Manje samita, manje tenzija: NATO preispituje praksu održavanja godišnjih skupova

NATO razmatra mogućnost da prekine nedavnu praksu održavanja godišnjih samita, reklo je šest izvora agencije Rojters, što bi značilo izbjegavanje potencijalno napetog susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u posljednjoj godini njegovog mandata.

Trampova administracija je više puta oštro kritikovala mnoge od 31 članice odbrambenog saveza koji predvode SAD, a nedavno je neke od njih ukorila zbog toga što nijesu pružile veću pomoć američkim vojnim operacijama protiv Irana.

Učestalost samita NATO-a varirala je tokom 77-godišnje istorije Alijanse, ali su se njeni lideri sastajali svakog ljeta od 2021. godine, a ove godine će se okupiti u turskoj prijestonici Ankari 7. i 8. jula.

Međutim, pojedine članice zalažu se za usporavanje tog tempa, rekli su Rojtersu jedan visoki evropski zvaničnik i pet diplomata, svi iz zemalja članica NATO-a.

Manje drame i bolje odluke

Jedan diplomata rekao je da će samit 2027. godine, koji treba da bude održan u Albaniji, vjerovatno biti organizovan te jeseni, dok NATO razmatra mogućnost da 2028. uopšte ne održi samit - u godini američkih predsjedničkih izbora i posljednjoj punoj kalendarskoj godini Trampovog mandata.

Drugi je rekao da se neke zemlje zalažu za održavanje samita svake dvije godine, dodajući da odluka još nije donijeta i da će konačnu riječ imati generalni sekretar Mark Rute.

Izvori su govorili pod uslovom da ostanu anonimni kako bi razgovarali o internim razmatranjima u NATO-u.

Na pitanje Rojtersa, jedan zvaničnik NATO-a rekao je: „NATO će nastaviti da održava redovne sastanke šefova država i vlada, a između samita saveznici će nastaviti da se konsultuju, planiraju i donose odluke o našoj zajedničkoj bezbjednosti.“

Dva izvora pomenula su Trampa kao faktor, ali je više njih reklo da su u igri i šira razmatranja.

Pojedine diplomate i analitičari odavno tvrde da godišnji samiti stvaraju pritisak za postizanje upečatljivih rezultata, što odvlači pažnju od dugoročnijeg planiranja.

„Bolje je imati manje samita nego loše samite“, rekao je jedan diplomata. „Posla nam ionako ne manjka, znamo šta treba da radimo.“

Drugi je rekao da su kvalitet rasprava i odluka pravo mjerilo snage saveza.

Trampova sjenka nad sastancima NATO-a

Filis Beri, nerezidentna viša saradnica Atlantskog savjeta, napisala je: „Smanjenje broja samita visokog profila omogućilo bi NATO-u da se bavi svojim poslom i smanji dramu koja je obilježila mnoge nedavne transatlantske susrete.“

U članku objavljenom prošle sedmice, navela je da je NATO tokom decenija Hladnog rata održao samo osam samita. Prva tri Trampova samita NATO-a tokom njegovog prvog mandata opisala je kao „sporne događaje, obilježene njegovim žalbama zbog niskih izdvajanja saveznika za odbranu“.

Prošlogodišnji samit u Hagu takođe je u velikoj mjeri oblikovao Trampov zahtjev da članice NATO-a naglo povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a, cilj koji su prihvatile dogovorom da 3,5 odsto izdvajaju za osnovnu odbranu, a 1,5 odsto za šira ulaganja povezana sa bezbjednošću. Sama činjenica da je završen bez velike drame smatrana je uspjehom.

I ovogodišnji skup, po svemu sudeći, biće napet.

Nakon što su saveznici iz NATO-a odbili da mu pruže podršku koju je tražio u ratu protiv Irana, koji je započeo bez konsultacija ili obavještavanja saveznika, Tramp je otvoreno doveo u pitanje da li SAD treba da poštuju pakt NATO-a o međusobnoj odbrani i rekao da razmatra napuštanje Alijanse. Nekoliko mjeseci ranije, položio je pravo na Grenland, autonomnu teritoriju koja pripada Danskoj, takođe članici NATO-a.

Na samitu 2018. godine, Tramp je zaprijetio da će otići u znak protesta zbog niskih izdvajanja drugih saveznika za odbranu.

„Da je ostvario prijetnju da će otići u znak protesta, ostali bismo da skupljamo komade razbijenog NATO-a“, napisao je Jens Stoltenberg, tadašnji generalni sekretar NATO-a, u memoarima objavljenim prošle godine.

( N.B. )