Karni i Stub: Savez zasnovan na vrijednostima

Kanadski premijer Mark Karni i finski predsjednik Aleksander Stub rođeni su u razmaku od tri godine i 4.000 milja. Ali potres koji je Donald Tramp 2026. izazvao u poretku zasnovanom na pravilima povezao ih je kao intelektualne lidere novog protivpokreta koji nudi način da centristički liberali prežive oluju.

Sve su usklađeniji na svjetskoj sceni - citiraju jedan drugog u govorima i dijele stavove o narušenom globalnom poretku i o tome kako manje zemlje mogu bolje sarađivati u oblasti odbrane i tržišne moći. Redovno privatno komuniciraju telefonom i porukama.

Prošlog mjeseca, kada su se zatekli u Londonu u isto vrijeme, Karni i Stub su razmijenili poruke i dogovorili da zajedno trče u Hajd parku, na iznenađenje svojih pratnji.

"Čujemo se i dopisujemo prilično često", rekao je Stub, triatlonac, za "Politiko" u Helsinkiju nekoliko dana kasnije. "Pišemo jedan drugome, pokušavamo da sagledamo šta se dešava u svijetu, tako da je to takav tip prijateljstva. A onda možemo povremeno i da izađemo na trčanje, što je lijepo."

"Neću baš učestvovati u triatlonima sa predsjednikom Stubom, to bi iz moje perspektive bilo prilično neprijatno", rekao je Karn, odgovarajući na pitanje "Politika" o njihovom prijateljstvu dok je Stub stizao u Otavu na razgovore. "On je izuzetna osoba sa mnogim talentima."

Karni je takođe rekao da cijeni "dubok odnos" i "usklađenost" između njih dvojice po "širokom spektru pitanja". Zajedno se, dodao je, dvije zemlje suočavaju sa "poremećajem u međunarodnom sistemu kako bi izgradile bolji sistem koji funkcioniše za građane Kanade, Finske i svijeta."

Danas se i Kanađani i Finci suočavaju sa neprijateljskim i nepredvidivim susjedima, što ulogu diplomatije podiže na egzistencijalni nivo.

Supersila južno od Karnijeva zlokobno se šali o tome da želi da pripoji Kanadu kao svoju 51. saveznu državu i upustila se u ekonomski štetan rat na Bliskom istoku.

Finski susjed na istoku već četiri godine vodi agresorski rat protiv Ukrajine, prijeti vodama Baltičkog mora i sprovodi hibridne napade širom Evrope.

Stub, 58-godišnji liberalni konzervativac koji ima sina i ćerku, i Karni (61), lider Liberalne partije Kanade i otac četiri kćerke, našli su se na vlasti u izuzetno opasnom trenutku za svijet.

Izvor Politika koji je vidio Stuba i Karnija zajedno kazao je da među njima očigledno postoji "vrlo dobra hemija". "Dijele način razmišljanja i vrijednosti, naravno, ali obojica imaju i operativni pristup usmjeren na pronalaženje rješenja", kazao je izvior briselskog portala.

Ove sedmice Stub je boravio u Otavi, gdje su dvojica lidera tokom sastanaka i privatne radne večere razmatrali stanje u svijetu, uključujući načine za okončanje ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i uticaj burnog drugog Trampovog mandata.

Kako transatlantski odnosi sve dublje tonu u krizu, budućnost onoga što se nekada nazivalo liberalnim svjetskim poretkom mogla bi zavisiti od ideja koje ova dvojica centrističkih očeva razmjenjuju među sobom.

Suočavanje s Trampom

Stub i Karni obojica vole hokej. Stub je čak gledao fudbal na televiziji sa još jednim centrističkim liderom, britanskim premijerom Kirom Starmerom, tokom tog istog boravka u Londonu.

Poput Starmera, i Karni i Stub su intelektualno orijentisani i promišljeni, a ostvarili su značajan uspjeh i izvan politike - Karni kao centralni bankar, a Stub u diplomatiji i akademiji, kao i u sportu na visokom amaterskom nivou.

