UN upozorile Dansku: Postupanje prema majci sa Grenlanda može predstavljati etničku diskriminaciju
Keiri Aleksandri Kronvold je kćerka Zami oduzeta dva sata nakon rođenja i smještena je u hraniteljsku porodicu u novembru 2024. godine, nakon što je Kronvold bila podvrgnuta takozvanim FKU psihometrijskim testovima roditeljske kompetencije. Tada joj je rečeno da se testom utvrđuje da li je "dovoljno civilizovana"
Ujedinjene nacije (UN) upozorile su Dansku da postupanje prema majci sa Grenlanda, kojoj su danske vlasti oduzele novorođeno dijete na osnovu kontroverznih testova roditeljske sposobnosti, "može predstavljati etničku diskriminaciju", piše danas britanski list Gardijan.
Keiri Aleksandri Kronvold je kćerka Zami oduzeta dva sata nakon rođenja i smještena je u hraniteljsku porodicu u novembru 2024, nakon što je Kronvold bila podvrgnuta takozvanim FKU psihometrijskim testovima roditeljske kompetencije. Tada joj je rečeno da se testom utvrđuje da li je "dovoljno civilizovana".
U petak će Kronvold, čiji je slučaj izazvao široko ogorčenje i doprinio kasnijoj odluci Danske da zabrani korišćenje takvih testova, izaći pred danski Visoki sud u najnovijem pokušaju da vrati starateljstvo nad svojim djetetom.
Vjeruje se da je ona jedna od desetina Inuitskih žena koje žive u Danskoj i koje su i dalje odvojene od svoje djece nakon što su prošle diskreditovane testove.
U potezu koji će pojačati pritisak na Kopenhagen, sada je otkriveno da je Rem Alsalem, specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija (UN) za nasilje nad ženama i djevojčicama, pisala vladi tražeći da odgovori na pitanja o postupanju prema Kronvold i drugim porodicama grenlandskog porijekla.
Alsalem, koja je pismo napisala zajedno sa specijalnim izvjestiocem UN za prava domorodačkih naroda i specijalnim izvjestiocem za savremene oblike rasizma, rekla je u četvrtak da ona i njene kolege imaju razloga da vjeruju da su "počinjena kršenja ljudskih prava".
Danska je vladala Grenlandom kao kolonijom do 1953. godine i, uprkos tome što arktičko ostrvo danas ima uglavnom autonomni status, ljudi grenlandskog porijekla u Danskoj kažu da su i dalje izloženi sistemskoj diskriminaciji.
FKU testovi, koje su aktivisti godinama kritikovali kao kulturološki neprikladne za Grenlanđane i druge manjine, smatrani su posebno upečatljivim primjerom toga prije nego što ih je danska vlada iznenada ukinula u maju prošle godine.
U pismu, poslatom krajem prošlog mjeseca, zvaničnici UN navode da su izrazili zabrinutost zbog "nesrazmjernog uticaja FKU procjene na roditelje sa Grenlanda, što može predstavljati etničku diskriminaciju".
Alsalem je dodala: "Iako pozdravljamo odluku da se takvi testovi ubuduće ne koriste za roditelje sa Grenlanda, oni koji su bili predmet odluka donijetih na osnovu FKU procjene trebalo bi da imaju pristup pravdi i pravnim ljekovima."
Godinu nakon što je zakon izmijenjen, Kronvold je i dalje odvojena od svoje kćerke, koja sada ima skoro 18 mjeseci i živi sa danskom porodicom. Dozvoljeno joj je samo da kratko vrijeme provodi sa kćerkom, pod nadzorom.
Zvaničnici UN rekli su da odluka da se Kronvold bez njenog pristanka oduzmu djeca "može biti diskriminatorna i nesrazmjerna", ukazujući na "očigledno nepoštovanje njenih odluka u vezi s rađanjem i izborom kontracepcije tokom godina, što joj je očigledno nanijelo ogromnu psihološku patnju".
Alsalem je rekla: "U tom pogledu podsjetili smo na činjenicu da su domorodačke žene i djevojčice često izložene višeslojnom i složenom spektru međusobno povezanih kršenja ljudskih prava, uključujući i u kontekstu usluga seksualnog i reproduktivnog zdravlja i porođaja. Takvi ukršteni oblici diskriminacije i nasilja koje doživljavaju domorodačke žene i djevojčice takođe narušavaju njihov duhovni i kulturni život i pogađaju samu suštinu njihovih porodičnih jedinica i društvenog tkiva njihovih zajednica i naroda."
Alsalem je rekla da će pratiti ishod sudskog postupka Kronvold i način na koji će danske vlasti odgovoriti prije nego što odluči o daljim koracima.
"U međuvremenu, nadam se da će vlasti posvetiti dužnu pažnju zabrinutostima koje smo iznijeli, posebno u vezi sa obavezujućim obavezama Danske u oblasti ljudskih prava", dodala je.
Za Kronvold su posljedice odvajanja od Zami bile razorne.
"Nije mi dozvoljeno da budem povezana sa svojom kćerkom onako kako bi trebalo da budem kao majka. Ona mora da se poveže s hraniteljima i mnogo me boli što ih zove mama i tata", rekla je.
Kronvold se nada da će njen slučaj i intervencija UN dovesti do promjena za nju i druge Grenlanđane koje su danske vlasti odvojile od njihove djece. FKU testovi, rekla je, trebalo bi da budu "izbrisani", a zakon promijenjen kako bi bolje zaštitio Inuite.
Advokatica Kronvold, Janet Gjeret iz advokatske firme "Stage", koja je specijalizovana za prava djece, rekla je da je postupak pred Visokim sudom simboličan i da bi mogao pomoći drugim roditeljima sa Grenlanda.
"Mnogo je roditelja koji su u istoj situaciji, pa želimo da Visoki sud razmotri slučaj i vidi: da li je to, odnosno upotreba testova, bilo ispravno ili pogrešno?", rekla je Gjeret.
Danska je u martu održala parlamentarne izbore, a stranke još nijesu formirale vladu.
U odgovoru na zahtjev za komentar, dansko Ministarstvo za socijalna pitanja potvrdilo je da je pismo UN primljeno, ali je dodalo: "Danska je trenutno bez vlade i u ovom trenutku ne može odgovoriti na upit."
( Ne.V. )