Bolovanja bez granica: U podgoričkim preduzećima za rad privremeno spriječena do petina zaposlenih godišnje

Više podgoričkih preduzeća tražilo je tokom prošle godine od zdravstvenih vlasti da ispitaju privremene spriječenosti za rad zaposlenih, a odgovore o opravdanosti bolovanja, tvrde, nikada nijesu dobili.

Podaci koje su lokalna preduzeća dostavila “Vijestima” pokazuju da Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) nijesu odgovorili “Deponiji”, “Pogrebnim uslugama”, kao ni “Vodovodu i kanalizaciji” (ViK).

Primjer za to je preduzeće “Vodovod i kanalizacija”, kojim rukovodi Aleksandar Nišavić. To preduzeće broji 539 zaposlenih, a “Vijestima” su kazali da je bolovanje u prosjeku lani koristilo njih 114.

Naglašavaju da sve sumnje u vezi sa zloupotrebom privremene spriječenosti za rad redovno prijavljuju nadležnim zdravstvenim organima.

“Obraćali smo se više puta nadležnim institucijama i komisijama, dostavljajući spisak zaposlenih koji su na bolovanju, uz molbu da provjere opravdanost istih. Do danas nijesmo dobili povratnu informaciju o tome da li među zaposlenima preduzeća postoje oni koji zloupotrebljavaju privremenu spriječenost za rad, odnosno bolovanje. Preduzeće ostaje spremno da, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i uputstvima nadležnih organa, preduzme sve potrebne mjere kada takve informacije budu dostupne”, rekli su.

Skoro petina boluje u "pogrebnim uslugama"

Da odgovor o opravdanosti nijesu dobili od nadležnih zdravstvenih ustanova kažu i u podgoričkim “Pogrebnim uslugama”.

Iz tog preduzeća je redakciji rečeno da trenutno zapošljavaju 120 osoba koje obavljaju različite poslove - organizuju sahrane, održavaju gradska groblja, vrše neophodne administrativne i tehničke zadatke.

Naglašavaju da su se tokom 2025. suočavali sa “izraženim problemom odsustva zaposlenih po osnovu bolovanja”.

“U prosjeku, oko 20 zaposlenih mjesečno bilo je na bolovanju, što znači da je gotovo 20 procenata od ukupno 120 radnika u svakom trenutku bilo odsutno sa posla. Ministarstvu zdravlja uputili smo dopis i urgenciju sa zahtjevom da se izvrši dodatna provjera opravdanosti bolovanja, odnosno da se sagleda da li prvostepene i drugostepene komisije svoj posao obavljaju u potpunosti korektno i u skladu sa propisima. Do danas nismo dobili odgovor na upućene dopise”, kazali su iz “Pogrebnih usluga”, na čijem je čelu Radonja Vulikić.

Predlažu i da se formira interna komisija koja bi, kažu, mogla da pruži dodatne informacije i podršku nadležnim institucijama:

“Posebno u dijelu evidencije o zaposlenima i trajanju njihovih bolovanja. S obzirom na to da nismo dobili odgovor Ministarstva zdravlja na upućene dopise i urgencije, nemamo zvanične podatke na osnovu kojih bismo mogli utvrditi da li je i za koliko zaposlenih bolovanje odobreno mimo propisa”.

I u podgoričkoj “Deponiji” naišli su na ćutnju nadležnih povodom provjere bolovanja zaposlenih u tom preduzeću. Kazali su da imaju ukupno 218 zaposlenih, a da su pravo bolovanja lani koristila 34 radnika.

“Uzevši u obzir činjenicu da se ti podaci odnose na bolovanje duže od 60 dana, trudničko i porodiljsko. Preduzeće ‘Deponija’ podnijelo je dva zahtjeva za pokretanje postupka za provjeru privremene spriječenosti za rad zaposlenih kod Ministarstva zdravlja, ali još nijesmo dobili odgovor od istog”, izjavili su iz preduzeća, čiji je direktor Aleksandar Božović.

Provjere bolovanja zaposlenih tražili su i u preduzećima “Parking servis”, “Sportski objekti”, i “Čistoća”.

Iz kabineta direktora “Parking servisa” Nikole Lazovića kazali su “Vijestima” da u tom preduzeću “do 6. aprila tekuće godine radi 148 zaposlenih”.

“Tokom 2025. godine evidentirano je 181 bolovanje zbirno - ovaj broj 181 podrazumijeva i ponavljanja istih zaposlenih koji su bili na bolovanju tokom 2025, zato je brojka veća od ukupnog broja zaposlenih. Provjeru bolovanja ovo preduzeće tražilo je za devet zaposlenih. Odgovor od nadležnih institucija dobili smo za jednog zaposlenog, nakon što je istekla spriječenost za rad i nije bilo daljeg postupanja”.

