Državna nezavisnost omogućila bržu afirmaciju mladih stvaralaca

Umjetnici i stvaraoci nijesu dovoljno podržani od institucija kulture, a mnogi od njih se moraju baviti nečim drugim da bi obezbijedili egzistenciju. U takvim prilikama, uprkos svemu, imamo veliki broj umjetnika koji su svoju punu afirmaciju u crnoj Gori doživjeli nakon obnove nezavisnosti 2006. godine. To je dio zaključaka sa tribine "20 godina od obnove nezavisnosti kroz vizuru mladih stvaralaca" koja je održana sinoć u Matici crnogorskoj.

Prema riječima književnika Nikole Nikolića koji je svoju prvu knjigu objavio u sopstvenom aranžmanu, problem mladih ljudi kad krenu da se bave književnošću je što ne znaju kome da se obrate i ko će im zaista pomoći. Drugi veliki problem je što se na književnost u Crnoj Gori i dalje gleda prilično banalno i jednodimenzionalno.

"Nije knjiga samo pisanje, tu isto timovi moraju da stoje; iza dobre knjige su uvijek urednik, lektor, dizajner, a kad dobijate sredstva od Ministarstva kulture za knjigu, uglavnom to budu sredstva za jedan od tih segmenata. Da ne pričamo da bi valjalo da pisci dobiju i neki honorar", rekao je Nikolić.

Na pitanje kako je došlo do toga da gotovo svaka kuća u Crnoj Gori ima po jednog pisca, iako ih niko i ništa ne ohrabruje, Nikolić objašnjava da se na konkursima Ministarstva kulture uglavnom mali broj autora odbije.

"Dosta onoga što i ne zavređuje da bude objavljeno bude podržano. Može taj pristup djelovati i kao loš, ali uvijek sam vjerovao u tu neku vrstu prirodne selekcije, da ipak vi ne možete podmetnuti čitaocima nešto loše i reći mu da je to dobro", rekao je Nikolić.

Filmski reditelj Sead Šabotić istakao je da su se posljednjih godina stvari u svijetu filmske umjetnosti pomjerile nabolje.

"Crnogorski film ima jedan ogroman diskontinuitet. Crnogorski film nikada nije bio stvar crnogorske proizvodnje i nije nikada mogla da pruži ogroman produkcioni gabarit. Mnoge su okolnosti uticale na to. Najveći crnogorski filmovi su produkovani u produkciji ili zagrebačkih ili beogradskih firmi koje su u datom trenutku bile dio jugoslovenskog velikog sistema, ali su svi ti autori bili neraskidivo vezani za Crnu Goru", rekao je Šabotić i dodao da se prekretnica dogodila 2017. godine kada se osnovao Filmski centar koji je produkovao jedan ozbiljan broj filmova koji su na neki način reprezentativni za Crnu Goru.

Pozorišni reditelj Damjan Pejanović je ukazao na mali broj pozorišta u Crnoj Gori, ali je istakao da je sadržaj kvalitetan.

"Stvarnost koju živimo je takva da predstava koja izađe ima kratak životni vijek ili se igra jako rijetko, pa se glumci nađu u situaciji da moraju da igraju nešto što nijesu igrali šest mjeseci ili godinu", rekao je Pejanović.

Grafička dizajnerka Sandra Đurović je istakla da je u vrijeme kad je ona upisala fakultet, samo godinu nakon referenduma, bilo manje dizajnera, ali je kvalitet bio bolji.

"Danas svako ko zna malo bolje da koristi tehnologiju može sebi da dopusti da napravi neki vizual. Zato danas imamo veliki broj dizajnera koji nijesu završili likovni fakultet, već neki kurs ili nešto slično", rekla je Đurović i ukazala da je vrlo važno nakon završenih studija dobiti šansu da pokažeš što znaš, a mnogima je ta šansa uskraćena.

Tribina je dio programskih aktivnosti kojima Matica crnogorska obilježava 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti.

( Kultura Vijesti )