BLOG Tramp: Ne bih koristio nuklearno oružje u ratu protiv Irana

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je danas da ne bi koristio nuklearno oružje u ratu protiv Irana, prenosi agencija Rojters.

"Zašto bih koristio nuklearno oružje? Potpuno smo ih, na veoma konvencionalan način, uništili i bez toga", rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, odgovarajući na pitanje da li bi upotrijebio takvo oružje.

"Ne, ne bih ga koristio. Nuklearno oružje nikada ne bi smjelo da bude upotrijebljeno od strane bilo koga", dodao je.

Upitan koliko dugo je spreman da čeka na dugoročni mirovni sporazum sa Iranom, Tramp je rekao: "Nemojte da me požurujete."

On je naveo da je Iran možda "pomalo" dopunio svoje naoružanje tokom dvonedjeljnog prekida vatre, ali je dodao da bi američka vojska to mogla da eliminiše za oko jedan dan.

"Njihova mornarica je uništena. Njihovo vazduhoplovstvo je uništeno, njihova protivvazdušna odbrana je uništena... možda su malo obnovili tokom dvonedjeljne pauze, ali ćemo to riješiti za oko jedan dan, ako jesu", rekao je Tramp.

"Želim da postignem najbolji mogući sporazum. Mogu da ga postignem odmah... ali ne želim to da uradim. Želim da bude trajan", rekao je Tramp.

Iranski državni mediji objavili su snimke koji, kako se čini, prikazuju pripadnike Korpusa garde islamske revolucije kako se ukrcavaju na dva teretna broda u Hormuškom moreuzu, prenosi Bi-bi-si (BBC).

Iranski duhovni vođa Modžtaba Hamnei, koji je teško ranjen u izraelskom vazdušnom napadu na početku rata u kojem je poginuo njegov otac Ali Hamnei 28. februara, vispren je duhom i mentalno aktivan, prenio je danas list Njujork tajms pozivajući se na izvore koji su željeli da ostanu anonimni.

Neimenovani iranski izvori su rekli da je Hamnei za sada delegirao moć donošenja odluka generalima Korpusa islamske revolucionarne garde, ideološke vojske Islamske Republike.

Modžtaba Hamnei, koji je naslijedio svog oca Alija Hamneija, ubijenog u izraelskom vazdušnom napadu prvog dana rata 28. februara, nije viđen u javnosti od imenovanja za vrhovnog vođu i komunicirao je samo putem pisanih izjava.

"Hamnei je imao tri operacije na jednoj nozi i čeka protezu. Takođe je operisao jednu ruku i postepeno je vraća u upotrebu. Lice i usne su pretrpjeli teške opekotine, što mu otežava govor", prenio je američki list dodajući da je intervjuisao četiri iranska zvaničnika pod uslovom anonimnosti koji su upoznati sa njegovim zdravstvenim stanjem.

Hamnei živi na tajnoj lokaciji okružen ljekarima i medicinskim timom, uključujući predsjednika Masuda Pezeškijana, koji je i sam kardiohirurg i iranskog ministra zdravlja, dodao je Njujork tajms.

Iranski vođa ne prima posjetioce iz bezbjednosnih razloga i prima rukom napisane poruke, "stavljene u zapečaćene koverte, a zatim ih dostavljaju kuriri koji putuju autoputevima i sporednim putevima, automobilom ili motociklom, dok ne stignu do njegovog skrovišta", dodao je američki list.

Njujork tajms navodi da Revolucionarna garda rat sa SAD i Izraelom smatra "kao prijetnju opstanku režima", pretnju koja je sada obuzdana.

Garda je odgovorna za vojnu strategiju, uključujući blokadu Hormuškog moreuza, dodao je američki list.

(Beta)

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas po dolasku na Kipar da je Liban trenutno pod ogromnim pritiskom i da svi treba da rade da se osigura produženje prekida vatre između Libana i Izraela.

"Da bi se to postiglo, pregovori treba da se odvijaju u odgovarajućem okviru, što znači, naravno, između Libana i Izraela, ali i treba uključii sve zemlje u regionu koje su relevantne za dugoročnu bezbjednost i stabilnost Libana", rekao je Makron zajedno sa svojim kiparskim kolegom Nikosom Hristodulidisom pre neformalnog evropskog samita u Nikoziji.

Makron je dodao da treba izgraditi uslove za trajni mir koji poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Libana i koji trajno razoružava pokret Hezbolah.

On je ponovio da je Francuska spremna da organizuje konferenciju u znak podrške libanskim vlastima kad god Bejrut ocijeni da treba.

Izraelski ambasador u SAD Jehiel Lajter rekao je nedavno da Pariz nema pravo da se miješa u pregovore između Izraela i Libana.

Jelisejska palata je odgovorila da bi mnogi bili zadovoljni što mogu da računaju na Francusku, uključujući i Izraelce, kada je u pitanju pomoć libanskim vlastima da "vrate bezbjednost i svoj suverenitet nad cijelom libanskom teritorijom".

