Potreban sistem u službi dugovječnosti

Ključni izazov današnjice nije da li ljudi mogu živjeti duže, već kako institucije, ekonomije i sistemi upravljanja moraju evoluirati kako bi podržali dugovječnost.

To je ocijenjeno na panelu “Nauka i finansije dugovječnosti”, održanom na Adria Future Summit 2026. prošle sedmice u Tivtu.

“Iako naučni napredak u oblastima kao što su regenerativna medicina, preventivna dijagnostika i zdravstvena analitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji brzo napreduje, društveni sistemi i dalje nijesu strukturno usklađeni sa tom promjenom”, jedan je od zaključaka sa konferencije.

Panel je okupio vodeće stručnjake iz oblasti nauke o dugovječnosti, regenerativne medicine, inovacija u zdravstvenim sistemima i investicija, kako bi se razmotrilo ključno pitanje - kako dugovječnost može preći iz uske biomedicinske teme u jedan od osnovnih stubova modernog društva. Tokom diskusije ocijenjeno je da dugovječnost nije samo medicinsko pitanje, već sistemski izazov koji se ukršta sa upravljanjem, ekonomijom, obrazovanjem, tržištem rada i društvenom infrastrukturom.

Predsjednik Global Regenerative Academy (GRA) i osnivač Norphex-a Džihan Abazović ocijenio je da se budućnost zdravstva nalazi u prediktivnoj i preventivnoj medicini koju omogućavaju postojeće tehnologije, ali koju blokiraju zastarjelo medicinsko obrazovanje i dizajn sistema.

“Treba da pređemo sa liječenja bolesti na otkrivanje promjena prije nego što se bolest pojavi”, istakao je Abazović, pojasnivši da se oko 80 odsto oboljenja može spriječiti.

Direktor National Innovation Centre for Ageing (NICA) Nic Palmarini poručio je da dugovječnost treba tretirati kao oblast javne politike, a ne kao individualni zdravstveni izbor.

Panel je dugovječnost definisao ne samo kao “duži život”, već kao redizajniranje uslova u kojima populacije mogu živjeti zdravije, funkcionalnije i društveno integrisanije tokom produženog životnog vijeka.

( Ana Komatina )