Savić: „Troje djece u svakom odjeljenju je žrtva internet seksualnog zlostavavljanja”
Najnovije istraživanje UNICEF-a pokazuje da je svako deseto dijete uzrasta od 12 do 17 godina doživjelo neki oblik seksualne eksploatacije ili zlostavljanja na internetu Čak 60 odsto djece nikome nije prijavilo nasilje, ili zbog stida ili zato što ne prepoznaju da je riječ o problem, kaže predstavnica UNICEF-a Nada Đurović Martinović "Postoje oni koji djeluju brzo, ali i oni koji mjesecima grade odnos sa djetetom prije nego što ga zloupotrijebe“, objašnjava sudski vještak Balša Savić
Dok roditelji vjeruju da su njihova djeca sigurna u toplini doma, iza ekrana telefona često se odvijaju situacije koje ostaju neprimijećene – i neprijavljene. Najnovije istraživanje UNICEF-a pokazuje da je svako deseto dijete uzrasta od 12 do 17 godina doživjelo neki oblik seksualne eksploatacije ili zlostavljanja na internetu.
„Kada to prevedemo u učionicu od 30 učenika, govorimo o najmanje troje djece koja su imala ovakvo iskustvo“, upozorio je u Bojama jutra, na TV Vijesti, stručnjak za digitalnu forenziku i sudski vještak Balša Savić, naglašavajući ozbiljnost problema.
Istraživanje je pokazalo da se zlostavljanje ne dešava isključivo online, već često uključuje kombinaciju digitalne i stvarne interakcije. Kako objašnjava predstavnica UNICEF-a Nada Đurović Martinović, riječ je o različitim oblicima zloupotrebe.
„To uključuje slanje seksualno eksplicitnog sadržaja bez pristanka, ucjene, nuđenje novca ili poklona, ali i zloupotrebu alata vještačke inteligencije za kreiranje lažnih, ali štetnih sadržaja“, kazala je ona.
Posebno zabrinjava činjenica da većina djece o tome ne govori.
„Čak 60% djece nikome nije prijavilo nasilje, ili zbog stida ili zato što ne prepoznaju da je riječ o problemu. U određenom broju slučajeva takvo ponašanje je među njima normalizovano“, navodi Đurović-Martinović.
Internet, kako upozoravaju stručnjaci, pruža idealno okruženje za počinioce.
„Djeca su stalno online, a predatori se lako predstavljaju kao vršnjaci ili osobe od povjerenja. Postoje oni koji djeluju brzo, ali i oni koji mjesecima grade odnos sa djetetom prije nego što ga zloupotrijebe“, objašnjava Savić.
Problem dodatno komplikuje činjenica da djeca odrastaju uz tehnologiju i nemaju razvijen osjećaj za opasnost.
„Za njih je to prirodno okruženje i često ne vide opasnost tamo gdje ona realno postoji“, dodaje on.
Sagovornici su u Bojama jutra istakli veliku odgovornost koju snose i roditelji, ali priznaju da im nije lako da prate savremene izazove.
„Dopustili smo da djecu vaspitavaju društvene mreže. To nije pitanje narušavanja privatnosti, roditelj mora znati šta dijete radi online“, kaže Savić, preporučujući jasna pravila, uključujući ograničavanje korišćenja telefona u večernjim satima.
Ipak, odgovornost ne može ostati samo na porodici. Iz UNICEF-a poručuju da digitalne platforme moraju preuzeti aktivniju ulogu u zaštiti djece.
„Potrebno je redizajnirati platforme tako da spriječe zloupotrebe, posebno kada je riječ o alatima vještačke inteligencije koji mogu generisati štetan sadržaj“, naglašava Đurović Martinović.
Kao dugoročno rješenje, stručnjaci vide kombinaciju edukacije, jačanja zakonskog okvira i dostupnijih mehanizama prijave.
( Marija Radović )