Vens, Putin, Zelenski: Ko su gubitnici i pobjednici mađarskih istorijskih izbora

Šesnaestogodišnja vladavina Viktora Orbana u Budimpešti došla je do kraja nakon što je priznao poraz od izazivača Petera Mađara na mađarskim izborima.

Sa gotovo svim prebrojanim glasovima u nedjelju veče svi su izgledi da Mađar osvaja 138 mandata u parlamentu od 199 mjesta, što mu daje supervećinu i široka ovlašćenja da sprovede reforme u Mađarskoj.

„Mađari su danas rekli ‘da’ Evropi, rekli su ‘da’ slobodnoj Mađarskoj“, poručio je Mađar okupljenima na obali Dunava, uz poziv Orbanovim lojalistima u državnim institucijama da podnesu ostavke.

Orban je prihvatio rezultate u svom govoru, poručivši da će njegova stranka Fides „služiti našoj zemlji i mađarskoj naciji iz opozicije“. Fides je na putu da osvoji 55 mandata.

Posljedice izbora održanih u nedjelju protežu se daleko van granica Mađarske. Ovo su ostali pobjednici i gubitnici najznačajnijih evropskih izbora ove godine.

Pobjednici

Šefovi EU Ursula fon der Lajen i Antonio Košta

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta mogu da se oproste od jednog od najtvrdokornijih lidera EU, koji je koristio veto na ključne odluke u Briselu, uključujući finansijsku pomoć Ukrajini.

Orban je bio i jedan od najglasnijih kritičara Brisela, podstičući euroskepticizam, slabeći vladavinu prava kod kuće i više puta se suprotstavljajući zakonodavstvu EU, što je predstavljalo direktan izazov sposobnosti Komisije da sprovodi pravila.

„Mađarska je izabrala Evropu. Evropa je oduvijek birala Mađarsku. Zemlja se vraća na svoj evropski put. Unija postaje jača“, rekla je fon der Lajen odmah nakon Orbanovog priznanja poraza.

Ukrajinci (uz začkoljicu)

Orban je ove godine uložio veto na 90 milijardi eura pomoći Ukrajini, što je pozajmica koja je dogovorena među evropskim liderima, uključujući i njega, još u decembru 2025. godine.

Mađarska je povukla saglasnost nakon što je obustavljen dotok ruske nafte kroz naftovod Družba koji prolazi kroz Ukrajinu, što je Orban nazvao pokušajem Kijeva da utiče na izbore slabljenjem mađarske ekonomije.

Ukrajini su ta sredstva potrebna da bi nastavila da se brani od potpune ruske invazije prije ljeta, kada se očekuje da će joj ponestati novca.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski čestitao je Mađaru u nedjelju veče.

„Ukrajina je oduvijek težila dobrosusjedskim odnosima sa svima u Evropi i spremni smo da unaprijedimo saradnju sa Mađarskom“, rekao je on, dodajući da je Kijev spreman za sastanke i zajednički konstruktivan rad u korist obje nacije.

Mađar želi dobre odnose sa Briselom i vjerovatno će deblokirati pomoć. Ali to nije potpuna pobjeda za Zelenskog, jer je budući premijer Mađarske ranije rekao da se protivi slanju mađarskog oružja ili novca Kijevu i protivi se ubrzanom pristupanju Ukrajine EU.

Mađar je najavio da će to pitanje staviti na referendum, što bi moglo da uspori proces zbog snažnog antiukrajinskog raspoloženja u mađarskom društvu.

Mladi Mađari

Ankete pred izbore pokazivale su da je do dvije trećine Mađara mlađih od 30 godina željelo Orbanov odlazak.

Masovni protestni koncerti u Budimpešti uoči izbora okupljali su stotine hiljada mladih Mađara, od kojih su mnogi rekli da će napustiti zemlju ako Orban ponovo pobijedi.

Mađar je zahvalio mladima u svom pobjedničkom govoru, dok su mladi preplavili ulice Budimpešte slaveći rezultat. „Hvala vam što ste vratili nadu, nadu u promjene“, rekao je novi premijer.

Novinari i ljekari

Nezavisni novinari su se u Mađarskoj suočavali sa teškim uslovima pošto je Orban preuzeo kontrolu nad 80 odsto medija u zemlji. Uprkos tome, nezavisni novinari postali su ključni faktor u konačnom ishodu. Otkrili su kako je Orbanova vlada koristila tajne službe protiv opozicije i došli do detalja telefonskih razgovora između Budimpešte i Kremlja o osjetljivim pitanjima EU.

Ljekari su takođe među dobitnicima, jer je Mađar obećao povećanje javnih ulaganja za milijardu eura godišnje. To dolazi nakon decenije nedovoljnih ulaganja u zdravstvo, što je dovelo do dugih lista čekanja, loše opremljenih bolnica i odliva kadra.

Orbanova vlada je ranije vodila kampanje na bilbordima u kojima je krivila ljekare za sistemske nedostatke.

Gubitnici

Donald Tramp i Džej Di Vens

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens posjetio je Orbana u Budimpešti 7. aprila kako bi mu pružio podršku za reizbor, tvrdeći da će pobijediti i optužujući EU za miješanje u izbore. Predsjednik SAD Donald Tramp pet puta je javno podržao Orbana u posljednjih šest mjeseci i obećao ekonomsku pomoć Mađarskoj.

„Moramo da obezbijedimo da Orban bude ponovo izabran za premijera Mađarske, zar ne?“, rekao je Vens pristalicama Fidesa na mitingu. Međutim, njegova podrška je bila uzaludna, što je udarac za Bijelu kuću koja je izgubila ključnog saveznika u Evropi dok se transatlantski odnosi zaoštravaju.

Fidesu bliski biznismeni i istraživački centri

Mreža konzervativnih istraživačkih centara koje finansira Orbanova vlada ostaje bez sredstava. Tu spada i Mađarski institut Matijas Korvinus, koji lobira u Briselu.

Mađarski biznismeni bliski Fidesu, koji dominiraju privatnim sektorom, uključujući Orbanovog prijatelja iz djetinjstva Lorinca Mesaroša i zeta Ištvana Tiborca, mogli bi izgubiti privilegovan pristup EU fondovima i javnim ugovorima.

U pobjedničkom govoru, Mađar je najavio osnivanje „kancelarije za obnovu nacionalnog bogatstva“ koja će istraživati korupciju i vraćati državnu imovinu.

Kremlj

Ruski predsjednik Vladimir Putin izgubio je vrijednog saveznika i važan izvor informacija u srcu EU.

U posljednjim mjesecima mađarski i međunarodni mediji otkrili su bliske veze Budimpešte i Moskve, uključujući razgovore između ministra spoljnih poslova Petera Sijarta i Sergeja Lavrova.

Prema tim izvještajima, njih dvojica su razgovarali EU sankcijama Rusiji, a Sijarto je navodo obećao da će sa ruskim kolegom podijeliti povjerljiva evropska dokumenata preko mađarske ambasade.

Desnica u Evropi

Orban, koji je često najavljivao „osvajanje Brisela“, ključna je figura evropske krajnje desnice u okviru grupe Patriote za Evropu, koja okuplja nacionalističke stranke EU poput francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen i španskog Voksa.

Njegov poraz je i gubitak za druge desničarske lidere u Evropi, uključujući italijansku premijerku Đorđu Meloni, koja ostaje bez saveznika za pregovaračkim stolom u Briselu.

( Politiko )