Orbanovo „hrišćanstvo“ nema veze s Biblijom

Gabor Ivanji je obavio vjenčanje Viktora Orbana, a kasnije je devedesetih krstio i dvoje njegove djece, ne sluteći da će ga vlast njegovog prijatelja jednog dana izvesti pred sud.

Sada premijer nastoji da na sjutrašnjim izborima produži svoju 16-godišnju vladavinu Mađarskom, predstavljajući sebe kao kandidata koji će štititi tradicionalne hrišćanske vrijednosti.

Ali Ivanji, 74-godišnji metodistički pastor koji poznaje Orbana još od osamdesetih godina, ne prihvata premijerov spoj hrišćanstva i nacionalizma, za koji kaže da „nema nikakve veze s Biblijom, sa suštinom Biblije“.

Iako su se njih dvojica u mladosti kretala u istim antikomunističkim disidentskim krugovima, danas su politički na suprotnim stranama. Ivanji se, uz to, narednog mjeseca suočava sa suđenjem zbog aktivnosti svoje crkve, u slučaju za koji Orbanovi kritičari - uključujući nevladinu organizaciju Hjuman rajts voč - tvrde da je politički motivisan.

Uprkos tom raskolu, pastor se nadao da bi na kraju ipak moglo doći do pomirenja.

„Jedino što od mene nikada nije tražio jeste da ga sahranim“, rekao je u svojoj kancelariji u Budimpešti. „Ali kad bi to zatražio, učinio bih to.“

Pastor na optuženičkoj klupi

Ivanji, koji predvodi organizaciju koja upravlja prihvatilištima za beskućnike, bolnicama i školama za siromašne, suočava se s uslovnom kaznom zatvora od dvije godine zbog učešća u grupi koja je, navodno, primijenila nasilje nad državnim službenicima tokom upada u prostorije njegove zajednice 2022. godine.

Ročište je zakazano za 4. maj.

Ivanji i članovi njegove zajednice su formirali ljudski lanac kako bi blokirali upad, nakon što su vlasti optužile njegovu crkvu - Mađarsku evangeličku zajednicu - za finansijske nepravilnosti.

Opozicioni političari, uključujući gradonačelnika Budimpešte Gergelja Karačonja, kao i međunarodne organizacije za ljudska prava, tvrde da su optužbe politički motivisane i usmjerene na zastrašivanje organizacije koja pomaže beskućnicima, romskim zajednicama i ukrajinskim izbjeglicama.

Vlada, s druge strane, tvrdi da je Ivanji bio uključen u nezakonito upravljanje javnim i crkvenim sredstvima.

Crkva te optužbe naziva „apsurdnim“ i optužuje vlast za „politički progon“.

Kako navodi Hjuman rajts voč: „Krivično gonjenje Ivanjija i miješanje u rad njegove crkve su dio šireg obrasca u kojem mađarska vlada cilja branioce ljudskih prava koji rade s migrantima, tražiocima azila, izbjeglicama, osobama koje žive u siromaštvu ili su beskućnici, djecom s invaliditetom, kao i lezbijskom, gej, biseksualnom i transrodnom (LGBT) populacijom.“

Ivanji kaže da su te optužbe smiješne, šaleći se da je teško povjerovati da bi u svojim godinama mogao da se sukobi s policijom.

„Dakle, terete me za nasilje prema vlastima. Bilo je to prije četiri godine, kada je policija zauzela sve kancelarije. I, eto, ponekad poželim da sam ih stvarno istukao, jer bi onda možda i bilo osnova za slučaj, ali naravno da nisam“, rekao je.

„Ali mislim da nisam ja taj koji treba da bude u zatvoru, već Viktor Orban i njegova ekipa.“

„Politiko“ je pitao Orbanov kabinet o Ivanjijevim komentarima i optužbama da je suđenje politički motivisano, ali odgovor nije odmah stigao.

Raskol

Ivanji i Orban imaju dugu zajedničku prošlost.

Prvi put su se sreli u posljednjim godinama sovjetske dominacije nad Mađarskom. Ivanji je bio progresivni disident, aktivan u demokratskoj opoziciji, dok je Orban bio student uključen u liberalni omladinski pokret koji će kasnije prerasti u vladajuću stranku Fides. Njih dvojica su se zbližili, boreći se za liberalniju Mađarsku.

Sve to danas djeluje kao da pripada nekom drugom svijetu. Orban podstiče antiukrajinsko raspoloženje, dok Ivanji pojačava pomoć ukrajinskim izbjeglicama. Vlada Fidesa zabranila je LGBT proteste, dok Ivanji brani seksualnu raznolikost.

„Niko nije mislio da će se toliko udaljiti od tih vrijednosti ka krajnjoj desnici, pa čak i ka fašističkim idejama, i da će izgubiti sve ljudske vrijednosti u koje je tada vjerovao, ili je makar djelovalo da vjeruje“, rekao je.

Ali Ivanji je shvatio da je, kritikujući Orbanov neliberalni zaokret, od njega napravio neprijatelja.

„Pokušavao sam da taj problem riješim tako što sam ga stalno kritikovao, njegove političke poteze, jer sam osjećao odgovornost da zbog toga ne završim u paklu. Ali njemu se to nije nimalo dopalo“, rekao je.

Prema Ivanjiju, upravo su Orbanovi politički manevri doveli do njihovog razlaza, jer je pastor ostao privržen progresivnim liberalnim vrijednostima, dok se Orban pomjerao udesno kako bi učvrstio političku podršku.

Prelomni trenutak u njihovom odnosu dogodio se tokom Orbanovog drugog premijerskog mandata 2010. godine, kada je od Ivanjija zatražio da ga javno podrži i da se zajedno fotografišu. Ivanji je to odbio, jer je podržavao opozicionu stranku.

„Obećana mi je dodatni novac za tu fotografiju“, rekao je.

A kada je odbio, „rečeno mi je da je Orban time bio duboko uvrijeđen“.

Od tada je Mađarska evangelička zajednica Ivanjija - istaknuti vjerski disidentski pokret koji je osnovao još u komunizmu - počela da se suočava s problemima.

Novi zakon o crkvama 2011. godine je toj zajednici oduzeo zvanični status crkve - potez protiv kojeg se i danas bore, a koji je vlastima omogućio da pokrenu finansijske i pravne probleme. Kao posljedica toga, organizacija danas raspolaže s manje sredstava i bila je primorana da zatvori neke škole i prihvatilišta.

Ivanji se prisjetio kako je mladi Orban 1989. godine na Trgu heroja u Budimpešti zahtijevao da Sovjeti napuste Mađarsku i omoguće slobodne izbore. Taj trenutak je, kako je istakao, u oštroj suprotnosti sa sadašnjim bliskim vezama premijera s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i medijskim izvještajima prema kojima je Kremlj slao agente da utiču na raspored izbora 12. aprila.

„Bio sam toliko zahvalan što postoji jedan hrabar dugokosi čovjek koji je rekao Rusima da idu kući, i nikada, baš nikada nisam pomislio da će upravo on biti taj koji će ih pozvati nazad“, rekao je.

Prevod: A.Š.

( "Politiko" )