"Veoma cijenim Marka - mislim da je jedan od intelektualno najoštrijih svjetskih lidera koje trenutno imamo", rekao je Stub za Politiko. "Imamo prilično slično porijeklo, s tim što je on ekonomista, a ja zaljubljenik u međunarodne odnose. Obojica imamo doktorske titule iz svojih oblasti i dijelimo ljubav prema hokeju na ledu. Kanada i Finska su oduvijek imale slične stavove, tako da sam imao sreću da razvijem dobar odnos s Markom".

Ali kada je riječ o Trampu, njih dvojica imaju različita iskustva.

Karni je došao na vlast 2025. obećavajući da će se suprotstaviti Trampu i boriti za kanadski suverenitet suočen s njegovim teritorijalnim i ekonomskim prijetnjama. Stub se, s druge strane, našao s etiketom evropskog "šaptača Trampu", nakon što je upoznao američkog predsjednika na njegovom golf terenu na Floridi i od tada učvrstio odnos kroz telefonske razgovore, poruke i sastanke.

Uprkos relativno malom broju stanovnika svoje zemlje od 5,6 miliona, Stub ima nesrazmjerno veliki uticaj u Vašingtonu, iako kaže da se s Trampom nešto rjeđe čuje otkako je izbio rat na Bliskom istoku.

Za sada, 2026. godina obilježena je Trampovim geopolitičkim potresima - od Venecuele do Grenlanda, preko odnosa sa Evropom, pa sve do rata u Iranu.

To je bila i godina u kojoj su se Karni i Stub profilisali kao intelektualni lideri koji traže mogući put da saveznici opstanu u opasnoj novoj eri politike velikih sila.

Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u januaru, Karni je održao govor koji je uzdrmao premijere i izvršne direktore i natjerao ih da se suoče s dubokim Trampovim potresom svjetskog poretka.

"Prestanite da prizivate međunarodni poredak zasnovan na pravilima kao da i dalje funkcioniše kako je zamišljeno", poručio je Karni. "Nazovimo ga pravim imenom: sistem sve intenzivnijeg rivalstva velikih sila, u kojem najmoćniji slijede svoje interese, koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo pritiska."

Karni se pozvao na Stuba kada je riječ o rješenju: "Naš novi pristup počiva na onome što je predsjednik Finske Aleksander Stub nazvao 'realizmom zasnovanim na vrijednostima'."

Sedmicu ranije, Stub je objavio svoju novu knjigu o međunarodnim odnosima "Trougao moći: ponovno balansiranje novog svjetskog poretka".

U njoj je izložio ideju "realizma zasnovanog na vrijednostima" kao alata za snalaženje u sadašnjim previranjima. "Put ka stabilnijoj budućnosti počinje time da svijet sagledamo onakvim kakav jeste", napisao je Stub. "I da definišemo način kako da očuvamo svoje liberalne vrijednosti, a da istovremeno skromno i s poštovanjem sarađujemo s onima koji ih ne dijele."

Karni je u Davosu bio direktan u zaključku: "Znamo da se stari poredak neće vratiti. Ne treba da žalimo za njim. Nostalgija nije strategija."

Poput Stuba, i Karni je ponudio optimističniji pravac - izgradnju nečega "pravednijeg" tamo gdje je nekada postojala iluzija poretka zasnovanog na pravilima. "To je zadatak srednjih sila, država koje najviše mogu da izgube u svijetu utvrđenja, a najviše da dobiju od stvarne saradnje", rekao je. "Moćni imaju svoju moć. Ali i mi imamo nešto - sposobnost da prestanemo da se pretvaramo, da imenujemo stvarnost, da gradimo snagu kod kuće i da djelujemo zajedno."

Dvojica lidera dijele isti stav, ali se razlikuju u stilu. Dok Karnijev govor zna da poprimi strastvene tonove, Stub se ponosi smirenošću i pribranošću tipičnom za Fince. Ipak, obojica su uvjerena da je put naprijed za zemlje poput njihovih - saradnja.

Kako bi ta saradnja srednjih sila mogla da izgleda? I može li ikada biti dovoljna da zamijeni američko liderstvo u NATO-u i drugim ključnim savezima?

Ukratko: mnogo pragmatičnih partnerstava.

