BLOG Vukašinović: Zakon o finasiranju političkih partija i izbornih kampanja nije usklađen sa Zakonom o prekršajima

Kandidatkinja za članicu Marija Raspopović je poručila da je tajnost glasanja uređena zakonom koji je usklađen s ameđunarodnim standardima. 

Rakočević je pitao da li CIK može preuzeti nadležnosti OIK-a, ali i treba sprovesti postupak animiranja kandidata za predsjedneke opštinskih komisija. 

Ona je odgovorila da zakon sadrži jasna određenja CIK-a i mogućnopst preuzimanja nadležnosti opštinske komisije. 

"Možda smo i mi kroz ove konkurse bili svjedoci da je teško animriati ljdue koji imaju potrebno znanje i iskustvo. Vjerujem da bi otvoreni poziv mogao uroditi plodom", kazala je. 

Kandidat Damir Rebronja nije saslušan.

Kandidat za člana Veljko Vujović je poručio da se na prvom saslušanju, u decembru, nije izjasnio u vezi priloga Demokratama od 250 eura.

"Nisam raspolagao sa tim podacima, iako se radi o trivijalnojs tvari koju sam zabroavio dok se nije pojavila u medijima", saopštio je.

Rakočević je kazao da ne vjeruje da je Vujović namjerno izostavio tu činjenicu.

On je pitao da li misli da CIK treba tražiti još sredstava, te da li ta komisija može preuzeti nadležnosti OIK ako uvidi da se ne formiraju.

Vujović je odgovorio da se finansijskim sredstvima morao vidjeti stanje prostornih i ljudskih kapaciteta.

"Imaće, u finansijskom smislu, obaveze i prema članovima opštinskih komisija", podsjetio je.

Koprivica ga je pitao kako bi on tumačio situaciju koja se dogodila Hrvatskoj građanskoj inicijativi na posljednjim izborima - kada je osvojila više od 0,7 odsto glasova, što je duplo više od njihovog izbornog praga, što može poništiti njihov mandat.

Kandidat je odgovorio da je "život kompleksniji nego što szakoni mogu predvidjeti" i da je saglasan sa odlukom DIK-a da HGI osvoji mandat.

On je poručio da "ima balast oca koji je u politici", ali da je odlučio za drugačiji put od njega. 

Na pitanje da li je on Uroš Vukićević koji je bio na listi Demokrata i Ujedinjene Crne Gore na izborima u Bijelom Polju, on je odgovorio da jeste, ali da "sve te neke aktivnosti nemaju istu primjesu u malom gradu kao u Podgorici".

"Nisam član Demokratske Crne Gore. Jesam pročitao konkurs i zakon... Čist pred sobom sam izašao pred Vas. U zakonu stoji pet posljednjih godina", poručio je.

Kandidat za člana i predsjednika Uroš Vukićević je kazao da je 16 godina bio član OIK-a u Bijelom Polju, te da je njegvoa komisija u kojoj je bio sekretar četiri puta zaredom proglašena za najblju u Crnoj Gori od strane OEBS-a.

Istakao je i da je više od dvije decenije u nevladinim organizacijama, kao i da je bio član radnih grupa koje su donijele Zakon o medijima i Zakon o oružju.

Kako je dodao, 16 godina radi u opštinskoj kancelariji za EU projekte.

Vujović je pitao Vukićevića  da se izjasni o nedavnom izboru poslanika od strane SKupštine, a bez saglasnosti DIK-a.

Kandidat je odgovorio da je ustavna obaveza da Skupština bude u punom sastavu, te d ase radi o privremenom rješenju. 

"Ovo rješenje je vrlo lako oboriti u nekom od postupaka, ali vrlo brzo će se formirati CIK i to će sve doći na svoje mjesto jer je ipak veće dobro da funkcioniše parlament", poručio je. 

Vujović je pitao kandidata zašto misli da SKupština ne može funkcionisati sa 80 poslanika, na šta je ovaj odgovorio da je dao načelni stav, a ne konačan.

"Nije u nadležnosti predsjednika, ali shvatam stav da SKupština mora biti cjelovita", poručio je.

Koprivica je konstatovao da je Vukićević bio član OIK-a ispred Socijalističke narodne partije (SNP).

