Kijevu "simbolične" pogodnosti bez novca i prava glasa

Njemačka i Francuska se zalažu da Ukrajina u fazi prije pristupanja Evropskoj uniji dobije tek "simbolične" pogodnosti, bez pristupa poljoprivrednim subvencijama i bez prava glasa, čime se znatno umanjuju nade Kijeva u privilegovan status nakon mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom, objavio je "Fajnenšl tajms", koji je imao uvid u odvojene dokumente dviju zemalja.

Predsjednik Volodimir Zelenski traži članstvo u EU kao jedan od ključnih benefita svakog mirovnog sporazuma, tvrdeći da bi njegova zemlja mogla da uđe u Uniju već 2027. godine. Međutim, najveće članice EU usprotivile su se prijedlozima Evropske komisije da se spori i birokratizovani pristupni proces iz temelja promijeni kako bi Kijev brzo dobio određene pogodnosti, navodi FT.

Njemačka se, prema pisanju lista, zalaže za status "pridruženog članstva" koji bi Ukrajini omogućio učešće na sastancima ministara i lidera EU, ali bez prava odlučivanja i bez automatskog pristupa zajedničkom budžetu Unije.

Francuska takvo polovično članstvo naziva "statusom integrisane države", prema kojem bi pristup "Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i evropskom finansiranju, poput kohezione politike... trebalo da bude odgođen za fazu nakon pristupanja".

Nedavni izborni poraz mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je stavio veto na otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom, probudio je određene nade da bi moglo doći do pomaka. Međutim, većina članica EU duboko strahuje da bi ubrzano pristupanje Ukrajine i drugih kandidata poremetilo političku dinamiku Unije i umanjilo vrijednost samog članstva.

Većina članica EU duboko strahuje da bi ubrzano pristupanje Ukrajine i drugih kandidata poremetilo političku dinamiku Unije i umanjilo vrijednost samog članstva, piše Fajnenšl tajms

Dva visoka zvaničnika Komisije kazala su za FT da će osnovni pravac tih dokumenata "vjerovatno" biti blizak konačnom predlogu EU upućenom Kijevu.

Taras Kačka, zamjenik ukrajinskog premijera za evropske integracije, rekao je da su u kontaktu sa Parizom i Berlinom, kao i s drugim prijestonicama i da je sve i dalje u razvojnoj fazi kao da postoje i i drugi dokumenti.

Međutim, jedan drugi ukrajinski zvaničnik rekao je da je Kijev oprezan prema svakom razvodnjenom konceptu članstva, jer bi ga ratom iscrpljeno stanovništvo moglo doživjeti kao lošu zamjenu za pravo članstvo, iako prihvata da bi neki njegovi elementi mogli biti korisni. "Mi to zovemo 'članstvo iz sjenke'", rekao je taj zvaničnik.

Treći ukrajinski zvaničnik rekao je: "Ti ljudi... moraju da shvate da i oni trebaju Ukrajinu. Ako žele stvarnu bezbjednost, moraju da daju poštenu ponudu."

Francusko-njemački predlozi dolaze nakon gotovo opšteg odbacivanja koncepta "obrnutog proširenja" koji je predložila Evropska komisija, a koji bi Ukrajini omogućio punopravno članstvo bez ispunjavanja svih kriterijuma EU, uz postepeno sticanje finansijskih i drugih pogodnosti kako bi se ti uslovi naknadno ispunjavali u različitim oblastima politika.

Suštinska razlika između ideje Komisije i koncepata Pariza i Berlina, prema pisanju FT-a, odnosi se na to kada bi Ukrajina mogla da se nazove članicom EU i stekne pravo glasa u tijelima Unije koja donose odluke.

Njemački predlog navodi da bi novi status imao "simboličnu snagu kroz sam naziv" i da bi mogao biti dodijeljen političkom odlukom lidera EU, čime bi se zaobišle "dugotrajne procedure".

"Pored svoje simbolične vrijednosti, ovaj novi nivo postepene integracije omogućio bi vidljiv napredak za građane dotičnih država kandidata", navodi se u francuskom dokumentu.

Francuska zahtijeva održavanje referenduma prije prijema svake nove članice u EU. Neki lideri zaziru od otvaranja takve rasprave uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj naredne godine, jer bi krajnje desni kandidati mogli dodatno podgrijati zabrinutost francuskih poljoprivrednika.

Značajne subvencije EU za poljoprivredu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, kao i regionalni fondovi - koji zajedno čine oko dvije trećine postojećeg budžeta EU - bili bi "odgođeni za fazu nakon pristupanja", navodi Pariz.

Lakša verzija članstva, međutim, uključivala bi klauzulu o uzajamnoj odbrani EU, koja se smatra jednom od ključnih koristi za Kijev, s obzirom na to da članstvo u NATO-u nije na stolu u doglednoj budućnosti. Takva klauzula "mogla bi de fakto postati primjenjiva pukom političkom deklaracijom", navodi se u njemačkom dokumentu. Međutim, u dokumentima se navodi da ne bi bilo "automatske primjene budžeta", već bi zemlje poput Ukrajine postepeno bile uključivane u programe finansiranja EU "u skladu s napretkom pregovora i uz pravila tranzicije".

Kako države napreduju ka članstvu - što je dugotrajan proces koji od kandidata zahtijeva reformu i integraciju pravnih tekovina koje čine pravni nacrt bloka - njima bi bio odobren "poboljšan pristup programima finansiranja EU", naveli su Francuzi, citirajući program razmjene studenata Erasmus+ i javno-privatna partnerstva u oblasti digitalnih investicija.

Ono što je ključno, obje zemlje naglašavaju da ova "lakša" verzija nije alternativa punopravnom članstvu, već "suštinska prečica ka njemu koju je lako primijeniti", riječima Berlina, koja bi "igrala ulogu akceleratora ka tom cilju", kako je to formulisao Pariz.

( N.B. )