Pižurica o izmjenama zakona o Petrovićima: Držao sam se onoga što je svima bilo prihvatljivo - imovinsko-pravnih odnosa

S obzirom na to da prvobitni predlog Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, u dijelu člana 1, kojim je bilo predviđeno uklanjanje riječi “nasilne” u formulaciji o aneksiji države iz 1918. godine, nije bio prihvatljiv većini poslanika, novim predlogom propisa sam se držao striktno imovinsko-pravnih odnosa.

To je "Vijestima" rekao predlagač izmjena tog propisa, poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES), Miloš Pižurica.

"Prehodni predlog zakona je tretirao član 1, koji je, po našem mišljenju, trebalo da se upodobi pravnički i terminološki, ali nije bio prihvatljiv za većinu poslanika u Skupštini (mimo PES-a i Demokrata). Pošto sam sad samo ja predlagač, držao sam se onoga što je svim poslanicima u toku diskusija bilo prihvatljivo - imovinsko-pravnih odnosa", kazao je on redakciji.

Poslanici su o prvobitnim predlozima izmjena tog propisa raspravljali krajem prošle godine, ali se o njima nisu izjasnili. Demokratska narodna partija (DNP) i Nova srpska demokratija (NSD) tada su u potpunosti tražile brisanje člana 1, u kom se nalazi termin "nasline aneksije", dok je opozicija podršku uslovljavala zadržavanjem tog termina u zakonskom tekstu.

Pižurica je rekao da taj dio (vezano za imovinsko-pravne odnose) nikom nije bio sporan, te da očekuje da novi predlog dobije podršku u parlamentu.

"... Predao sam zakon koji se u toku rasprave iskristalisao kao nesporan svima", naveo je on.

Novim predlogom zakona ostale su u proceduri izmjene da se rad Fondacije “Petrović Njegoš” finansira iz državnog budžeta, obezbjeđivanjem 100.000 eura na godišnjem nivou, kao i da potomcima dinastije pripadne dvorac “Kruševac” u Podgorici s pripadajućim zemljištem, da troškove rekonstrukcije i opremanja te građevine snosi država, dok bi sredstva bila obezbjeđena iz kapitalnog budžeta.

U predlogu zakona se navodi i da potomci dinastije ne mogu da prodaju dvorac “Kruševac”, niti da otuđe zemljište na drugi način. Jedini “kupac” može da bude država, i to po cijeni utvrđenoj na dan sticanja svojine.

Predviđen je i da institucije smještene u dvorcu “Kruševac” imaju pravo da do izgradnje Muzeja savremene umjetnosti nastave rad uz plaćanje zakupnine koju određuje nadležni organ državne uprave za kulturu.

Predlogom izmjena propisa određeno je i definisanje statusa nepokretnosti datih u svojinu potomcima. Stan u Podgorici ostao bi u vlasništvu dinastije, dok se zemljište na Cetinju, predviđeno za izgradnju kuće, vraća u državnu svojinu.

( Balša Rudović )