Lokalno preduzeće “Sportski objekti”, kojim upravlja Miljan Ivanović, broji 114 zaposlenih. Tokom 2025. na dužem bolovanju je, rekli su redakciji, bilo ukupno devet zaposlenih.

“Dok je povremeno na kraćem bolovanju bilo pet do šest zaposlenih. Provjeru bolovanja ovo privredno društvo je tražilo za jednog zaposlenog, ali je isti u međuvremenu pošao u penziju”.

U "Čistoći" sve čisto

“Čistoća”, u odgovorima “Vijestima”, navodi da u tom preduzeću, čiji je direktor Denis Hot, ima 644 zaposlena.

Naglašavaju da je od 1. januara do 31. decembra prošle godine mjesečno, u prosjeku, na bolovanju bilo nešto više od 130 zaposlenih.

“Preduzeće kontinuirano preduzima sve mjere koje su u okviru naših zakonskih ovlašćenja - od praćenja evidencija do upućivanja inicijativa nadležnim institucijama sa zahtjevom za provjeru osnovanosti privremene spriječenosti za rad zaposlenih ovog preduzeća. Međutim, bolovanje je zakonom zagarantovano pravo zaposlenog i poslodavac ga ne može uskratiti niti osporiti bez mišljenja i postupanja nadležnih organa. Upravo zbog navedenog, ‘Čistoća’ je sve navode o mogućoj zloupotrebi dostavljala nadležnim institucijama, budući da jedino one imaju ovlašćenja da utvrde da li je do zloupotrebe zaista došlo. Bez njihove potvrde i zvanične dokumentacije, poslodavac nema pravni osnov za pokretanje disciplinskog postupka”, saopštili su iz “Čistoće”, dodajući da su od FZO tražili da “ispita spriječenost za rad za 82 zaposlena”.

Iz gradskih “Puteva” su kazali da u tom preduzeću posluju 403 zaposlena, a da je bolovanje tokom prošle godine koristilo ukupno 47 osoba.

U “Komunalnim uslugama”, kažu, od 126 zaposlenih radnika bolovanja duža od 60 dana koristilo je njih 11. Odsustva do 60 dana, rekli su iz preduzeća kojim upravlja Predrag Šćepanović, koristilo je 36 zaposlenih.

U Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima (AZUP) do prošlog oktobra bilo je 11 zaposlenih na bolovanju. Rekli su i da to gradsko preduzeće raspolaže sa 17 zaposlenih.

“Od stupanja novog direktora (Dalibora Zečevića) na dužnost nije bilo evidentiranih slučajeva bolovanja među zaposlenima. Za tri zaposlena je pokrenuta procedura provjere opravdanosti bolovanja kod nadležnog Fonda za zdravstveno osiguranje. Ni za jedno lice nije utvrđeno da je ostvarilo pravo na bolovanje mimo važećih propisa”.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje ranije su više puta saopštavali da su, radi sprečavanja zloupotrebe bolovanja, neophodne izmjene i dopune zakona, kao i edukacija zdravstvenih radnika.

Bolovanja i u drugim preduzećima

Bolovanja zaposlenih bilo je i u drugim podgoričkim preduzećima.

Iz Agencije za stanovaje kazali su “Vijestima” da od gotovo 100 zaposlenih od osam do njih deset bilo je na bolovanju. U lokalnom Javnom emiteru Radio-televiziji “Podgorica” od 131 zaposlenih, na bolovanju je bilo 27.

Taj broj u gradskom “Zelenilu,” čiji je direktor Nemanja Gajović, prošle godine iznosio je 26.

“U našem preduzeću zaposleno je 180 neposrednih izvršilaca. Imajući u vidu trajanje bolovanja, kao i činjenicu da su sva bolovanja bila uredno dokumentovana i da nije bilo sumnji u njihovu zloupotrebu, ‘Zelenilo’ nije pokretalo postupke provjere njihove opravdanosti”.

U podgoričkim “Tržnicama i pijacama”, prema podacima koje su dostavili “Vijestima”, zaposleno je 150 ljudi. Iz preduzeća na čijem je čelu Ivan Bojović, kažu da je lani pet zaposlenih bilo na dužem bolovanju.

Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, čiji je direktor Bajko Vučićević, rekli su da imaju 51 zaposlenog.

“U januaru prošle godine na bolovanju bilo je sedam zaposlenih. U februaru 13, martu pet, aprilu osam, maju četiri, junu pet. U julu taj broj iznosio je sedam, avgustu pet, septembru 10, dok je u oktorbu njih osam bilo na bolovanju. U novembru su bolovanje koristila četiri zaposlena, a u decembru taj broj iznosio je devet”.

114 od 539 zaposlenih u gradskom “Vodovodu” lani je bilo na bolovanju. Iz tog preduzeća kažu da su se obraćali zdravstvenim vlastima za provjeru opravdanosti, ali da nijesu dobili odgovor

( Nikola Saveljić )