Dvije optužnice ne govore sve: VDT o rezultatima primjene mjera tajnog nadzora
Iz VDT-a tvrde da broj optuženja iz 2025. ne pokazuje puni efekat mjera, jer dio predmeta još nije završen
Nakon što su podaci iz Izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2025. godinu pokazali da su tužilaštva tražila stotine mjera tajnog nadzora, a da su optuženja proistekla u svega dva slučaja, iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) tvrde da takvo poređenje ne daje potpunu sliku.
U odgovoru dostavljenom “Vijestima”, iz VDT-a ističu da se efekti tih mjera ne mogu ocjenjivati isključivo kroz jednu izvještajnu godinu.
“Važno je naglasiti da krivični postupci u kojima su mjere određene u nekim slučajevima ne moraju biti okončani u izvještajnoj godini. Iz tog razloga, efekti njihove primjene ne mogu se cijeniti isključivo kroz broj optuženja u tom vremenskom periodu”, navodi se u odgovoru VDT-a.
Prema ranije objavljenim podacima, u 2025. godini formirano je 138 predmeta u kojima su primijenjene mjere tajnog nadzora, dok su tužioci predložili ukupno 376 mjera. Sudije za istragu usvojile su 156 predloga, a četiri odbile. Istovremeno, mjere su dovele do optuženja u slučaju dva lica.
Iz VDT-a podsjećaju da u jednom predmetu može biti određeno više mjera, što dodatno komplikuje direktno poređenje broja mjera i ishoda.
“Kao što je u izvještaju prikazano, ukupan broj formiranih predmeta na svim nivoima Državnog tužilaštva je 138. U jednom predmetu može biti određena jedna ili više mjera tajnog nadzora. Ukupno je usvojeno 156, a odbijeno četiri predloga”, navode iz te institucije.
VDT naglašava i da tužilaštvo ne donosi konačnu odluku o primjeni mjera, već da je riječ o sudskoj nadležnosti.
“Mjere tajnog nadzora u krivičnom postupku ne određuje samostalno državno tužilaštvo, već na obrazloženi predlog državnog tužioca, pisanom naredbom određuje sudija za istragu koji cijeni ispunjenost zakonskih uslova, uključujući zakonitost, nužnost i proporcionalnost”, ističu iz VDT-a.
Dodaju da se ove mjere koriste samo kada se dokazi ne mogu pribaviti na drugi način i da su vremenski ograničene.
“Riječ je o mjerama koje se primjenjuju isključivo kada se dokazi ne mogu pribaviti na drugi način i vremenski su ograničeni”, navodi se u odgovoru.
Na pitanje u kojim vrstama krivičnih djela se najčešće određuju ove mjere, iz VDT-a nijesu precizirali strukturu, navodeći da se one primjenjuju “u različitim vrstama krivičnih djela, u zavisnosti od konkretnih okolnosti i procjene da li su ispunjeni zakonski uslovi”.
Iz te institucije poručuju da se mjere koriste u skladu sa zakonom i uz poštovanje prava građana.
“Primjenom mjera tajnog nadzora Državno tužilaštvo koristi zakonom predviđene instrumente u borbi protiv kriminala, uz dosljedno poštovanje principa zakonitosti i zaštite prava građana”, zaključuju iz VDT-a.
Ipak, podaci iz izvještaja pokazuju i drugu stranu primjene ovog instrumenta. U 21 predmetu mjere nijesu dale rezultat, dok je u 17 slučajeva materijal prikupljen njihovom primjenom uništen.
Dodatno, gotovo šest od deset odobrenih mjera odnosilo se na osnovna državna tužilaštva, što otvara pitanje njihove upotrebe van najsloženijih predmeta.
Upravo zbog toga ostaje otvoreno ključno pitanje - da li široka primjena mjera tajnog nadzora prati i njihov stvarni efekat, ili se jaz između broja mjera i konkretnih rezultata dodatno produbljuje.
( Vukašin Obradović )