CGO: Predložene izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju doprinose unapređenju kvaliteta

Viša pravna savjetnica u CGO-u Snežana Kaluđerović kazala je da to nije novina, jer je na Univerzitetu Crne Gore (UCG) već postojala praksa da organizacione jedinice, u skladu sa autonomijom i po potrebi, uvode prijemne ispite

1298 pregleda0 komentar(a)
Foto: CGO

Predložene izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, koje se odnose uvođenje obaveznih prijemnih ispita za upis na postdiplomske studije nakon osnovnih studija i stečenih 180 ECTS, mogu doprinijeti unapređenju kriterijuma kvaliteta, posebno kroz kombinovanje uspjeha sa osnovnih studija i rezultata prijemnog ispita.

To su kazali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) i pozdravili taj predlog izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju.

Viša pravna savjetnica u CGO-u Snežana Kaluđerović kazala je da to nije novina, jer je na Univerzitetu Crne Gore (UCG) već postojala praksa da organizacione jedinice, u skladu sa autonomijom i po potrebi, uvode prijemne ispite.

"Tako je prijemni ispit odavno uveden na medicini, stomatologiji i umjetničkim fakultetima za upis na osnovne studije, dok oblasti prava, psihologije, fizioterapije i zdravstvene njege organizuju prijemne ispite na master studijama, što pokazuje da je ovo pitanje već bilo u domenu njihove samostalne procjene", navela je Kaluđerović u saopštenju.

Ona je podsjetila da je CGO ranije ukazivao na potrebu opreznog tumačenja važećeg člana 172 od pojedinih fakulteta i pozivao dodatno na jasno normiranje, zbog čega smatramo korisnim predložene amandmane.

"Upravo predložene dopune 172 a i 172 b odnose se na zatečene studente i obavezu ustanove da, na zahtjev studenta, izda diplomu specijalističkih studija ako je taj student ostvario 60 ECTS sa prve godine master studija. Na ovaj način se suštinski koriguje akreditacija", kazala je Kaluđerović.

Ona je podsjetila da se prelazne odredbe iz člana 172 sadašnjeg Zakona o visokom obrazovanju moraju primjenjivati u korist studenata na koje se odnose.

Kako je navela Kaluđerović, norma jasno propisuje da student sada ima pravo da, na sopstveni zahtjev, dobije diplomu specijalističkih studija ukoliko je ostvario najmanje 60 ECTS na master studijama.

"Zakonopisac ne smije ostaviti prostor za stvaranje pravne nesigurnosti ili retroaktivnu primjenu. To znači da amandmani, usvojeni nakon stupanja zakona, ne mogu biti primijenjeni na već podnesene zahtjeve za izdavanje diplome specijalističkih studija studenata koji su na dvogodišnjem master programu stekli ukupno 60 ects (iz prve i druge godine)", rekla je Kaluđerović.

U saopštenju se navodi da CGO cijeni da te izmjene treba posmatrati kroz prizmu očuvanja autonomije univerziteta i dosljedne primjene postojećih normi, uz unapređenje kvaliteta sistema bez ugrožavanja prava studenata.

"Na kraju, podsjećamo da je u oktobru 2025. godine usvojen novi Zakon o visokom obrazovanju s namjerom da olakša, a ne oteža položaj studenata, posebno zatečenih kategorija definisanih članom 172. Svrha zakona mora biti poštovana, a izmjene radi preciziranja i otklanjanja nedoumica uvijek predstavljaju najbolji put unapređenja", rekla je Kaluđerović.