Vjerskim zajednicama 440.000 eura, zakoni na čekanju
Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima Ministarstva pravde za prošlu godinu; Među nedovršenim poslovima su i izmjene ili donošenje novih propisa o krivičnom postupku, zaštiti od nasilja u porodici, sprečavanju korupcije, zaštiti zviždača i oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom
Ministarstvo pravde je tokom prošle godine vjerskim zajednicama u Crnoj Gori dodijelilo ukupno 439.593 eura, dok su brojni važni zakoni ostali u fazi izmjena ili usaglašavanja sa međunardnim adresama.
To se navodi u Izvještaju o radu i stanju u upravnim oblastima Ministarstva pravde za 2025. godinu, kojim rukovodi Bojan Božović.
Prema tom dokumentu, Direktorat za saradnju sa vjerskim zajednicama je, “u cilju pružanja finansijske podrške i namjenske raspodjele materijalne pomoći”, do 31. decembra 2025. godine dodijelio ukupno 439.593,65 eura.
Najviše sredstava pripalo je Islamskoj zajednici u Crnoj Gori - 134.445 eura. Slijede Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve (SPC) sa 91.979 eura, Eparhija budimljansko-nikšićka SPC sa 67.449 eura i Biskupski ordinarijat Kotor sa 60.840 eura.
Navodi se da je Jevrejskoj zajednici Crne Gore dodijeljeno 23.513 eura, Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj SPC 21.029 eura, Vjerskoj zajednici Jevreja 13.800 eura, Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi 9.196 eura, Nadbiskupskom ordinarijatu Bar 7.900 eura, Budističkoj zajednici 6.050 eura, dok je Hrišćanski centar “Svetionik” dobio 3.389 eura.
Ministarstvo je razmatralo 37 zahtjeva - usvojeno je 25, šest je odbijeno, dok je u pet postupaka došlo do obustave nakon povlačenja zahtjeva.
U izvještaju se navodi i da su u toku pregovori o potpisivanju ugovora o uređenju međusobnih odnosa sa Hrišćanskom adventističkom crkvom i šest protestantsko-jevanđeoskih crkava.
U Jedinstvenu evidenciju, precizirano je, upisano je 28 vjerskih zajednica, a tokom godine izdato je 35 uvjerenja o upisu, jedno rješenje o upisu i jedno o odbijanju zahtjeva.
Niz zakona ostao nedovršen
U dokumentu stoji i da je, prema Programu rada Vlade za 2025, Ministarstvo pravde imalo 26 obaveza - 14 je realizovano, dok je realizacija ostalih u toku.
Među propisima koji nijesu završeni ili su u fazi usaglašavanja sa Evropskom komisijom (EK) su izmjene predloga zakona o sudovima, sudskim vještacima, zaradama u pravosuđu, o izvršenju i obezbjeđenju…
U krivičnopravnoj oblasti, navodi se, među nedovršenim poslovima su izmjene Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o zaštiti zviždača i Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom.
Za dio tih propisa navodi se da su upućeni EK na mišljenje, dok su drugi u fazi izrade ili su nakon javne rasprave poslati nadležnim institucijama.
Istovremeno, naglašeno je, tokom godine utvrđeni su ili doneseni zakoni o javnim izvršiteljima, dopune Zakona o parničnom postupku, izmjene Zakona o arbitraži i Zakona o prekršajima.
Podsjeća se da je Vlada 26. septembra 2025. utvrdila i izmjene Krivičnog zakonika, koje je Skupština usvojila po hitnom postupku 14. oktobra.
Nadzor nad pravosuđem
Pravosudni inspektori Ministarstva pravde tokom 2025. izvršili su nadzor nad 97 subjekata - sudovima, tužilaštvima, notarima i javnim izvršiteljima.
Precizirano je da je podnijeto 67 pritužbi na rad sudova, 11 na rad tužilaštava, šest na rad notara i 20 na rad izvršitelja.
U dokumentu se ističe da su kod pojedinih notara utvrđene nepravilnosti u vođenju evidencija i dostavljanju podataka u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca, a u jednom slučaju pokrenuta je inicijativa za disciplinski postupak.
Kada je riječ o javnim izvršiteljima, navodi se, 16 pritužbi ocijenjeno je kao neosnovano, jedna je proslijeđena Komori, jedna Komisiji za etiku, jedna je u postupku, dok je jedna ocijenjena osnovanom i rezultirala je pokretanjem disciplinskog postupka.
Sedam predmeta za prekid kazne, 54 molbe za pomilovanja
U oblasti izvršenja krivičnih sankcija, izostavljajući poseban dio izvještaja koji se odnosi na UIKS, Ministarstvo pravde je, kako se navodi, odlučivalo u sedam predmeta po zahtjevima za prekid izvršenja kazni zatvora.
“U pet predmeta je usvojen zahtjev, dok je u dva predmeta zahtjev odbijen”, piše u izvještaju.
U dokumentu se navodi i da su podnijete 54 molbe za pomilovanje, da su četiri odbačene, te da nije bilo predmeta u kojima je postupak obustavljen po Zakonu o pomilovanju.
Po zahtjevu za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode postupano je u 36 predmeta, a u izvještaju se navodi da “nije bilo zaključenih sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade zbog neosnovanog lišenja slobode”.
( Jelena Kočanović )