(BETA)

Izraelski napad na jug Libana ubio je tri osobe u četvrtak, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja, što je najnoviji napad uprkos desetodnevnom primirju u ratu između Izraela i Hezbolaha.

Kako prenosi Gardijan, u saopštenju se navodi da je "izraelski vazdušni napad na put Šukine u okrugu Nabatieh", više od 30 kilometara sjeverno od Izraela, usmrtio tri osobe, dok je napad na selo Jater ranio dvije osobe, uključujući jedno dijete.

Napadi su uslijedili nekoliko sati uoči drugog sastanka američkih ambasadora Libana i Izraela u Vašingtonu, gdje se očekuje da će Bejrut tražiti produženje primirja.

Izrael čeka odobrenje Sjedinjenih Američkih Država da "vrati Iran u kameno doba", izjavio je u četvrtak ministar odbrane Izrael Kac, prenosi Gardijan.

"Izrael je spreman da obnovi rat protiv Irana. Izraelske odbrambene snage (IDF) su spremne i za odbranu i za napad, a ciljevi su označeni“, rekao je Kac.

On je za Tajms of Izrael kazao da čekaju "zeleno svjetlo od Sjedinjenih Američkih Država, prije svega kako bi se dovršila eliminacija Hameneijeve dinastije, pokretača plana istrebljenja protiv Izraela, kao i nasljednika rukovodstva iranskog terorističkog režima, te dodatno da se Iran vrati u doba tame i kamena uništavanjem ključnih energetskih i elektroenergetskih postrojenja i slamanjem nacionalne ekonomske infrastrukture".

Dodao je da će ovaj put napad biti drugačiji.

"...I smrtonosan i donijeće razorne udare na najosjetljivijim mjestima, nakon ogromnih udaraca koje je iranski teroristički režim već pretrpio do sada, što će uzdrmati i srušiti njegove temelje."

Ujedinjene nacije saopštile su danas da "rade" na održavanju prisustva u Libanu nakon što mandat njihove mirovne misije Unifil istekne krajem godine, prenosi AFP.

"Što se tiče perioda nakon Unifila, trenutno radimo na tim opcijama", rekao je Žan-Pjer Lakroa (Jean-Pierre Lacroix), podsekretar UN za mirovne operacije, navodeći da je libanska vlada "vrlo jasna u tome da želi zadržati prisustvo UN-a", prenosi Gardijan.

Privremene snage Ujedinjenih nacija u Libanu (Unifil) djeluju kao mirovna misija između Izraela i Libana od 1978. godine, ali se sada nalaze između sukobljenih strana – izraelskih snaga i Hezbolaha.

Unifil broji skoro 8.200 vojnika iz 47 zemalja. U posljednjih nekoliko dana izgubio je pet pripadnika: tri iz Indonezije i dva iz Francuske.

Liban je uvučen u rat na Bliskom istoku 2. marta, kada je militantna grupa Hezbolah, koju podržava Teheran, počela da ispaljuje rakete na Izrael, kako bi osvetila ubistvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija u američko-izraelskim vazdušnim napadima.

Lakroa je na konferenciji za novinare u Ženevi rekao da svako buduće uniformisano prisustvo UN-a na jugu Libana mora biti odobreno od strane Savjeta bezbjednosti u Njujorku.

Savjet bezbjednosti je zatražio opcije za moguće prisustvo Ujedinjenih nacija nakon Unifila, a "moramo predstaviti te preporuke... prije 1. juna", dodao je on.

Američka vojska zaustavila je i izvršila pregled tankera pod sankcijama u Indijskom okeanu, za koji Pentagon tvrdi da je prevozio naftu iz Irana, što je druga takva akcija ove sedmice, piše Gardijan.

Ministarstvo odbrane SAD saopštilo je da su njihove snage tokom noći izvele "pomorsko presretanje i ukrcavanje radi inspekcije" na tanker M/T Majestic X.

"Nastavićemo globalno sprovođenje pomorskih mjera kako bismo poremetili nezakonite mreže i presretali plovila koja pružaju materijalnu podršku Iranu, gdje god da djeluju", navodi se u objavi na društvenim mrežama.

Ova zapljena uslijedila je dan nakon što je Iran napao tri teretna broda u Hormuškom moreuzu, pri čemu je dva zarobio.

U utorak je američka mornarica izvršila pregled još jednog tankera pod sankcijama u azijsko-pacifičkom regionu, M/T Tifani, nakon što je Pentagon saopštio da "pruža materijalnu podršku Iranu".

Donald Tramp je izjavio da Sjedinjene Američke Države imaju "potpunu kontrolu" nad Hormuškim moreuzom, dok je kritikovao Iran zbog toga što "ne zna" ko mu je lider.

