Iz očeve sjenke u borbu za palestinsko nasljeđe

Bogati sin palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa mogao bi se kandidovati za jednu od vodećih funkcija u političkoj partiji svog devedesetogodišnjeg oca, kazali su izvori agencije Rojters. Njegova moguća kandidatura dolazi u trenutku kada se nazire borba za nasljeđe i kontrolu nad oslabljenom Palestinskom upravom (PU).

Jaser Abas vodi duvanske i izvođačke firme u djelovima Zapadne obale pod izraelskom okupacijom, gdje PU ima ograničenu samoupravu. Njegovi kritičari već dugo optužuju njega i njegovog brata Tareka, takođe biznismena, da su koristili javna sredstva za razvoj svojih poslova, što obojica odbacuju.

Njegov ulazak u politiku je podstakao rasprostranjena nagađanja na palestinskim teritorijama da Mahmud Abas možda nastoji da pozicionira Jasera, koji ima 64 godine, kao svog nasljednika na čelu moćnog Fataha, partije koja kontroliše PU.

Rojters piše da je to izazvalo kritike pojedinih zvaničnika Fataha, koji tvrde da Jaser Abas ne bi mogao da ujedini Palestince niti da im pomogne da zacrtaju novu političku budućnost poslije godina bez nacionalnih izbora ili opipljivih koraka ka državnosti.

Očekuje se da se Jaser Abas kandiduje za jedno od 18 mjesta u Centralnom komitetu Fataha, o kojima će se odlučivati na partijskom kongresu u gradu Ramala na Zapadnoj obali od 14. do 16. maja, prvom takvom skupu za gotovo deset godina, kazali su izvori upoznati sa njegovim planovima.

Mlađi Abas je posljednjih sedmica održao sastanke sa partijskim frakcijama koje predstavljaju bezbjednosni aparat PU, kao i sa grupama koje zastupaju Palestince u izraelskim zatvorima. Rojters ističe da je riječ o uticajnoj bazi čija bi mu podrška mogla pomoći kada oko 2.500 članova Fataha sa pravom glasa bude biralo članove Centralnog komiteta.

Pojedini zvaničnici Fataha tvrde da Jaser Abas ne bi mogao da ujedini Palestince niti da im pomogne da zacrtaju novu političku budućnost poslije godina bez nacionalnih izbora ili opipljivih koraka ka državnosti

On već dugo prati oca na političkim sastancima, uključujući posjetu Moskvi prošle godine, kada su se sastali sa predsjednikom Vladimirom Putinom i egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom el Sisijem. Otac ga je prošle godine zadužio za libanska pitanja u okviru Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), uključujući nadzor nad predajom oružja palestinskih militanata libanskoj vojsci.

Jaser Abas, koji nikada nije imao zvaničnu funkciju u Fatahu ili PU, odbio je zahtjev Rojtersa za komentar. Ni kabinet Mahmuda Abasa ni portparoli dugogodišnjeg lidera PU nisu odgovorili na pitanje da li nastoji da njegov sin naslijedi čelne pozicije u Fatahu ili PU.

Sabri Saidam, koji je izabran u Centralni komitet na posljednjem kongresu Fataha 2016. godine, kazao je da partija ima demokratski statut koji svakom članu koji ispunjava uslove omogućava da se kandiduje za to tijelo.

“Nadam se obnovi rukovodstva i jačanju kapaciteta pokreta, kako bi se pripremio za narednu fazu, koja je očigledno složenija i teža”, kazao je Saidam.

PU je osnovana kao privremena administracija prema sporazumima iz Osla iz devedesetih godina, postignutim između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije, krovne organizacije koja je i dalje međunarodno priznata kao predstavnik palestinskog naroda.

Tokom više od dvije decenije otkako je Mahmud Abas izabran za nasljednika Jasera Arafata, harizmatičnog osnivača Fataha, ugled PU je opao među Palestincima, koji je sve više vide kao neefikasnu i korumpiranu.

PU su 2007. iz Pojasa Gaze protjerali militanti Hamasa, koji su tamo pobijedili na izborima na antikorupcijskoj platformi. Od tada nisu održani izbori za palestinsko rukovodstvo, a Abas vlada dekretima otkako mu je mandat istekao 2009. godine.

Mirovni proces, koji je trebalo da dovede do stvaranja palestinske države na Zapadnoj obali, u Gazi i istočnom Jerusalimu, propao je 2014. godine, a širenje izraelskih naselja od tada je rasparčalo područja koja su nekada bila predviđena za buduću palestinsku kontrolu.

Rojters piše da je Palestinsku upravu pogodila i teška finansijska kriza, pojačana oštrim smanjenjem američke i zalivske donatorske pomoći, kao i odbijanjem Izraela da isplati palestinski poreski novac zbog spora oko isplata koje PU daje zatvorenicima koje je Izrael osudio za smrtonosne napade.

Ulazak Jasera Abasa u politiku dodatno proširuje borbu za nasljedstvo i kontrolu nad PU i PLO.

Među onima koji se smatraju mogućim nasljednicima Mahmuda Abasa je Husein al Šeik, njegov dugogodišnji povjerenik i potpredsjednik PLO-a. Kandidat je i Marvan Barguti, jedan od vođa dvije intifade, odnosno pobune protiv Izraela od 1987. do 1993. i početkom dvije hiljaditih, koji uživa veliku popularnost među Palestincima, uprkos tome što je u izraelskom zatvoru od 2002. po optužbama koje uključuju i ubistvo.

Jedan lider Fataha opisao je moguću ulogu Jasera Abasa u Centralnom komitetu kao “početak” i kazao da će on na kraju nastojati da dobije mjesto u najvišem Izvršnom komitetu PLO-a, što bi mu dalo uticaj u toj krovnoj organizaciji.

“Izgleda da se Jaser Abas upravo za to priprema”, kazao je lider Fataha, koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman.

Međutim, kritičari u Fatahu tvrde da bi uzdizanje Jasera Abasa, koji kontroliše jednog od glavnih uvoznika cigareta na Zapadnoj obali, moglo dodatno učvrstiti nepovjerenje Palestinaca prema vlastima, poslije godina bez nacionalnih izbora.

“Abas pokušava da, prije smrti, izbuši brod Fataha time što svog sina postavlja za nasljednika krune. Tome se moraju suprotstaviti i to moraju odbaciti svi ljudi Fataha”, kazao je još jedan visoki zvaničnik Fataha, takođe pod uslovom anonimnosti.

Reham Avda, palestinska politička analitičarka, kazala je da Abas možda može pomoći svom sinu da napreduje unutar Fataha, ali da nema garancije da bi se funkcija u partiji pretočila u uspjeh na biralištima ako i kada izbori budu održani.

“To ne ublažava nezadovoljstvo palestinskog naroda, jer od 2006. nijesu održani demokratski izbori; naprotiv, samo ga pojačava, budući da javnost očekuje demokratske izbore - parlamentarne i predsjedničke”, kazala je Avda.

( A.Š. )