Spajanje partija i saradnja sa susjedima nisu za brigu: Dukaj objasnio poruku o neophodnom ujedinjenju svih Albanaca

Iako je nedavno poručio da je ujedinjenje Albanaca jedini put za ostvarenje njihovih “aspiracija i zahtjeva”, minstar javne uprave Maraš Dukaj (Albanska alternativa) tvrdi za “Vijesti” da je to govorio isključivo u kontekstu političkog ujedinjenja albanskih partija u Crnoj Gori, odnosno jačanja regionalne saradnje.

Tokom obraćanja na Evropskom univerzitetu u Tirani, 8. aprila, taj Vladin funkcioner pozvao je Albance da se ujedine, rekavši: “Jedini put, počev od nas u Crnoj Gori - ali to važi i za sve Albance - jeste ujedinjenje. To je prvi i jedini put za ostvarenje naših aspiracija i zahtjeva, na dobro Albanaca i na dobro svih”.

Objašnjavajući tu poruku, Dukaj je kazao redakciji da je govorio dominantno o političkom ujedinjenju “aktera koji su sad dio crnogorskog političkog pluralizma”. Tvrdi da je njihova ambicija objedinjavanje albanskih političkih subjekata, ali i jačanje regionalne saradnje, navodeći da postoji “određeni politički dogovor” među albanskim političkim subjektima okupljenim oko koalicije Albanski forum, koji će biti predstavljen kad bude zaključen.

“Nadam se uskoro”, dodao je.

Albanski forum čine Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca i Nacionalna unija Albanaca.

Dukaj je, odgovarajući na set pitanja “Vijesti”, saopštio da želi jasno da podcrta da razloga za zabrinutost ovim povodom ne treba da bude na bilo kojoj adresi, i da stranka koju predstavlja svoje djelovanje usklađuje s ustavnim i političko-pravnim poretkom Crne Gore.

“Istorija je svjedok da su Albanci autohtoni narod koji je svoju lojalnost Crnoj Gori - djelima, a ne retorikom - pokazao i dokazao u svakom procesu. Naša je ambicija objedinjavanje albanskih političkih partija u Crnoj Gori, ali i jačanje regionalne političke saradnje, radi ostvarivanja evropskih i evroatlantskih ciljeva svih zemalja u kojima žive Albanci”, istakao je on.

Dukaj je naveo da je albanska zajednica u Crnoj Gori predstavljena ne samo politički, već i kulturno, tradicijski i običajno-pravno, kao dio vjekovne istorije Crne Gore.

“Govorio sam i govorim dominantno o političkom ujedinjenju aktera koji su sad dio crnogorskog političkog pluralizma, i neke aspekte vašeg pitanja pripisujem neadekvatnom prevođenju s pomenutog događaja. Ujedinjenje istovjetnih ili podudarnih političkih ciljeva nije samo po sebi antipod pluralizmu. Formulacija da je objedinjavanje ‘jedini put’ ne svodi politički pluralizam među Albancima na smetnju, već retorički daje odgovor da smo ujedinjeni jači i otporniji na kompleksne procese kojima svjedočimo”, tvrdi on.

A da jesu jači ujedinjeni potvrđuje, kaže Dukaj, i pobjeda na lokalnim izborima u Tuzima 2019. godine, od koje je, dodaje, i potekla “ideja i data riječ o ujedinjavanju i objedinjavanju naših nacionalnih stranaka”.

“Potvrda toga leži i u rezultatu s državnih izbora 2023. godine, kad se još jedan vid ujedinjenja pokazao djelotvornim. Zato i vjerujem da će birači dati povjerenje sličnom, odnosno još naprednijem modelu političkog nastupa, koji treba da bude zasnovan na novom i pravednom modelu afirmativne akcije za albanske stranke”, izjavio je ministar.

To je odgovorio upitan da li je formulacija da je ujedinjenje “jedini put” - opasna, jer svodi politički pluralizam među Albancima na smetnju, a ne na demokratsku vrijednost.

Dukaj nije precizirao da li je priča o unifikaciji stvarni pokušaj prevazilaženja podjela, ili pokušaj da se postojeći politički centri moći stave pod kontrolu, kao ni ko bi vodio jedinstveni politički subjekat - on, lider Albanske alternative Nik Đeljošaj ili neko treći...

“O tome ko će predvoditi neku buduću političku koaliciju ili stranku, odlučiće njeni konstituenti. Ali treba naglasiti da je predsjednik Albanske alternative Nik Đeljošaj svojom vizijom, djelovanjem, hrabrošću i konkretnim rezultatima na svim nivoima pokazao da zna da štiti interese ne samo Albanaca, nego i Crne Gore van granica. Zbog toga danas ima jasan legitimitet i uživa poštovanje ne samo u našoj zemlji, već i mnogo šire. Na funkciji ministra sam upravo kao predstavnik nacionalne stranke Albanaca koja je konstituent aktuelne Vlade”, poručio je Dukaj, ne precizirajući zašto bi javnosti vjerovala da su upravo on i njegova politička grupacija izuzetak od obrasca o kom je govorio na forumu Evropskog univerziteta u Tirani, rekavši: “Mi kao Albanci imamo jedan istorijski problem, jer svako želi da bude prvi, da bude predsjednik. Ne mogu svi biti prvi, ali ujedinjenjem ima mjesta za sve”.

