Tramp doveo u pitanje vrijednosti NATO-a: Ruski susjedi u baltičkom regionu sa zabrinutošću prate njegove izjave
Tokom proteklih šest nedjelja rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, nekoliko članica NATO-a držalo se po strani. Dok su neki američki saveznici oprezno uskratili podršku vojnoj akciji, a drugi direktno zabranili korišćenje svoje vojne infrastrukture, baltičke države zauzele su drugačiji pristup
Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je doveo u pitanje vrijednost NATO-a. Ruski susjedi u baltičkom regionu sa zabrinutošću prate njegove izjave.
Tokom proteklih šest nedjelja rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, nekoliko članica NATO-a držalo se po strani. Dok su neki američki saveznici oprezno uskratili podršku vojnoj akciji, a drugi direktno zabranili korišćenje svoje vojne infrastrukture, baltičke države zauzele su drugačiji pristup.
Sve tri zemlje opisale su operaciju "Epski bijes" kao razumljivu, s obzirom na nuklearni program Irana, prijetnje Teherana susjednim zemljama i njegovu podršku ruskoj agresiji protiv Ukrajine, kako je to rekao letonski predsjednik Edgars Rinkevičs.
Baltički lideri takođe su pozdravili ubistvo iranskog vrhovnog vođe krajem februara, ističući da to vide kao novu priliku za iranski narod da sam odredi svoju budućnost.
Estonija je signalizirala da je spremna da razmotri mogućnost raspoređivanja svojih brodova za razminiranje u Hormuškom moreuzu. Litvanija je otišla korak dalje, izrazivši spremnost da razmotri mogućnost pružanja trupa za pomoć Vašingtonu ako se takav zahtjev uputi.
Obrazloženje te podrške najbolje je artikulisao litvanski predsjednik Gitanas Nauseda.
"Ne možemo da s jedne strane govorimo kako je prisustvo američkih trupa na teritoriji Litvanije nešto što se podrazumijeva i da jednostavno to prihvatamo zdravo za gotovo, ali da kad se od nas traži da doprinesemo međunarodnim misijama, kažemo da se to nas ne tiče", rekao je on litvanskim medijima.
Za baltičke države je podrška SAD-a, njihovog najmoćnijeg saveznika, ključna za njihovu sopstvenu bezbjednost, posebno u odnosu na prijetnju koju predstavlja Rusija.
Baš ove nedjelje je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila tri baltičke zemlje na "ozbiljne posljedice" zbog navodne upotrebe njihovog vazdušnog prostora za dronove koji napadaju Rusiju – optužbe koje sve tri države odlučno poriču.
Izbjegavanje iritiranja Donalda Trampa
Od izbijanja iranskog rata, baltičke države ponovo su se pozicionirale kao "uzorni saveznici". Tako ih je, uz Poljsku i zalivske države, opisao i američki ministar odbrane Pit Hegset.
Poput Poljske, i baltičke države bile su među prvim članicama NATO-a koje su odgovorile na poziv američkog predsjednika da povećaju izdatke za odbranu. Sada su među vodećima u Alijansi. Poljska je 2025. godine izdvojila 4,5 odsto BDP-a za odbranu, Litvanija 4 procenta, Letonija 3,7, a Estonija 3,4. Poređenja radi, Sjedinjene Države potrošile su na to 3,2 odsto svog BDP-a.
Istraživač Sergej Potapkins iz Letonskog instituta za međunarodne odnose opisao je tu politiku baltičkih zemalja kao "ustaljeni, prepoznatljivi stil", usmjeren na "pokušaj da se ne iritira Donald Tramp i, generalno, da se ne ulazi u njegovo polje pažnje, kako bi se pristup prema baltičkim državama koji postoji od 2022. nastavio što je duže moguće".
Trenutni pristup, odvraćanje zastrašivanjem, pretpostavlja da se protivnik neće usuditi da napada zemlje NATO-a ako je uvjeren da ne može da postigne svoje ciljeve. Kao što su bivši američki predsjednik Džo Bajden i evropski lideri više puta izjavljivali, NATO je spreman da brani svaki centimetar svoje teritorije.
Ta strategija zamijenila je raniju strategiju odvraćanja odmazdom. Prema Potapkinsu, taj raniji pristup nije odgovarao baltičkim državama, jer je podrazumijevao mogućnost djelimične okupacije njihove teritorije.
Planiranje za nepredviđene okolnosti
U stvarnosti, Trampove skeptične primjedbe o odbrani saveznika u NATO-u nijesu bile iznenađenje u baltičkim državama. Anketa sprovedena 2025. u Letoniji pokazala je tako da samo 43 odsto ispitanika vjeruje – ili je sklono da vjeruje – da bi NATO bio spreman da se bori za njihovu zemlju ako bi bila napadnuta, dok 41 odsto smatra da je to malo vjerovatno.
Takva svijest o sopstvenoj odgovornosti za odbranu podstakla je razvoj nacionalnih gardi u baltičkim državama – dobrovoljnih odbrambenih snaga zaduženih da se onemogući okupacija regiona u slučaju ruskog napada.
Sigita Struberga, generalna sekretarka Letonske transatlantske organizacije, kaže da Letonci sve više shvataju da ne postoji nekakva zasebna vojska NATO-a, već da je "NATO mi".
"Uzimajući u obzir broj onih koji služe obavezni vojni rok i onih koji su u profesionalnoj vojsci, taj broj i dalje nije dovoljan. Potrebna nam je Nacionalna garda", kaže Struberga za DW.
Jačanje prisustva NATO-a
Kao dio priprema za smanjeno učešće SAD-a u NATO-u, Potapkins ukazuje na razmještaj savezničkih vojnih kontingenata iz drugih zemalja. Takve snage stacionirane su u svakoj od baltičkih država.
U Litvaniji to uključuje i njemačku 45. oklopnu brigadu. Ona trenutno broji oko 1.800 vojnika, a postoje planovi za povećanje njihovog broja na 4.800 vojnika i 200 civilnog osoblja do 2027. godine.
Kanadska multinacionalna brigada u Letoniji broji oko 2.000 pripadnika. U Estoniji je oko 1.500 vojnika stacionirano kao dio multinacionalne borbene grupe koju predvodi Velika Britanija.
"Povećanje kontingenta sada je glavni prioritet i za diplomate i za vojsku u razgovorima s partnerima. Ovo je jedan od onih slučajeva kada je više bolje", kaže Potapkins.
Osim toga, ona tvrdi da bi baltičke države trebalo brzo da djeluju kako bi pripremile svoju vojnu infrastrukturu – protivoklopne "zmajeve zube" i sisteme za borbu protiv dronova – u slučaju da Sjedinjene Države revidiraju svoju ulogu u NATO-u. Ako se to dogodi, drugi saveznici u NATO-u vjerovatno će se usredsrijediti na sopstvenu bezbjednost, ostavljajući baltičkim državama malo prostora za sprovođenje takvih projekata.
( Deutsche Welle )