Klub centrističkih "očeva"

Kada je riječ o NATO-u, čije su članice i Finska i Kanada, Stub jasno poručuje da evropske zemlje moraju i hoće da se udruže kako bi obezbijedile sigurnost Evrope unutar saveza, bez obzira na to da li će se Amerika povući.

Finski lideri ne žele da potkopaju kredibilitet NATO-a, kojem su se tek nedavno pridružili, dijelom i zato što su država na prvoj liniji prema Moskvi, suočena sa stalnom ruskom neprijateljskom retorikom prema Evropi, uz granicu dugu oko 1.300 kilometara sa Rusijom.

U Helsinkiju je prošlog mjeseca Stub bio domaćin Starmeru i grupi drugih lidera iz sjeverne Evrope na jednodnevnim razgovorima o odbrani. Među njima je bio i Rob Jeten, novi liberalni premijer Holandije, kojem je Stub uručio rođendansku tortu. A putem veze preko Atlantika, naravno, uključio se i Karni, koji je, prema riječima jednog zvaničnika prisutnog na sastanku, "u potpunosti učestvovao u razgovorima".

Ta grupa, poznata kao Zajedničke ekspedicione snage (Joint Expeditionary Force), ima za cilj da djeluje kao evropska brza vojna opcija za podršku NATO-u, iako postoje nagovještaji da bi njena uloga mogla biti proširena.

Iako Kanada vjerovatno neće postati punopravna članica JEF-a, moguće je da formalizuje svoju saradnju sa tom grupom.

Tu je i Evropska unija. Tokom zajedničkog trčanja u parku u Londonu, Stub je predložio Karniju da razmisli o tome da se Kanada pridruži EU - ideja koja se povremeno ponovo pojavljuje i, čini se, ima podršku gotovo polovine Kanađana.

Karni je rekao da puno članstvo u EU nije vjerovatno, iako želi dublje trgovinske i bezbjednosne veze sa Unijom. A Stub to podržava, baš kao što želi i da Velika Britanija poništi bregzit i vrati se, kako kaže, na svoje pravo mjesto unutar EU.

Usred carinskog rata sa SAD, Kanada pokazuje šta u praksi znači diverzifikacija savezništava. Već ima trgovinski sporazum sa EU, iako ga još nije ratifikovalo svih 27 članica. Međutim, samo ove godine Karni je postigao veliki trgovinski sporazum sa Kinom, kao i niz novih širokih dogovora sa Indijom, uključujući desetogodišnji sporazum o nuklearnoj energiji.

Test izdržljivosti

Naravno, postoje i jasna ograničenja. Kanada i Finska su srednje i male zemlje, a ne supersile, ni ekonomski ni vojno. Njihove zajedničke vrijednosti su očigledne, ali je jednako očigledan i "realizam" njihove veličine.

Onima koji teško pronalaze nadu usred globalnih potresa, Stub savjetuje da ostanu smireni i ponašaju se kao Finci: "Uđite u ledenu kupku, idite u saunu i razmislite", kako je naveo u uvodu svoje knjige. On je sportista izdržljivosti i često ističe finski koncept otpornosti, odnosno upornosti, koristeći riječ koja nema direktan prevod na engleski: "sisu".

Suočen s Trampovim prijetnjama, Karni je ovog mjeseca opisao kako milioni malih pojedinačnih činova solidarnosti - poput kupovine kanadskog vina umjesto uvoznog iz Kalifornije ili ljetovanja u Kanadi umjesto na Floridi - obnavljaju snagu njegove zemlje. "Zajedno šalju poruku", rekao je Karni. "Mi upravljamo sopstvenom sudbinom."

Ako je sudbina i geografija, produbljivanje prijateljstva između Karnija i Stuba možda ima veze i s osjećajem mjesta. Gradovi u kojima su rođeni, Fort Smit i Helsinki, nalaze se na istoj geografskoj širini: 60 stepeni sjeverno.

Stanovnici oba mjesta moraju da izdrže mjesece surove hladnoće, s zimskim temperaturama koje padaju ispod minus 20 stepeni Celzijusa. A teško da postoji "finskiji" duh bilo gdje u Sjevernoj Americi od mota Karnijevog rodnog grada, jedne riječi: "Istrajnost".

Prevod: N. B.

( Politiko )