Nema diplome bez svih ispita sa prve master godine?

Studenti koji nakon završenih osnovnih studija žele da nastave specijalističke ili master studije moraće da polažu prijemni ispit. Oni koji su već polagali prijemni za upis na četvrtu, specijalističku godinu, neće taj proces ponovo prolaziti ukoliko odluče da nastave petu godinu master studija.

O tom predlogu izmjena Zakona o visokom obrazovanju, koji je u skupštinsku proceduru dostavio poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević, a juče podržao Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, raspravljali su i poslanici na plenarnoj sjednici.

Urošević je predložio i dodatno preciziranje odredbi važećeg zakona, kao i način na koji bi sadašnji studenti master studija mogli da steknu diplomu specijalističkih studija. Prema tom predlogu, studenti master studija koji žele diplomu specijalističkih moraju imati položene sve ispite sa prve godine tog nivoa postdiplomskih studija.

Tokom jučerašnje sjednice skupštinskog odbora, poslanik PES-a je podsjetio na to da je prije nekoliko mjeseci usvojen novi Zakon o visokom obrazovanju.

“Mnoge stvari su poboljšane, a promijenjen je i model studiranja, jer je dotadašnji donosio različite probleme studentima… Mi ćemo u narednih pet godina imati dodatnih 5.000 magistara”, kazao je Urošević, navodeći da su studenti bilii primorani da upisuju master studije, jer tržište rada u dovoljnoj mjeri nije prepoznavalo bečelor diplome.

Obrazlažući amandman koji se odnosi na preciziranje statusa studenata koji su započeli dvogodišnje master studije prema ranijim propisima, kao i njihovo pravo da na lični zahtjev dobiju diplomu specijalističkih studija, Urošević u obrazloženju, dostavljenom Skupštini, navodi da taj predlog ima za cilj da spriječi “nastavak pravne praznine u prelaznom periodu”.

“Ali i da obezbijedi kontinuitet između starog i novog modela studija, kao i zaštitu prava zatečenih studenata i diplomaca”, pojasnio je Urošević.

Studentsko vijeće Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) UCG krajem marta je pozvalo nadležne institucije i fakultetske uprave da dosljedno primjenjuju član 172 Zakona o visokom obrazovanju i omoguće izdavanje diplome specijalističkih studija studentima koji su ostvarili najmanje 60 ECTS kredita. Tvrde i da su svjedoci tumačenja “koja pokušavaju da uvedu ograničenja kojih u zakonu nema”.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija im je odgovoreno da bi “proizvoljno tumačenja Zakona, prema kojima bi za diplomu postdiplomskih specijalističkih studija bilo dovoljno ostvariti 60 ECTS kredita iz bilo kojih predmeta, sa bilo koje od dvije godine na master studijama, moglo bi narušiti akademske standarde i ugroziti kvalitet crnogorskih diploma”.

Govoreći o prijemnom ispitu, kazao je da je neophodno da postoji, kako bi fakulteti mogli da vrednuju studente “ne samo na osnovu prosjeka, koji mogu biti potpuno fiktivni sa fakulteta u regionu”.

“Moramo da uvedemo ovo kako bismo spriječili poplavu takvih kandidata iz raznih regionalnih ustanova, koji su uzimali mjesta našim dobrim studentima. Prepoznaje se i razlika između primijenjenih i akademskih studija. Nakon primijenjenih osnovnih možete upisati primijenjene master, a sa akademskih samo akademski program… Dugo je postojala praksa da neko završi fizičko vaspitanje, a magistrira ekonomiju”, kazao je Urošević.

U obrazloženju izmjena dostavljenom Skupštini, Urošević navodi da je to potrebno radi “uspostavljanja jasne razlike između modela studija 3+1+1 i 3+2, čime se obezbjeđuje dosljednost sistema visokog obrazovanja, kao i ravnopravno i transparentno vrednovanje prethodnog obrazovanja studenta”.

“Predloženo rješenje doprinosi većoj transparentnosti upisne politike, jačanju akademskog integriteta i usklađivanju sistema visokog obrazovanja sa principima kvaliteta i konkurentnosti, uz uvažavanje specifičnosti različitih oblika prethodnog obrazovanja studenata”, kazao je on.

( Tina Popović )