Seoski turizam bez nižeg PDV-a: Ministarstva nijema na zahtjeve gazdinstava za smanjenje državnog nameta

NVO Centar za razvoj ruralnog i ekološkog turizma predložio je Vladi da uvede sniženu stopu PDV-a za ruralna područja i agroturizam, ili primijeni poseban poreski tretman za taj sektor, jer su im nameti, kako tvrde, trenutno viši nego u urbanim sredinama, što destimuliše razvoj, dodatno opterećuju mala gazdinstva i produbljuju regionalne razlike.

Oni su taj zahtjev krajem februara uputili ministarstvima finansija i turizma i Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO).

Prema saznanjima "Vijesti", odgovor su do sada dobili samo od NTO.

Redakcija je o ovoj incijativi pitala resore finansija i turizma, kao i NTO, jesu li razmatrali ovu ideju, da li će korigovati poresku stopu ili ne, postoje li regionalne razlike i da li se na taj način guši ruralni turizam, ali odgovori nisu stigli do zaključenja ovog broja.

“Vijesti” su pitale i Privrednu komoru jesu li razmatrali ovakav predlog, ali su oni naglasili da inicijativu nisu primili niti su sa njome upoznati...

Osnivač i izvršni direktor NVO Centar za razvoj ruralnog i ekološkog turizma Milonja Blagojević je kazao da im visina PDV-a stvara nemogućnost takmičenja na tržištu, jer je ista u Albaniji na nivou od šest odsto, dok su u Hrvatskoj stope niže što je objekat udaljeniji od urbanih područja. “Vijestima” je rekao da u slučaju da se porez ne može mijenjati, traže makar veće plate ili standard za one koji se bave ruralnim turizmom.

Blagojević sa porodicom vodi Etno selo “Montenegro” u Donjim Breznima.

“Drugi problem je izbjegavanje domaćih proizvođača, jer njihova roba nije u PDV sistemu. Tako se roba nabavlja bez PDV-a, a praktično kompletan promet se oporezuje sa 21 odsto, što je gotovo nemoguće izdržati. Primjera radi, u avgustu prošle godine imali smo 12.000 eura PDV-a. Istina je da je promet postojao, ali kada se odbiju svi troškovi, egzistencija sa ovolikim PDV-om postaje nemoguća. Porezi su nam veliki i praktično su veći nego u gradovima, bukvalno ne postoje nikakve olakšice. Smanjenje stope PDV-a omogućilo bi niže cijene, bolju konkurentnost, olakšalo poslovanje i otvorilo prostor za nove investicije. Istovremeno bi se razvijala poljoprivreda i stočarstvo, jer bi se kompletan asortiman više kupovao od lokalnih proizvođača. Na taj način bi se, iako i sada poslujemo sa njima, dodatno povećala proizvodnja i prodaja u ruralnim područjima”, naglasio je on.

Cvjetaće sivo tržište

Blagojević je naveo i da ih porezi trenutno guraju u zonu sive ekonomije te da razmatraju i promjenu šifre djelatnosti, odnosno da etno selo registruju kao konobu, jer je u tom slučaju PDV 15 odsto na hranu, dok je trenutno 21 odsto na hranu, a 15 na smještaj.

Istakao je i da država treba da vidi koliko je do sada prihodovala od PDV-a na sjeveru, nakon čega će sve biti jasno. Tvrdi da se bore, iako su dvije godine zaredom proglašeni za drugu kompaniju po broju izdatih fiskalnih računa, ali da ne zna koliko će još moći da izdrže.

U predlogu koji je NVO dostavila ministarstvima i NTO, navodi se da postoje ozbiljne nejednakosti u poreskoj politici koje utiču na održivost i razvoj ruralnih područja, ali i da posebno zabrinjava što se ta praksa sprovodi u državi koja je opredijeljena strateški za održivi razvoj, zaštitu životne sredine i ravnomjeran regionalni napredak.

“Predlažemo uvođenje snižene stope PDV-a za ruralna područja, poseban poreski tretman za seoski i ekološki turizam, izjednačavanje ili uspostavljanje povoljnijeg položaja sela u odnosu na grad. Uvjereni smo da ove mjere ne predstavljaju fiskalni trošak već dugoročnu investiciju u opstanak sela, otvaranje novih radnih mjesta i stabilne budžetske prihode zasnovane na održivom razvoju. Iskustva zemalja regiona pokazuju da su drugačija rješenja moguća i efikasna. Albanija je uvela znatno nižu stopu PDV-a za ovu djelatnost, dok Hrvatska primjenjuje podsticajne poreske i razvojne mjere za ruralna i udaljena područja. Ovi primjeri potvrđuju da fiskalna politika može biti snažan instrument podrške selu i lokalnoj ekonomiji...”, piše u dopisu, uz napomenu da zahtijevaju sastanak i da će ubuduće izraditi konkretne predloge za resore.

Iz ove NVO tvrde i da seoska domaćinstva sa PDV-om od 21 odsto gube u odnosu na urbane sredine u kojima je porez 15 odsto, što stvara nepovoljan ambijent za život i rad na selu. Zato smatraju da se razvoj seoskog i eko-turizma destimuliše, mala gazdinstva opterećuju, a ruralni krajevi ubrzano depopulišu, što, kako tvrde, produbljuje regionalne razlike i slabi ekonomski potencijal lokalnih zajednica.

Naglasili su da NVO trenutno čini 17 članova, odnosno pojedinaca i kompanija, sa kojima su pokrenuli besplatnu savjetodavnu službu za seoska domaćinstva i mala gazdinstva, ali da se svaki dan susreću sa izazovima koje poreski okvir dodatno produbljuje. Među članovima i stručnom mrežom su i organizacije koje se bave razvojem digitalnih rješenja za sela, agencije za obuke u ugostiteljstvu, vinskom turizmu, odnosima sa javnošću, arhitekte specijalizovane za ruralne objekte, buking i pravne agencije.

Problema bilo i u regionu

Hrvatska je prije deset godina imala probleme kada je najavljeno povećanje PDV-a na 25 posto u ugostiteljstvu, a posebno su bili alarmirani oni koji se bave ruralnim turizmom zbog manjeg obima posla.

Prema informacijama dostupnim na internetu, tada su ugostitelji postpisivali peticije i upućivani su apeli, dok je PDV od 25 odsto ostao na snazi, a uvedena je stopa od 13 odsto za smještaj.

Snižena stopa se primjenjuje na usluge smještaja, smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima, apartmanima, kampovima i ruralnim domaćinstvima, ali i da pripremanje i usluživanje hrane i poslastica u ugostiteljskim objektima.

Opšta stopa PDV-a od 25 odsto je ostala za alkoholna pića, gazirana sa dodatkom šećera i kafu u ugostiteljskim objektima.

Albanija je u istom periodu periodu ukupan PDV na turizam snizila sa 20 na šest odsto.

( Marija Mirjačić, Mirko Kotlaš )