Kina prikuplja podatke kao zlato – i ne da ih nikome
Podaci su sirovina budućnosti, a Kina šampion u njihovom masovnom prikupljanju. To važi za privatne podatke građana, ali i one bitne za industriju. Evropske firme su zato u Kini na tankom ledu
Ko je ove sedmice posjetio divovski sajam industrije u Hanoveru, najveći na svijetu, zapanjeno je gledao robote kojima upravlja vještačka inteligencija (VI). Oni se rukuju, odgovaraju na pitanja na mnogim jezicima, čak i vare metal.
Ali pravi hit sajma posjetioci nisu mogli ni da vide ni da dodirnu. Oni su skriveni na serverima.
U pitanju su podaci, kao sirovina budućnosti. Veoma brzo oni će odlučivati tržišne utakmice, možda i to koja će država biti bogata, a koja će kaskati.
Država crpi podatke
Kina naveliko skuplja i privatne podatke. Svaki građanin na osnovu njih dobija "ocjenu". Taj sistem "socijalnog kredita" zvanični Peking pravda željom da se unese više morala i čestitosti u suživot, kao i borbom protiv prevara i korupcije.
Sada su na redu industrijski podaci. "Poslednjih godina je kineska vlast kao prioritet postavila digitalnu transformaciju i podstiče je u oblastima informacione infrastrukture, digitalne ekonomije i inteligentne proizvodnje", kaže istraživačica Ći He sa kineskog Ženskog univerziteta u Hunanu.
"Političke strukture podržavaju to finansijskim subvencijama, poreskim podsticajima, posebnim regionalnim fondovima za inovacije i podsticanjem saradnje industrije, nauke i istraživanja", dodaje ona.
Komunistička tehnokratska vrhuška odavno je prepoznala značaj cijele stvari. Još 2023. je osnovana Nacionalna uprava za podatke. Nikli su broji ponuđači proizvoda i tehnologija. Tim povoljnim okruženjem Kina vrbuje međunarodne istraživače i strane investicije.
No, rezultati istraživanja i podaci nalaze se pod državnim nadzorom. Još 2022. su pooštrena pravila za "izvoz" podataka van Kine. "Važni podaci" smiju se dijeliti spolja samo uz posebnu dozvolu, ali šta su tačno "važni podaci" – to određuje državni nadzor.
Podaci kao moć
Evropska unija se žali da su poslednjih godina evropske firme koje posluju u Kini suočene sa neizvesnostima. Pojam "važnih podataka" je labavo definisan i primenjuje se naširoko, saopštava Evropska komisija.
Zato evropski investitori oklijevaju da se otisnu u Kinu. "Kineski regulatorni pristup želi da uspostavi suverenitet nad podacima", piše Jivej Ćijan, istraživač na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru.
To, dodaje on u svojoj novoj knjizi, stavlja firme pred ogroman izazov – kako da vode poslove globalno, kada ne znaju kada i koje podatke iz Kine smeju da koriste?
Političari i privrednici u Kini su saglasni da su podaci vrijedniji od zlata. Nova petoletka, kineski plan razvoja, predviđa širenje autonomne digitalne infrastrukture.
"Infrastruktura za VI se masovno gradi, a sve je manje zavisna od strane tehnologije“, kaže Rebeka Arćesati, poznavateljka Kine iz berlinskog trusta mozgova MERICS.
Ali, dešava se i više od toga – kinesko rukovodstvo misli da vrednost podataka može da se meri, pa da mora stajati i u bilansima firmi. "Zakonodavac radi na tome da utvrdi vrijednost važnih podataka", kaže nam jedan kineski profesor prava koji nije želio da mu se pominje ime.
Državne institucije bi uskoro mogle da procjenjuju podatke i pripisuju im vrijednost. Banke bi potom, pri kreditiranju firmi, uzimale u obzir koliko je to preduzeće teško ne finansijski – već prema podacima, blagu kojim raspolaže.
"Firme bi mogle, recimo, da se u stečajnom postupku pozovu na vrijednost podataka koje imaju u posedu", kaže kineski profesor.
Njemačka kao partner
I Njemačkoj, su potrebni podaci iz Kine. To posebno važi za proizvođače automobila kako bi istraživali recimo autonomnu vožnju.
Trenutno još sve njemačke automobilske marke bilježe profite na kineskom tržištu. Ali, to će se jednom istanjiti ukoliko ne bude inovacija.
Prije dve godine su Kina i Njemačka utanačile da otpočnu dijalog na polju automatizovane i umrežene vožnje. Do 2029. bi trebalo uspostaviti ravnopravan pristup podacima o tome.
No, Njemačka industrijska i trgovinska komora upozorava preduzeća da u Kini "moraju proći proces sertifikacije ili bezbjednosnu provjeru kineskih službi" kako bi mogla da koriste podatke iz Kine.
Evropska komisija prati temu. "Protok podataka je neizostavan za trgovinu. Znatan dio stranih direktnih investicija između EU i Kine zavisi od sposobnosti preduzeća da prekogranično upravljaju svojim podacima", navodi Evropska komisija.
To posebno važi, dodaju, za finansije, osiguranja, farmaceutsku industriju, automobile, informacione i komunikacione tehnologije.
( Deutsche Welle )