brine o tinejdžerkama tamnije puti koje su preživjele trgovinu ljudima ili su i dalje žrtve trgovine.

Žena u mračnoj sobi

Njena lokacija nije javna i adresu smo dobile tek sat prije zakazanog sastanka. Courtney's House vodi Tina Frundt, preživjela žrtva trgovine ljudima i bivša članica Savjetodavnog vijeća SAD za borbu protiv trgovine ljudima tokom administracije Baraka Obame.

Sjele smo na sofe u dnevnoj sobi i snimale višesatni razgovor o tome kako trgovci ljudima ciljaju tinejdžerke. Frundt nam je pokazala kako su trafikanti koristili Instagramovu funkciju storiji da oglašavaju djevojke za seksualne usluge. Detaljno je govorila o tome kako su na meti bile djevojke i mladi pripadnici LGBTQ+ zajednice, kao i o tome da je u nekim slučajevima član porodice bio uključen ili saučesnik u njihovoj eksploataciji. Zatim je na trenutak zaćutala i duboko udahnula.

Bila je jedna petnaestogodišnja djevojčica koja je dolazila u Courtney's House. Bila je omiljena među drugim djevojkama, voljela je da pleše, igra društvene igre i razmjenjuje savjete o šminki sa Frundt, rekla je ona. Slomilo ju je ono kroz šta je prošla, ali je bila duboko voljena od svoje porodice i svih u Courtney's Houseu.

A onda je u junu 2021. upoznala muškarca koji je stupio u kontakt s njom preko Instagrama. Taj 43-godišnjak dao joj je drogu pomiješanu sa fentanilom. Te noći je otišla na spavanje i više se nije probudila. U istrazi smo joj dali pseudonim Maja kako bismo zaštitili privatnost njene porodice.

Tokom jednog drugog reporterskog putovanja posjetile smo kancelariju pomoćnika okružnog tužioca u Masačusetsu. Dok smo razgovarali o problemima koje bilježe, da broj slučajeva trgovine djecom preko društvenih mreža raste po stopi od oko 30 odsto godišnje, pridružili su nam se i dvojica policajaca, kao i analitičar za sajber obavještajne poslove. Pandemija je sve samo pogoršala, jer su djeca nastavu pohađala od kuće, provodila više vremena na internetu i nijesu bila u neposrednom kontaktu sa nastavnicima i drugim odraslima koji bi mogli primijetiti da nešto nije u redu.

Za trgovce ljudima bilo je lako da, na osnovu aktivnosti djece na internetu, prepoznaju najranjiviju djecu koju je najlakše ciljati, vrbovati i eksploatisati, rekao je tužilac.

"Sve češće viđamo ljude sa ozbiljnim kriminalnim dosijeima kako ulaze u ovu oblast. Izuzetno je unosna", rekao je tužilac. "Sada se svi dogovori zakazuju putem interneta. Novac se može razmjenjivati digitalno. Sve trgovci obavljaju bez prepreka".

Razgovarali smo o nekim njihovim istragama i načinima na koje je Meta korišćena da trgovci identifikuju potencijalne žrtve i stupe u kontakt s njima. Intervjuisali smo još tužilaca. Jedan zatvoreni trgovac ljudima ispričao nam je kako je izabrao Instagram za izvršenje tih zločina.

Iz izvještavanja nam je postalo jasno da se Meta suočava s poteškoćama u sprečavanju kriminalaca da koriste njene platforme za kupovinu i prodaju djece radi seksualne eksploatacije. Kompanija je odlučno osporila navode iz naše istrage.

Istraga je objavljena u aprilu 2023. pod naslovom "Kako su Fejsbuk i Instagram postali tržišta za trgovinu djecom u svrhu seksualne eksploatacije". U početku nije bilo jasno da li je tekst imao veći odjek. U SAD su platforme društvenih mreža zaštićene od pravne odgovornosti za krivična djela počinjena putem njihovih servisa saveznim zakonom poznatim kao Odjeljak 230, sve dok nijesu svjesne postojanja takvog sadržaja.

