“U ovom nesigurnom svijetu, mi ipak ostajemo zajedno”
“Šta donosi budućnost za nas kao filmske autore u svijetu u kojem možda više neće biti potrebne kamere, ni stvarni svijet, ni ljudi ni razgovor s njima?”, rekao je Isaacs
Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox predstavlja vjernoj publici 112 dokumentarnih filmova u 16 programskih cjelina, koji se bave temama izazova savremenog društva i svakodnevnog života u rasponu od vještačke inteligencije (AI) do rata u Ukrajini, a odabrani su među gotovo 2000 prijavljenih naslova recentne svjetske dokumentarne produkcije.
Za festivalsku nagradu Veliki pečat takmiči se 20 filmova u Međunarodnoj i 18 u Regionalnoj konkurenciji, a publiku u bioskopima Kaptol Boutiquea očekuje i niz posebnih projekcija, tematskih programa, predavanja i razgovora s autorima.
Na svečanom otvaranju 22. ZagrebDoxa prikazan je film “Sintetičko saosjećanje” reditelja Marca Isaacsa, koji je lično predstavio publici kontekst i ideju nastanka tog filma o AI, navodeći da je 2024. godine, nakon što je vidio AI generisani video muškarca u baru uronjenog u misli, počeo da razmišlja o budućnosti filmskog stvaralaštva u eri vještačke inteligencije.
“Šta donosi budućnost za nas kao filmske autore u svijetu u kojem možda više neće biti potrebne kamere, ni stvarni svijet, ni ljudi ni razgovor s njima?”, rekao je Isaacs, dodajući da ga je to podstaklo na promišljanje o “smrti reprezentacije” na filmu.
Umjetnički direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski podsjetio je na otvaranju da se negdje u ovo doba 1994. godine jedan od njegovih tadašnjih studenata vratio sa ratišta, a bio je to talentovan, duhovit mladić koji je već na prvoj godini snimio kratak, precizan i intrigantan dokumentarac.
“No tada, u vremenu o kojem govorim, kao da je preda mnom stajao neko drugi. Glas mu je bio tiši, pokreti sporiji, a oči - gotovo prazne. Iako mu više nisam predavao, pozvao sam ga na kafu. Pričali smo o svemu. No, o ratu nismo govorili. Rekao mi je da odlazi u Njemačku, gdje mu je većina porodice, i da se najvjerovatnije više neće baviti filmom. Kad smo se rastajali, pogledao me ravno u oči i rekao: ‘Znate, profesore, shvatio sam - ljudi ne umiru u slow motionu’. Rastali smo se i više se nismo vidjeli. Pokušao sam ga pronaći, no bez uspjeha. A ta rečenica, koje se često sjetim, ostala je kao nehotičan sažetak vremena u kojem živimo”, rekao je Puhovski.
S jedne strane, kako je dodao, jeste svijet filmske, artificijelne stvarnosti, slow motiona, deep fakea i vještačke inteligencije, a sa druge, sve više nemilosrdnih ratova - ratova u kojima umiru stvarni ljudi. Od krvi i mesa. Bez filmskih intervencija…
“U trenutku kada se samo na YouTubeu svakodnevno objavljuje preko pet miliona sati videa, kada čitav skromni dokumentarni film može koštati kao i jedna oskarovska ceremonija, kada novinske redakcije iz dana u dan odlučuju koje si globalno ratno žarište uopšte mogu priuštiti pratiti, i kada granica između vještačkog i stvarnog postaje sve neprozirnija - programiranje dokumentarnog festivala zahtjevnije je nego ikad. No upravo tada shvatamo: mi smo tek predselektori. Jer, na svu sreću, imamo publiku koja ne samo da vjeruje onome što radimo nego to zna i sama prepoznati, odabrati i prosuditi. A to, zapravo, olakšava stvari. Jer - ne samo na festivalu - u ovom nesigurnom svijetu, mi ipak ostajemo zajedno”, rekao je Puhovski.
Festival je zvanično proglasio otvorenim zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet, čestitajući organizatorima na 22 godine kontinuiteta, 3.000 prikazanih filmova i oko 400.000 gledalaca, te naglasivši važnost sadržaja koji ZagrebDox donosi.
Opisujući ZagrebDox kao prostor koji proširuje perspektive i djeluje poput “teleskopa” i “mikroskopa” kroz koje bolje razumijemo svijet, osvrnuo se i na ulaganja u kulturnu infrastrukturu, istaknuvši obnovu bioskopa Evropa i najavljenu obnovu Tuškanca, čime se dodatno jača filmska scena u Zagrebu.
Prisutne, među kojima je bio i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, pozdravio je i izvršni direktor ZagrebDoxa Hrvoje Pukšec.
ZagrebDox uz bogat filmski program i ove godine razvija snažnu industrijsku i edukativnu komponentu kroz programe ZagrebDox Pro i DoXXL, koji dodatno jačaju međunarodnu saradnju, profesionalne mreže i vidljivost projekata u razvoju.
ZagrebDox Pro, petodnevni program koji objedinjuje analizu prijavljenih projekata, preporuke i sugestije za njihov dalji razvoj, ove godine dodatno učvršćuje međunarodnu poziciju kroz niz novih i nastavljenih partnerstava s vodećim evropskim dokumentarnim marketima i industrijskim platformama. Uspostavljena je saradnja sa španskim evro-mediteranskim marketom MEDIMED (Sitges), a novi je partner programa portugalski Doclisboa festival kroz industrijski program Nebulae te Ji.hlava New Visions program iz Češke. Distributerska firma Impronta Films nastavlja saradnju započetu prošle godine, kao i Rab Film Festival (RAFF), koji i ove godine dodjeljuje nagradu RAFF Residency za dva projekta iz programa Slow Pitch.
U pet dana programa Slow Pitch četiri mentora - Marc Isaacs, Vanja Jambrović, Lucie Kon i Cecilia Lidin - u potpunosti su fokusirana na osam projekata i njihove autore, do te mjere da ih u određenim trenucima u potpunosti izmješta/izoluje od svega što bi im mogla biti smetnja u potpunoj posvećenosti projektima, bilo sa autorske ili pak s mentorske strane.
DoXXL govorne programe za 2026. pripremila je filmska kritičarka Dina Pokrajac, jedna od selektora ZagrebDoxa. Sve koji žele znati više i učestvovati u zanimljivim diskusijama o odgledanim filmovima i široj društvenoj tematici koju zahvataju očekuje aktualan i iscrpan diskurzivni program u Dokukinu KIC. U saradnji s Restartom, program donosi dva masterklas predavanja vrhunskih dokumentarista, te četiri DoXXL panela u kojima učestvuju gostujući filmski autori i stručnjaci iz raznih područja.
( (SEEcult.org) )