Muhamed Đokaj, kandidat za člana i predsjednika, je saopštio da je "pobjegao iz politike" i da ne želi da se vrati u nju.

"Ono što bih ja uradio je da stvorimo neki mehanizam ispunjavanja uslova", kazao je.

Vujović je pitao Đokaja o optužbama da partije vrše zloupotrebe priliko glasanja putem pisma. 

Kandidat je odgovorio da bi je, kad je bio u Centru za monitoring, njima bilo zabranjeno ad idu na teren, te da je utu bilo najviše zloupotreba.

Rakočević je pitao Nenezića da li misli da u budžetu CIK-a ima dovoljno sredtsava da eventualno preuzme nadležnosti OIK-a, da li bi u tom slučaju tražio dodatna sredstva, te gdje počinje, a gdje se završava zloupotreba preuzimanja nadležnosti OIK-a od strane CIK-a bez adekvatnog osnova.

Nenezić je ukazao da nije uspio da nađe koliko je sredstava izdvojeno za ovu godinu za potrebe CIK-a, ali i da , koliko je o shvatio, prema novom zakonu CIK finansira opštinske komisije.

Kad je riječ o eventualnim zloupotrebama, on je kazao da treba propisati stroga pravila kad CIK može preuzeti nadježnosti OIK-a.

Četvrti kandidat koji odgovara pred članovima komisije je Boško Nenezić, koji se kandidovao za člana i predsjednika.

Božović ga je pitao kako vidi viziju razvoja CIK-a, te da li ima izazova eventualnog partijskog upliva na izbor predsjednika opštinskih izbornih komisija. 

Nenezić je odgovorio da ih čeka jako težak raspored, te da ihu kratkom roku čekaju pitanja prostornih i ljudskih kapaciteta.

"Što se tiče izbora OIK-a, uvijek očekujem da partije na naeki način utiču, ali, s obzirom na uslove, više imam straha da nećemo imati kandidate u pojedinim gradovima. Posebno za predsjednika gdje se traži pet godina iskustva, diplomirani pravnik. Strah me da nećemo imati kandidata, a rokovi sve kraći. moramo u roku od 60 dana da pokrenemo konkurs. Ako ne bude kandidata, možemo ponavljati, ali i doći na to da CIK organizuje izbore na lokalu", kazao je. 

On je istakao da se neke novine mogu uvesti već na sljedećim izborima, zakazanim za 13. jun naredne godine.

"Ukoliko neki kandidat bude blizak nekoj partiji, ne očekujem da to uriče u tolikoj mjeri na rad OIK-a ili biračkih odbora. Pogotovo jer imamo CIK koji može reagovati ako je nezadovoljan radom", objasnio je.

Govoreći o zloupotrebi potpisa koji građani daju partijama da ih ovlaste da učestvuu na izborima, Nenezić je rekaod a je tu potreban širi dijalog sa drugim institucijama.

Treći kandidat koji odgovara pred komisijom je Boris Bastijančić.

Vujović ga je pitao da osvrt kada se raspuštaju birački odbori, ali i na dugotrajnu "pat poziciju" koaj se desila na lokalnim izborima u Kotoru.

Basrijančić je odgovorio da se izbori na biračkom mjestu poništavaju kada se zloupotrijebi biračko pravo, kad se naruši tajnost glasanja, kada se zloupotrebljava odlučivanje od strane birača i kada se koriste elektronski uređaji. 

On je dodao da postoje određeni "pravni rebusi" koji dovode do nepovjerenja u institucije. 

"Hajde da vjerujemo da će CIK biti stub integriteta izbornog procesa i da će u izborni sistem unijeti legitimitet", kazao je.

Božović je pitao Bastijančića da podijeli impresije razvoaj CIK-a, ali i kako zaštititi izbor predsjednika Opštinske izborne komisije (OIK) od partijskih uticaja.

Kandidat je odgovorio da se profesionalac mora izabrati u svih 25 opštinskih izbornih komisija.

Bastijančić je poručio da zaista vidi CIK kao skup profesionalaca koji će ienom i prezimenom garantovati "ono što se zove svaka ponaosob donesena odluka".

On je istakaod a nije bio član bilo koje partije, niti prisustvovao političkom skupu ili donirao novac nekoj stranci.

