Vile kupovali i bjegunci s potjernica: Finansijsko-obavještajna jedinica prošle godine podnijela 32 krivične prijave

Osoba sa crvene Interpolove potjernice kupuje luksuznu nekretninu u Crnoj Gori za 350.000 eura, novcem za koji se sumnja da potiče iz trgovine velikim količinama kokaina i marihuane u zemljama Evropske unije - da bi je potom preprodala za gotovo milion, jedan je od primjera sa kojima se srela Finansijsko-obavještajna jedinica (FOJ) Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Prema izvještaju o radu FOJ-a za prošlu godinu, to nije i jedini slučaj sumnjivih transakcija osoba iz kriminalnog miljea u Crnoj Gori.

Navode i primjer stranog državljanina i njegove kompanije koji su na bankovnim računima u Crnoj Gori imali oko 6,7 miliona eura. Radi se, navode iz te jedinice, o bivšem direktoru inostrane nacionalne naftne kompanije, kojeg u matičnoj državi sumnjiče za izvršenje više krivičnih djela, uključujući stvaranje kriminalne organizacije (OKG) i dugogodišnju korupciju, na osnovu čega je stečena protivpravna materijalna korist u iznosu od oko 135 miliona eura.

“Nakon što su bankovni računi identifikovani, u saradnji sa partnerskom službom, privremeno su blokirani od strane FOJ-a, o čemu je obaviješteno Specijalno državno tužilaštvo, koje je produžilo blokadu do dobijanja zamolnice putem Ministarstva pravde”, stoji u dokumentu.

Članovi kriminalnih krugova iz Crne Gore, naglašavaju iz FOJ-a, uglavnom operišu preko trećih osoba koje u njihovo ime investiraju u sektor turizma i ugostiteljstva kroz kupovinu hotela, plažnih barova.

“...Prikrivajući stvarno porijeklo novca i vlasništvo nad tim nekretninama. Takođe, koriste bankarski sektor na način što plasiraju sredstva dobijena iz kredita koja se otplaćuju u narednom periodu pozajmicama trećih lica i uplatama sumnjivih pazara”, preciziraju iz FOJ-a.

U godišnjem izvještaju o radu te jedinice stoji da je tokom 2025. bankama je izdato 17 naredbi za privremenu obustavu transakcija u četiri predmeta, čime su blokirana sredstva u ukupnom iznosu od 1.551.117 eura. Mjere su se, navode, odnosile na šest pravnih i jedno fizičko lice, a sve ih je potvrdilo Specijalno državno tužilaštvo (SDT).

Na osnovu analitičkih nalaza FOJ-a i utvrđenog osnova sumnje na pranje novca i utaju poreza i doprinosa, u saradnji sa nadležnim institucijama podnijete su 32 krivične prijave i jedna dopuna. Zbog sumnje na pranje novca podnijeto je sedam krivičnih prijava i jedna dopuna protiv 10 fizičkih lica, u ukupnom iznosu od oko 2,5 miliona eura. Istovremeno, zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa podnijeto je 25 prijava protiv 25 pravnih i 30 fizičkih lica, u iznosu od oko 5,8 miliona eura.

Navodi se da je ta jedinica MUP-a tokom 2025. otvorila 998 predmeta, što je za 16,45 odsto više u odnosu na 2024. Najveći broj predmeta tokom prošle godine, naglasili su, otvoren je na osnovu prijema sumnjivih transakcija banaka i drugih kreditnih institucija - 65,23 procenta.

Na zahtjev državnih i nadzornih organa otvoreno je 20,34 odsto predmeta, na inicijativu FOJ-a 11,32, a na zahtjev inostranih FOS-ova i policijskih organa 3,1 procenat.

Od 998 otvorenih predmeta, naglašeno je u dokumentu, 132 su imala elemente za osnove sumnje da je počinjeno krivično djelo.

“Krivično djelo pranje novca u 19 slučajeva, utaja poreza i doprinosa u 111 slučajeva, jedan predmet zelenaštva i jedan predmet neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga”, precizirano je u izvještaju.