“Stavove o političkom objedinjavanju nacionalne zajednice iznosim slobodno u okvirima Ustava i zakona koji su upravo ta jasna granica i brana između javne funkcije i partijskog djelovanja. Uvjeren sam da je nikada nijesam prekršio u svom ministarskom djelovanju”, navodi on.

Sagovornik je kazao da su veze s Albanijom i Kosovom “prirodne veze saradnje susjednih nezavisnih država koje teže istim evopskim i evroatlantskim ciljevima”.

“Pridodati tome interese nacionalnih stranaka - nije pogrešno, niti nerazumno”, odgovorio je Dukaj, upitan kako definiše granicu između legitimne nacionalne i kulturne saradnje s jedne strane, i političke instrumentalizacije identitetskih pitanja, s druge.

“Kao što znate, Crna Gora i Albanija su članice NATO-a, ali nijesu u EU. Republika Kosovo nije ni u NATO, niti je u EU, ali se tamo nalazi jedna od najveći američkih vojnih baza u Evropi, Camp Bondsteel. Voljeli bismo da region bude dio velike evroatlantske porodice. To je jedini, ispravni put”, ocijenio je Dukaj.

Ministar je kazao da je veze s Albanijom i Kosovom pomenuo kao dio legitimne nacionalne, jezičke i istorijske, ali i dobrosusjedske saradnje.

“Bez i pomena političke instrumentalizacije identiteta, kako navodite u pitanjima. Albanija i Kosovo, a vjerujem i Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Srbija - imaju s nama ili za nama, otvoren put ka EU. Nemam dilemu da je to cilj svih naših građana i naroda, uključujući i albanski”, konstatovao je Dukaj.

Albanci više nijesu samo dekor vlasti

Dukaj je, kako je objavljeno na sajtu Evropskog univerziteta u Tirani, učestvovao na forumima te ustanove, gdje je razgovarao sa studentima i profesorima o integracijama Crne Gore, ulozi albanskih partija u tom procesu i njihovoj zastupljenosti u administraciji.

Saopštio je da Albanci u Crnoj Gori politički nikad nijesu stajali dobro kao danas, ali da to ne treba da vodi samozadovoljstvu, jer još ima dosta toga da se uradi kako bi se njihov položaj unaprijedio.

Dukaj je rekao za “Vijesti” da se zastupljenost Albanaca mjeri, pored ostalog, i prisustvom u institucijama, na različitim nivoima odlučivanja, te da on smatra da je ona danas unaprijeđena.

“Albanci više nijesu samo dekor vlasti. Kao što znate, 2023. godine je Albanski forum osvojio dva mandata u Skupštini, a druga koalicija jedan mandat. Iz te kvote delegiran je potpredsjednik parlamenta. Takođe, sad albanske stranke imaju tri resora u Vladi i mjesto potpredsjednika. Kako ovi funkcioneri uspješno pokrivaju sistemske resore, tako i dužnosnici na bitnim pozicijama ostvaruju rezultate i doprinose evropskom putu Crne Gore”, kazao je on.

Dukaj je dalje naveo da je opština Tuzi, “iako veoma mlada i nova opština”, danas veoma uspješna i razvijena lokalna samouprava, koju niko ne izdržava, već je primjer “uspjeha s višestruko većim budžetom od početnog”.

“Ovakav razvoj želimo u drugim mjestima gdje žive Albanci, i naravno u svim mjestima Crne Gore. Nastavićemo da radimo za napredak naše zemlje, ali odlučno ćemo čuvati svoj identitet, svoja prava i nacionalno dostojanstvo u skladu s najboljim praksama EU zemalja”, kazao je on “Vijestima”, odgovarajući na pitanje da li tezu o nikad boljoj zastupljenosti Albanaca temelji na broju funkcija, nivoa političkog uticaja, zastupljenosti u institucijama ili nečeg drugog...

Dijaspora se mora aktivirati u matici

Dukaj je prošle sedmice govorio na Samitu dijaspore u Tirani, istakavši da dijaspora predstavlja dragocjen i neodvojiv resurs za demokratski i ekonomski razvoj država Zapadnog Balkana.

Taj Vladin funkcioner tada je poručio da dijaspora mora biti aktivno uključena u procese donošenja odluka u državama porijekla.

“Jer takav pristup doprinosi većoj transparentnosti, jačanju povjerenja u institucije i unapređenju ukupnog kvaliteta upravljanja”, podvukao je.

( Jelena Jovanović )