Zakon o finasiranju političkih partija i izbornih kampanja nije usklađen sa Zakonom o prekršaju, pa se postupak može pokrenuti samo protiv subjekata koji nastupaju samostalno, ne i koalicija.

To je ocijenio kandidat za člana Centralne izborne komisije (CIK) Boris Vukašinović na sjednici Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a.

Prvi kandidat koji je saslušan je Alija Beganović, sudija Suda za prekršaje u Bijelom Polju. On se kandidovao za predsjednika i člana.

On je istakao da je u pravosuđu od pripravničkih dana, ali i da nije radio drugi posao.

Predsjednik komisije i ministar pravde Bojan Božović (Pokret Evropa sad - PES) je pitao kandidata zšta ga je motivisalo da se prijavi.

Beganović je odgovorio da je i ranije konkurisao za sudiju Ustavnog suda (US), ali i da po sadašnjem tumačenju zakona, on ne može napredovati iz SUda za prekršaje u drugi sud.

Božović je istakao da njegov resor to pokušava da riješi to pitanje.

Potpredsjednik komisije Nikola Rakočević (Demokratska partija socijalista - DPS) je pitao kandidata nakoji način se susrijetao sa izbornim sistemom.

Beganović je objasnio da zakon ne dozvoljava da bilo koji sudija ima dodir sa politikom.

Član komisije Srđan Vujović je pitao kandidata kako bi grupisao kršenja izbornih prava, te koja su od njih krivična djela.

Beganović je odgovorio da krivična djela iz oblasti kršenja izbornog prava nije obrađivao kao sudija za prekršaje, ali i da nijedan sudija ne uči zakone napamet.

Član komisije iz reda nevladinih organizacija Dragan Koprivica (Centar za demokratsku tranziciju - CDT) je pitao kandidata da li je ikad bio član političke partije, što je on negirao, dodavši da je jedino bio član biračkog odbora na referendumu.

Drugi kandidat je Boris Vukašinović. On se kandidovao za člana.

Članica komisije Jasna Đoković ga je pitala, s obzirom da ima magistraturu i iz ekonomije, kako mu djeluje suma određena za CIK koja ne može biti manja od 0.1 odsto budžetskih sredstava umanjenih za kapitalni budžet.

Vukašinović je odgovorio da je razmišljao da se prijavi i za predsjednika,a li da smatra da kao ćčlan može više doprinijeti.

On je podsjetio da ulaskom u EU, biračko pravo na lokalnom nivou ostvaruju i državljani EU.

"Diplomirao sam na Pravnom fakultetu 2008. godine, a magistrirao na EKonomskom dvije godine kasnije. Čudan spoj, ali nisam spoj. Moj magistarski rad je plod mog hobija - pisanja. Bio sam član radne grupe koja je uradila NAciopnalnu strategiju za borbu porotiv korupcije i autor sam slogana 'Za društvo jednakih šansi'", saopštio je.

Kako je dodao, predviđeni budžet je "jako dobar i fer, ali i mnogo bolji nego u ranijem periodu".

Rakočević je pitao Vukašinovića da li smatra da je, ukoliko se usvoje otvorene liste, potrebno mijenjati Zakon o finansiranju političkih subjekata i političkih kampanja.

On je odgovorio da je najveći problem tog zakona što je neusaglašen sa Zakonom o prekršajima.

"U praksi, Agencija ne može pokrenuti prekršajni postupak protiv koalicija i grupa birača, već samo protiv političkih subjeata koji samostalno nastupaju. To stvara nejednake uslove", kazao je.

Kad je riječ o otvorenim listama, Vukašinović je saopštio d aon "neće sam po sebi riješiti sve probleme".

"Sam ovaj model nosi jedan tehnički aspekt oji će biti potrebno implementirati. Smatam da će iznosi biti veći... Treba mijenjati zakon u tom dijelu jer, u krajnjem slučaju, treba obezbijedisti sredstva da svaki kandidat ima svoje predstavljanje. Takođe, jedan od glavnih međunarodnih standarda je da ne trebad a dođe do izboirne reforme godinu dana prije dana održavanja izbora, a to je 13 jun ove godine", saopštio je.