"Iran ima velikih problema da utvrdi ko im je lider! Jednostavno ne znaju! Unutrašnji sukobi između 'tvrdolinijaša', koji na bojnom polju gube LOŠE, i 'umjerenih', koji uopšte nijesu tako umjereni (ali stiču poštovanje!), su LUDI! Mi imamo potpunu kontrolu nad Hormuškim moreuzom. Nijedan brod ne može ući niti izaći bez odobrenja američke mornarice. Moreuz je 'čvrsto zatvoren', sve dok Iran ne bude sposoban da postigne DOGOVOR!!! Hvala na pažnji", rekao je Tramp na svojoj platformi Trut, prenosi Gardijan.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump rekao je da je naredio američkoj mornarici "da puca i ubije svaki brod" koji postavlja mine u Hormuškom moreuzu.

Takođe je rekao da američki minolovci rade "trostruko pojačanim intenzitetom" kako bi uklonili sve mine iz voda, prenosi britanski Gardijan.

"Naredio sam mornarici Sjedinjenih Američkih Država da puca i ubije svaki brod, ma koliko mali bio (njihovi ratni brodovi su SVI, njih 159, na dnu mora!), koji postavlja mine u vodama Hormuškog moreuza", rekao je Tramp na mreži Trut Soušal. 

Dodao je da  "ne smije biti oklijevanja".

"Dodatno, naši „minolovci“ trenutno čiste moreuz. Ovim putem naređujem da se ta aktivnost nastavi, ali na trostruko većem nivou! Hvala na pažnji. Predsjednik DONALD J. TRUMP", naveo je.

Procjena Pentagona navodi da bi moglo biti potrebno šest mjeseci da se Hormuški moreuz u potpunosti očisti od mina koje je postavila iranska vojska, prenio je Washington Post.

Prema toj procjeni, malo je vjerovatno da bi operacija počela prije završetka rata. Procjena je iznijeta u povjerljivom brifingu za članove Odbora za oružane snage Predstavničkog doma ranije ove sedmice.

Zamjenik predsjednika iranskog parlamenta Hamid Reza Hadži Babaei izjavio je da je Iran ostvario prve prihode od taksi koje se naplaćuju brodovima u Hormuškom moreuzu, prenijela je poluzvanična novinska agencija Tasnim.

Naknade su uplaćene u Centralnu banku Irana, navodi agencija, ne otkrivajući iznos.

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su njihovi vojnici u južnom Libanu zarobili pripadnika Radvan jedinice Hezbolaha, najelitnijeg dijela te proiranske oružane grupe.

IDF tvrdi da je borac Hezbolaha planirao napad na izraelske vojnike prije nego što se predao i bio uhapšen juče.

Izraelska vojska je saopštila da će nastaviti operacije u onome što naziva "linijom prednje odbrane" (ili "žutom linijom"), području duboko unutar južnog Libana duž granice sa Izraelom.

Desetodnevno primirje koje je počelo u petak u velikoj mjeri je zaustavilo rat između Izraela i Hezbolaha, u kojem je od 2. marta poginulo više od 2.400 ljudi, a više od 7.500 je ranjeno, prema podacima libanskih zdravstvenih vlasti.

Iran je pogubio muškarca osuđenog zbog veza sa opozicionom grupom Mudžahedin-e-Halk i izraelskom obavještajnom službom, prenio je sudski portal Mizan.

Mizan je naveo da je riječ o Soltanali Širzadiju Fahrhu, dugogodišnjem članu opozicione grupe, koji je proglašen krivim za saradnju sa izraelskom obavještajnom službom.

Njegovu smrtnu kaznu potvrdio je Vrhovni sud i izvršena je nakon završetka pravnih procedura, dodaje Mizan, prenosi agencija Rojters.

Liban će zatražiti produženje primirja sa Izraelom za mjesec dana tokom nove runde razgovora između dvije zemlje u Vašingtonu danas.

Izrael je uoči pregovora saopštio da nema "ozbiljnih neslaganja" sa Libanom, pozivajući ga da "zajedno rade" protiv milicije Hezbolah koju podržava Iran, a koja se protivi razgovorima i ne učestvuje u njima.

Direktni razgovori dvije zemlje 14. aprila bili su prvi nakon više decenija, a Sjedinjene Američke Države su ubrzo potom najavile desetodnevno primirje, koje ističe u nedjelju.

Kao i u prethodnoj rundi, američki državni sekretar Marko Rubio okupiće izraelskog ambasadora Jehijela Lajtera i libansku ambasadorku Nadu Hamadeh Moavad, uz prisustvo američkog ambasadora u Libanu Mišela Ise, piše Gardijan.

Očekuje se da će sastanku prisustvovati i američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi, rekao je zvaničnik Stejt departmenta za AFP.

Neimenovani libanski zvaničnik rekao je za agenciju da će Liban tražiti produženje primirja za mjesec dana, kao i "prekid izraelskog bombardovanja i razaranja u područjima gdje je prisutan, te posvećenost primirju".

Libanski predsjednik Džozef Aun izjavio je u srijedu da su "u toku kontakti za produženje perioda primirja".