Od fiktivnih računa zarade u kešu

FOJ opisuje i slučaj crnogorskog državljanina koji uredno plaća automobile firmama u EU preko banke, uz originalne fakture i izvozne deklaracije. Međutim, prilikom ulaska u Crnu Goru, on i povezane osobe carini dostavljaju falsifikovane fakture sa znatno nižim cijenama, nakon čega se vozila potom prodaju u zemlji za gotovinu. Ta gotovina se kasnije polaže na račun u domaćoj banci.

FOJ opisuje i slučaj stranog državljanina, koji sredstva stečena krivičnim djelima u matičnoj državi koristi za kupovinu luksuzne imovine u Crnoj Gori, izbjegavajući bankarski sektor i plaćajući isključivo gotovinom. Identifikovana imovina za koju se sumnja da potiče iz kriminalnih aktivnosti procijenjena je na oko 1,2 miliona eura.

“Provjerama preko partnerskih finansijsko-obavještajnih jedinica i međunarodne policijske saradnje utvrđeno je da je to lice predmet potrage na nacionalnom nivou zbog izvršenja više krivičnih djela”, navodi se u izvještaju.

U trećem primjeru opisuje se model u kojem nerezident osniva kompaniju u jednoj od država EU, koja zatim otvara račune u Crnoj Gori. Na te račune se, kako se navodi, uplaćuju sredstva iz evropskih fondova po osnovu fiktivnih poslova, a novac se potom prebacuje dalje ka više država EU, na osnovu faktura za usluge “koje nemaju realnu ekonomsku svrhu”.

Gotovina preko granice

Dvojica stranih državljana pokušala su da unesu u Crnu Goru gotovo 130.000 eura gotovine, a da ih na granici ne prijave, zbog čega su protiv njih podnijete krivične prijave za pranje novca, a ta suma im je privremeno oduzeta, podaci su iz izvještaja.

U slučaju, koji je pokrenut tokom 2024, a procesuiran tokom 2025, oduzeto je oko 85.000 eura od stranog državljanina koji novac nije prijavio carinskim organima, već ga je pokušao unijeti skrivenog. U još dva predmeta iz 2025. oduzeto je oko 48.000 eura, takođe od stranih državljana koji nijesu prijavili gotovinu na granici, a nisu mogli ni da dokažu njeno porijeklo.

FOJ je, kako se navodi u izvještaju, tokom prošle godine od Uprave prihoda i carina primio 856 izvještaja o prenosu novca preko državne granice. Na osnovu tih prijava otvorena su četiri predmeta, od kojih je jedan i dalje u radu, dok u tri nijesu utvrđeni elementi sumnje na krivično djelo.

Dodatno, otvorena su još četiri predmeta na osnovu informacija Uprave carina - tri su i dalje u radu, dok u jednom slučaju nisu pronađeni elementi osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo.

Konsultantske usluge i zajmovi

U izvještaju FOJ-a opisuje se model u kojem novac iz inostranstva pristiže na račune fizičkih i pravnih lica u Crnoj Gori pod izgovorom “konsultantskih usluga” i zajmova, nakon čega se podiže u gotovini ili koristi za kupovinu nekretnina.

Kako se navodi, novac najčešće dolazi sa računa firmi iz ofšor zona i EU i nijesu povezane sa primaocima, a preusmjerava se preko više računa kako bi se prikrilo njegovo porijeklo. U pojedinim slučajevima, riječ je o sredstvima koja potiču iz aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa.

FOJ ukazuje i na korišćenje platnih platformi u ovim šemama, što dodatno otežava praćenje tokova novca.

Provjeravaju i kriptotransakcije

Kad se radi o kriptovalutama, FOJ je tokom 2025. otvorio sedam predmeta - tri na osnovu prijave sumnjivih transakcija, koje su prijavile poslovne banke. Te prijave su se odnosile na promet kriptoimovine u iznosima od oko 90.000 i 32.000 eura.

“Predmeti su u radu. Na osnovu zahtjeva nadležnih organa, otvorena su tri predmeta od kojih su dva završena i u njima nije bilo elemenata krivičnog djela pranja novca ili finanisranja terorizma. Na osnovu operativnih saznaja, FOJ je otvorio jedan predmet vezan za fiktivnu kupovinu nepokretnosti čija realizacija nije izvršena, o čemu je obaviješten partnerski FOJ u kojoj predmetna lica imaju prebivalište”, stoji u izvještaju.

( Jelena Kočanović )