Međutim, nekoliko mjeseci kasnije saznali smo da je istraga citirana u podnesku prijatelja suda pred Vrhovnim sudom. Istovremeno, kancelarija državnog tužioca Novog Meksika podnijela je tužbu protiv kompanije zbog neuspjeha da zaštiti djecu od seksualnog zlostavljanja i trgovine ljudima na njenim platformama.

U tužbi se navodi: "Meta je dozvolila da Fejsbuk i Instagram postanu tržište za predatore u potrazi za djecom nad kojom će vršiti zlostavljanje." Naša istraga više puta je citirana u tom sudskom dokumentu.

Slučaj je ove godine stigao do suđenja - prvog porotnog procesa sa kojim se Meta suočila. Kompanija je izgubila sudski spor u martu i naloženo joj je da plati 375 miliona dolara (281 milion funti) građanskih kazni zbog kršenja zakona o zaštiti potrošača u Novom Meksiku. Meta je saopštila da će se žaliti na presudu i da ostaje "uvjerena u svoj dosadašnji rad u cilju zaštite tinejdžera na internetu".

U tri godine od objavljivanja prve istrage, Gardijan je nastavio da objavljuje nova otkrića o tome kako su djeca i tinejdžeri bili eksploatisani i predmet trgovine preko Metinih platformi.

Među tim otkrićima je i da su Fejsbukov sistem za privatne poruke mesindžer i njegova platna platforma Meta Pay korišćeni za razmjenu novca za materijal seksualnog zlostavljanja djece. Objavljeno je više tekstova o Kristen Galvan, tinejdžerki iz Teksasa koju su trgovci vrbovali i prodavali za seks koristeći Instagram. Vodila se kao nestala od 2020. godine. Ove godine Gardijan je objavio da je ubijena i da su pronađeni njeni djelimični posmrtni ostaci. Njene ubice nikada nijesu uhvaćene.

Stručnjaci za bezbjednost djece i organi za sprovođenje zakona dugo su kritikovali Metinu odluku iz decembra 2023. da uvede enkripciju u Fejsbuk mesindžer, radi veće privatnosti korisnika. Enkripcija omogućava da poruke mogu vidjeti samo pošiljalac i primalac, tako što ih pretvara u nečitljiv kod koji se dešifruje po prijemu. Takve poruke nije moguće skenirati zbog neprikladnog sadržaja niti ih mogu vidjeti kompanija ili organi reda.

Meta je ranije branila enkripciju tvrdnjom da je bezbjedna, jer korisnici mogu prijaviti svaku neprimjerenu interakciju ili zlostavljanje koje dožive dok koriste mesindžer.

Ipak, kada je Adam Moseri, šef Instagrama, svjedočio pred sudom, izjavio je da su alati za samoprijavljivanje znatno manje efikasni od tehnologije kompanije za sopstveno otkrivanje takvog sadržaja, čime je direktno proturječio zvaničnom stavu Mete. Govorio je i o ranije odbačenim planovima za enkripciju Instagramovih direktnih poruka, navodeći da bi to otežalo zaštitu djece na toj platformi.

Na suđenju se detaljno govorilo o Metinim problemima u otkrivanju i prijavljivanju eksploatacije djece na njenim platformama. Guardian je izvijestio da su organi za sprovođenje zakona bili zatrpani "beskorisnim" dojavama kompanije, što je otežavalo istrage.

Samo dan nakon presude u Novom Meksiku, Meta je izgubila još jedno suđenje u Los Anđelesu, gdje se našla na udaru zbog funkcija platforme koje utiču na mentalno zdravlje djece tako što su namjerno osmišljene da izazivaju zavisnost i pojačavaju sadržaj koji promoviše samopovređivanje, suicidalne misli i tjelesnu dismorfiju. Meta je saopštila da će se žaliti na tu presudu, navodeći da će "nastaviti snažno da se brani, jer je svaki slučaj drugačiji, i ostaje uvjerena u svoj dosadašnji rad na zaštiti tinejdžera na internetu".

Vjerovatno će uslijediti još suđenja. Naredni sudski spor Meta će najvjerovatnije voditi protiv koalicije od 33 državna tužioca, koji tvrde da je kompanija "svjesno osmislila i uvela štetne funkcije" koje "namjerno stvaraju zavisnost kod djece i tinejdžera".

Tekst je preuzet sa Gardijana

Prevod: N.B.

( Keti Mekju )