Ratni profit za naftaše: 30 miliona na sat
Energetski giganti bilježe rekordne zarade zahvaljujući ratu u Iranu dok vlade smanjuju poreze da za građane ublaže udar visokih cijena
Sto najvećih svjetskih naftnih i gasnih kompanija ostvarilo je više od 30 miliona dolara profita svakog sata u prvom mjesecu američko-izraelskog rata u Iranu, rezultati su analize urađene na zahtjev britanskog lista "Gardijan". Saudijski Aramko, Gasprom i EksonMobajl su među najvećim profiterima nakon što je sukob u martu podigao cijenu nafte na prosjek od 100 dolara što je kompanijama donijelo dodatni mjesečni profit od 23 milijarde dolara.
U analizi se procjenjuje da će biti potrebni mjeseci dok se snabdijevanje naftom i gasom ne stabilizuje i vrati na predratni nivo, a kompanije bi do kraja godine mogle ostvariti 234 milijarde dolara ako cijena nafte ostane na prosjeku od 100 dolara. Analiza se zasniva na podacima vodećeg analitičkog provajdera Ristad Enerdži, koje je obradio Global Vitness.
"Gardijan" ističe da ovaj dodatni profit zapravo dolazi iz džepova običnih građana, koji plaćaju visoke cijene goriva i energije za svoja domaćinstva, ali i od preduzeća koja se suočavaju sa većim računima za energiju. Desetine država smanjile su poreze na gorivo kako bi pomogle potrošačima, što znači da te zemlje, uključujući Australiju, Južnu Afriku, Italiju, Brazil i Zambiju, imaju manje novca u budžetu za sektore poput zdravstva, obrazovanja i za socijalna davanja.
Posljednjih dana sve su glasniji pozivi za uvođenje poreza na ekstraprofit koji su naftne i gasne kompanije ostvarile tokom rata, a Evropska komisija razmatra zahtjev ministara finansija Njemačke, Španije, Italije, Portugala i Austrije da se "pošalje jasna poruka da oni koji profitiraju od posljedica rata moraju dati svoj doprinos kako bi se ublažio teret za građane".
"To bi omogućilo finansiranje privremene pomoći, posebno za potrošače, i obuzdavanje rasta inflacije, bez dodatnog opterećenja javnih budžeta", naveli su ministri u pismu od 4. aprila.
Saudijska kompanija Aramko je daleko najveći dobitnik, a procjenjuje se da bi mogla ostvariti ratni profit od 25,5 milijardi dolara u 2026. ako cijena nafte ostane na prosjeku od 100 dolara.
Tri ruske kompanije - Gasprom, Rosnjeft i Lukoil - mogle bi do kraja godine ostvariti oko 23,9 milijardi dolara ratnog profita povezanog s Iranom. Sukob je uvećao prihode za ratnu kasu Vladimira Putina za njegov rat u Ukrajini, pri čemu je Rusija u martu ostvarivala prihode od izvoza nafte od 840 miliona dolara dnevno, što je 50 odsto više nego u februaru, prema analizi Centra za istraživanje energije i čistog vazduha.
EksonMobajl bi mogao ostvariti 11 milijardi dolara profita u 2026. ako cijena od 100 dolara potraje. Šel bi dobio dodatnih 6,8 milijardi dolara. Vrijednost obje kompanije, kao i drugih, značajno je porasla zbog rasta cijena akcija u mjesecu nakon početka rata u Iranu: EksonMobajl vrijedi 118 milijardi dolara više, a Šel 34 milijarde više.
Ševron je, prema analizi, na putu da ostvari ekstraprofit od 9,2 milijarde dolara zbog rata u Iranu, prenosi Gardijan.
Profit naftnih i gasnih kompanija zbog rata u Iranu samo se nadovezuje na ono što je već decenijama izuzetno unosan posao za petrodržave i akcionare. Sektor nafte i gasa ostvarivao je u prosjeku bilion dolara čistog profita godišnje tokom posljednjih pola vijeka, a znatno više u kriznim godinama poput 2022, kada je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Sektor fosilnih goriva takođe ima koristi od direktnih subvencija, koje su 2022. iznosile 1,3 biliona dolara, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda.
"Trenuci globalne krize i dalje se pretvaraju u ogromne profite za naftne gigante, dok obični ljudi plaćaju cijenu. Dok god vlade ne prekinu svoju zavisnost od fosilnih goriva, kupovna moć svih nas biće talac hirova moćnika", kazao je za Gardijan Patrik Gajel, šef istraživačkog novinarstva u organizaciji Global Witness
Uticaj rata u Iranu vjerovatno će biti dugotrajan, a direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol opisao ga je u ponedjeljak kao najveći šok ikada za globalno energetsko tržište.
Naglo rastuće cijene nafte i gasa navele su šefa UN za klimu Simona Stiela da sredinom marta upozori: "Zavisnost od fosilnih goriva razara nacionalnu bezbjednost i suverenitet, i zamjenjuje ih potčinjenošću i rastućim troškovima." On je rekao da obnovljivi izvori energije mogu zaštititi građane i države od skoka cijena: "Sunčeva svjetlost ne zavisi od uskih i ranjivih pomorskih prolaza".
( N.B. )