Deponije bez kontrole, sistem bez plana: DRI upozorio na ozbiljne slabosti u načinu upravljanja otpadom
U Podgorici se obrađuje tek manji dio raspoloživog kapaciteta reciklažnog centra, dok se čak 98 odsto otpada i dalje odlaže na deponiji. U Nikšiću reciklažna dvorišta nisu uspostavljena, što dodatno ograničava razvoj sistema. Ukupan procenat otpada koji se vraća u upotrebu iznosi svega oko dva odsto
Upravljanje komunalnim otpadom u Crnoj Gori, u periodu od 2021. do 2025. godine, nije uspješno, ocjena je Državne revizorske institucije (DRI) nakon što je sproveden postupak revizije uspjeha.
Kako su, pored ostalog, naveli u Izvještaju “Uspješnost upravljanja komunalnim otpadom”, sistem upravljanja komunalnim otpadom karakterišu dugogodišnji problemi u planiranju, sprovođenju mjera i kontroli, strateški okvir u toj oblasti nije obezbijedio kontinuitet ni efikasnu realizaciju planiranih aktivnosti, a Strategija upravljanja otpadom do 2030. godine nije revidirana od donošenja prije deset godina, uprkos značajnim odstupanjima u postizanju ciljeva.
“Razlozi zašto je sprovodena revizija upravljanja komunalnim otpadom u Crnoj Gori su višestruki. Nadležni organi, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou u studijskom istraživanju pokazalo se da nisu preduzimali adekvatne mjere u cilju uspješnog upravljanja komunalnim otpadom, pa umjesto unapređenja sistema došlo je do nazadovanja istog”, navodi se, pored ostalog, u dokumentu.
Jedan od pokazatelja nazadovanja, kako se dodaje, može se naći u procentu recikliranja otpada:
“U 2023. godini reciklirano je manje od pola procenta sakupljenog otpada, dok je u 2018. godini reciklirano oko dva procenta. Takođe, u studijskom istraživanju pokazalo se da, u periodu 2021-2024. godine, na državnom i lokalnom nivou ne postoje planovi upravljanja otpadom duži niz godina, kao i porast broja nelegalnih deponija u Crnoj Gori”.
Revizija se fokusirala na dvije lokalne samouprave, Podgoricu i Nikšić, koje imaju najveći broj stanovnika i, pojašnjavaju iz DRI, i najveću količinu komunalnog otpada u zemlji.
“Prema službenim podacima za 2023. godinu, ove dvije jedinice učestvuju sa 41 odsto u ukupnom stvorenom otpadu u Crnoj Gori, što ukazuje na njihov značaj u sistemu upravljanja otpadom”, stoji u Izvještaju.
U Glavnom gradu, podsjećaju, nalazi se deponija “Livade”, koja je određena kao regionalna deponija za Glavni grad, Prijestonicu Cetinje i Opštinu Danilovgrad. Opština Nikšić je tokom godina odlagala komunalni otpad na neuređenom odlagalištu “Mislov do”.
Takođe, od sredine 2024, dodaju iz DRI, odlaganje komunalnog otpada u Opštini Nikšić vrši se na deponiji “Livade” u Podgorici.
DRI je dala i 27 preporuka koje se odnose na strateška i planska dokumenta na državnom nivou, sakupljanje komunalnog otpada, obradu i odlaganje komunalnog otpada, deponovanje komunalnog otpada prukupljanje podataka i izvještavanje i nadzor i kontrolu.
Uz ocjenu da Strategija upravljanja otpadom do 2030. nije revidirana od njenog donošenja prije deset godina, iz DRI ukazuju da ni Državni plan upravljanja otpadom za period 2015. do 2020. nije sproveden planiranom dinamikom, te da u periodu do 2024. nije ostvaren mjerljiv napredak.
Novi plan, podsjećaju, usvojen je tek 2025. godine, sa zakašnjenjem i bez adekvatne analitičke osnove.
Ukazuju i da su na lokalnom nivou, u Podgorici i Nikšiću, identifikovani značajni nedostaci u sprovođenju mjera i praćenju učinka sistema.
“Iako postoje formalni uslovi za odvojeno sakupljanje otpada, primarna selekcija nije zaživjela u praksi”, navodi se u dokumentu i dodaje da su ključni razlozi nedostatak infrastrukture, ograničena uključenost građana i nepostojanje pouzdanih operativnih podataka.
DRI je utvrdio i da sistem reciklaže funkcioniše ispod svojih kapaciteta.
“U Podgorici se obrađuje tek manji dio raspoloživog kapaciteta reciklažnog centra, dok se čak 98 odsto otpada i dalje odlaže na deponiji. U Nikšiću reciklažna dvorišta nisu uspostavljena, što dodatno ograničava razvoj sistema. Ukupan procenat otpada koji se vraća u upotrebu iznosi svega oko dva odsto”.
Ni nakon više godina, dodaje se u Izvještaju, u Podgorici nisu sprovedene mjere zatvaranja popunjenih sanitarnih. U Nikšiću, kako stoji u dokumentu, neuređeno odlagalište nije adekvatno sanirano.
Istovremeno, navodi se u Izvještaju, veliki broj neuređenih odlagališta širom države ukazuje na ozbiljne nedostatke u evidenciji i kontroli.
“Prema dostupnim podacima, evidentirano je više stotina takvih lokacija sa značajnim količinama otpada”, piše u dokumentu.
Revizija je, takođe, utvrdila da sistem prikupljanja i obrade podataka nije pouzdan.
“Nadležni organi ne raspolažu potpunim informacijama, a informacioni sistemi nisu funkcionalno uspostavljeni”, piše u dokumentu i dodaje se da to značajno otežava planiranje i donošenje odluka.
Dodatni problem, stoji u izvještaju, predstavlja nedostatak efikasnog nadzora.
“Državna komunalna inspekcija nije uspostavljena u posmatranom periodu, a monitoring i kontrola na lokalnom nivou nisu adekvatno definisani niti sprovođeni. U praksi se odgovornost često ne utvrđuje, što umanjuje preventivni efekat sistema”, navode iz DRI.
Kako dodaju, bez sistemskih promjena u planiranju, jačanja institucionalne odgovornosti, unapređenja infrastrukture i pouzdanog sistema podataka, nije moguće obezbijediti održivo i efikasno upravljanje komunalnim otpadom u Crnoj Gori.
Revizijom je rukovodio nadležni Kolegijum u sastavu dr Branislav Radulović, rukovodilac, i Vesna Mihailović, članica.
Subjekti revizije su obavezni da do 12. juna 2026. godine dostave Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 27. aprila 2028. godine Izvještaj o preduzetim radnjama.
Selekcija otpada u ‘dvije kante’, na način da se isti odvaja na ‘suvu’ i ‘mokru’ frakciju nema efekta jer isti kontenjeri obje frakcije prazne u isti kamion, te se zaključuje da nije svrsishodno vršiti odvajanje, ako se na kraju sakuplja zbirno”, piše, pored ostalog, u reviziji.
( Damira Kalač )