Gardijan: EU rizikuje sukob sa SAD zbog Dodika i gasovoda kroz BiH
Brisel se već sukobljavao sa Trampom oko trgovine, Ukrajine i vojnih troškova
Evropska unija rizikuje konfrontaciju sa Donaldom Trampom nakon što je pokušala da odloži dodjelu unosnog ugovora za balkanski gasovod kompaniji koju predstavlja njegov lični advokat, pokazuju dokumenti u koje je Gardijan (The Guardian) imao uvid.
Brisel se već sukobljavao sa Trampom oko trgovine, Ukrajine i vojnih troškova, ali intervencija u projektu gasovoda „Južna interkonekcija” (Southern Interconnection) izgleda da predstavlja prvi put da je EU osporila komercijalni poduhvat onih koji su bliski američkom predsjedniku, ocjenjuje britanski list, a prenosi Nedjeljnik.
Posao bez tendera kompaniji nepoznatih vlasnika
Gasovod će prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu. Pod onim što bosanski izvori nazivaju višemjesečnim pritiskom američkih zvaničnika, njeni lideri su ubrzano djelovali kako bi dodijelili ugovor do sada malo poznatoj kompaniji sa sjedištem u Vajomingu.
Kompanija AAFS Infrastructure and Energy osnovana je u novembru prošle godine i nije otkrila ko su njeni vlasnici. Nju predstavljaju dva vodeća člana Trampove kampanje za poništavanje njegovog izbornog poraza 2020. godine: Džesi Binal (Jesse Binnall), advokat koji ga je branio od optužbi za podsticanje nereda na Kapitolu nakon njegovog poraza, i Džo Flin (Joe Flynn), brat bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika.
AAFS planira da uloži 1,5 milijardi dolara u gasovod i druge infrastrukturne projekte u Bosni, izjavio je njen lokalni predstavnik.
U martu su zakonodavci usvojili zakon za koji je Transparensi internešenel (Transparency International) naveo da bi postavio „opasan presedan“ time što propisuje da ugovor mora pripasti kompaniji AAFS bez tendera.
Upozorenje iz Evropske unije
Nekoliko dana kasnije, predstavnik Brisela u Sarajevu uputio je privatno upozorenje liderima Bosne da ugrožavaju nade te zemlje za ulazak u EU.
U pismu poslatom 13. aprila, do kojeg je došao bosanski istraživački portal istraga.ba i u koje je Gardijan imao uvid, zvaničnik EU Luiđi Soreka (Luigi Soreca) napisao je da je, prema energetskom sporazumu između Bosne i Brisela, „ključno da nacrti zakona budu temeljno koordinisani“ sa EU.
Soreka je naveo da bi Brisel trebalo da ima riječ u zakonodavstvu o gasovodu.
„Na ovaj način, Bosna i Hercegovina može nastaviti da napreduje na svom evropskom putu i da izbegne propuštanje prilika za dalju integraciju, kao i finansijskih prilika“, rekao je on.
Gasovod prioritet Trampove administracije
Binal je, međutim, izjavio da je gasovod „prioritet za Trampovu administraciju“.
Upitan o intervenciji EU, rekao je da „AAFS nikada neće izgubiti iz vida ono što je zaista važno u ovom projektu: obezbjeđivanje energetske sigurnosti i podsticanje ekonomskog razvoja za građane Bosne i Hercegovine“.
Posvećeni smo bliskoj saradnji sa svim relevantnim vlastima na razvoju infrastrukture potrebne da ova vizija postane stvarnost“, naveo je jedan od dva poznata zastupnika kompanije.
Geopolitički značaj gasovoda
Povezivanjem Bosne sa terminalom za tečni prirodni gas na hrvatskoj obali, gasovod bi omogućio američkom gasu da stigne do zemlje koja u potpunosti zavisi od Rusije za svoje snabdijevanje.
Nakon što je Vladimir Putin pokrenuo rusku invaziju u punom obimu na Ukrajinu 2022. godine, Brisel je odredio rok za članice EU – kao i za zemlje koje teže članstvu, poput Bosne – da prestanu da kupuju ruski gas do 2028. godine.
Ipak, Brisel se suočava sa mogućnošću da ključna nova figura na evropskoj energetskoj šahovskoj tabli padne pod kontrolu ne samo američke kompanije, već kompanije koja je lično povezana sa antagonistički nastrojenim predsjednikom.
Veb-sajt kompanije AAFS prikazuje velikog orla, asocirajući na američku moć.
Na sajtu se ne navodi nijedan zaposleni, ali piše da imaju „decenije kombinovanog iskustva u oblasti energetike, infrastrukture, finansija i razvoja međunarodnih projekata“.
Ne djeluje da je AAFS ikada preduzimala bilo kakve infrastrukturne projekte u obimu onog koji je planiran na Balkanu, navodi Gardijan.
Interesi „Trampovog okruženja“
Binal i Flin nisu jedini iz Trampovog okruženja koji su pokazali interesovanje za Bosnu. Brat Džoa Flina, Majkl (Michael Flynn) – bivši šef američke obavještajne službe čiju je presudu za laganje FBI-ju o njegovim poslovima sa Rusijom poništio Tramp pomilovanjem 2020. godine, lobirao je za „lidera srpske nacionalističke frakcije u Bosni“ (Milorada Dodika), piše Gardijan.
Ova kampanja lobiranja je u oktobru urodila plodom kada su ukinute američke sankcije Miloradu Dodiku, lideru bosanskih Srba, koji je podrivao mirovni sporazum iz 1995. godine, kojim je okončan trogodišnji rat u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi.
U aprilu je Donald Tramp Mlađi (Donald Trump Jr), koji vodi porodičnu poslovnu imperiju, posjetio Sarajevo. Iako se čini da ni on ni Majkl Flin nisu direktno uključeni u projekat gasovoda, Dodik je pružio svoju podršku ovom projektu, podsjeća Gardijan.
( A.T. )