Hristodulidis: Proširenje je snažno geopolitičko oruđe i EU mora da ga primijeni
Predsjednik Kipra je rekao da je EU ubrzala donošenje odluka za stvaranje mehanizama, ali da nije ispunila svoje obećanje da će u protekle dvije godine primiti nove članice, što je umanjilo povjerenje koje perspektivne države kandidati imaju u nju
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis izjavio je da je proširenje snažan geopolitički instrument Evropske unije, ali da je ona svojim greškama, odugovlačenjem i neispunjenim obećanjima smanjila povjerenje država kandidata u EU.
"Dakle, imamo snažno geopolitičko oruđe koje gubimo uglavnom zbog sopstvenih grešaka. Situacija je danas mnogo bolja. Odlučujemo, pa recimo, mnogo brže", rekao je u intervjuu za agenciju AP Hristodulidis, čija zemlja u prvoj polovini ove godine predsjedava Savjetom EU.
Hristodulidis je rekao da je EU ubrzala donošenje odluka za stvaranje mehanizama, ali da nije ispunila svoje obećanje da će u protekle dvije godine primiti nove članice, što je umanjilo povjerenje koje perspektivne države kandidati imaju u nju.
On je rekao da upravo o proširenju kao geopolitičkom instrumentu EU mora "prilično brzo" da donese neke konkretne odluke.
Predsjednik Kipra je rekao da ga raduje što ostale članice EU sada "shvataju važnost" približavanja bloka Bliskom istoku, kroz inicijative kao što su Pakt za Mediteran, koji u bliskoistočnim državama sprovodi konkretne projekte u brojnim oblastima, poput zdravstva, obrazovanja ili energetike.
Bliži odnosi sa zemljama Bliskog istoka jedan su od prioriteta predsjedavanja Kipra, koji će kasnije ove godine ugostiti i neformalni samit EU–Bliski istok. Na samit su pozvani lideri Egipta, Libana, Sirije i Jordana.
Hristodulidis je rekao da samit pruža dobru priliku da se taj "prioritet Kipra i ispuni sadržajem". Samit će, prema njegovim riječima, biti prilika ne samo za razmjenu ideja, nego i da se realno sagleda kako da se saradnja EU i Bliskog istoka "podigne na strateški nivo".
"Mi možemo da predstavimo Briselu interese država šireg bliskoistočnog regiona, ali istovremeno, a ovo je veoma, veoma važno, zemlje regiona vjeruju Kipru da ih zastupa u Evropskoj uniji", rekao je Hristodulidis.
Hristodulidis je naglasio i da je snažan zagovornik Indijsko-bliskoistočnog ekonomskog koridora (IMEC), trgovinskog, energetskog i digitalnog koridora koji bi povezao Evropu sa "najvećom demokratijom na svijetu", i ocijenio da bi upravo taj koridor mogao da doprinese miru i stabilizaciji na Bliskom istoku.
Pod kiparskim predsjedavanjem EU formirana je i grupa Prijatelji Indijsko-bliskoistočnog koridora IMEC, čiji je cilj da promoviše tu inicijativu kojoj, prema ocjeni kiparskog predsjednika, i dalje nedostaju konkretni projekti.
Jedan od takvih projekata trebalo bi da bude i veliki podmorski interkonektor, koji treba da poveže elektromreže Kipra i Grčke, a u perspektivi da uključi i Izrael, ali čija izgradnja kasni.
"Možemo da sarađujemo sa Amerikancima, američkom administracijom, sa predsjednikom Trampom na ispunjavanju sadržajem, jer bi to bila vin-vin situacija i za EU i za SAD", ocijenio je Hristodulidis.
Hristodulidis je rekao i da lideri EU treba da počnu da rade na planu kako postupati ako neka članica EU bude napadnuta i uputi ostalim partnerima poziv u pomoć.
On je podsjetio da u ugovorima EU postoji član 42 stav 7, koji obavezuje svih 27 država EU da jedna drugoj priskoče u pomoć u slučaju krize. Rekao je da će lideri EU razgovarati o tom članu, jer se trenutno ne zna "šta bi se dogodilo ako neka država aktivira taj član".
Član 42.7 postao je posebno brizantan za Kipar prošlog mjeseca kada je dron iranske proizvodnje tipa Šahed pogodio britansku vazduhoplovnu bazu na jugu ostrva. Dron je lansiran iz Libana, čiji je glavni grad Bejrut udaljen svega 209 kilometara od južne obale Kipra.
Hristodulidis je rekao da, s obzirom na to da je većina članica EU i dio NATO-a, plan sprovođenja člana 42 treba razjasniti kako bi te zemlje odgovorile na eventualni poziv nekog partnera iz EU u pomoć, a da se to ne sukobi sa obavezama koje imaju kao članice NATO-a.
Pitanje na koje takođe treba odgovoriti jeste i da li bi odgovor na takav eventualni poziv u pomoć bio kolektivni, pod okriljem NATO-a, ili bi se odnosio samo na partnere u susjedstvu ugrožene članice EU, rekao je Hristodulidis.
Kipar, koji po sistemu rotacije predsjedava Savjetom EU, poslije napada 2. marta nije zvanično aktivirao član 42, stav 7 klauzule usvojene 2009. godine, ali je Hristodulidis tada upozorio da EU mora "pod hitno da se pripremi za vanredni slučaj".
( BETA )