"Atenboro se nikada neće penzionisati": BBC producent Majk Ganton o legendarnom prirodnjaku
Povodom 100. rođendana Dejvida Atenboroa, njegov kolega i prijatelj govorio je za BBC na srpskom, između ostalog, o višedecenijskom prijateljstvu i radu sa velikanom dokumentarnog filma, savjetima koje mu je prirodnjak davao i omiljenim epizodama njihove saradnje
Nemanja Mitrović
BBC novinar
Čak i kada bismo se trudili, verovatno ne bismo uspeli da nađemo ljubitelja prirode na kugli zemaljskoj čiju kuću, makar jednom, nije ispunio glas legendarnog prirodnjaka sa televizije.
Bilo da je okružen gorilama ili da hrani egzotične ptice, lik Dejvida Atenboroa urezan je u sećanje mnogih, ali je malo onih koji se mogu pohvaliti višedecenijskom saradnjom sa popularnim britanskim voditeljem i piscem.
Jedan od njih je Majk Ganton, kreativni direktor Prirodnjačke jedinice BBC studija i izvršni producent velikog broja dokumentarnih emisija u kojima je narator čuveni prirodnjak.
„Veoma je teško preneti zanimljive priče o problemima u svetu prirode, ali ako je Dejvid tu, on vas drži za ruku, vodi i daje priliku da ih ispričate", govori televizijski producent i doktor bioloških nauka, za BBC na srpskom.
Majkl de La Roš Ganton, kako mu glasi pravo ime, došao je na BBC 1983, da bi četiri godine kasnije započeo saradnju sa Atenboroom, pošto se priključio Prirodnjačkoj jedinici.
Skoro četiri decenije radili su zajedno na više projekata koji su stigli do stotina miliona gledalaca, poput dokumentarnih filmova Planeta Zemlja 2 (Planet Earth 2), Dinastije (Dyinasties), Život (Life), Afrika (Africa) i Zelena planeta (Green Planet).
Povodom 100. rođendana Dejvida Atenboroa, njegov kolega i prijatelj govorio je za BBC na srpskom, između ostalog, o višedecenijskom prijateljstvu i radu sa velikanom dokumentarnog filma, savetima koje mu je prirodnjak davao i omiljenim epizodama njihove saradnje.
„Zaista sam želeo da radim sa njim i uhvatio sam taj, surferskim žargonom rečeno, srećan talas.“
'Velika ironija'
Ljubav prema prirodi Majku Gantonu usađena je odmalena, prvenstveno u porodici, a onda i u školi, na časovima biologije.
Međutim, deo zasluga pripisuje Dejvidu Atenborou.
„Gledanje njegovih emisija na televiziji teralo vas je da pomislite: 'Bože, ovo je neverovatno!'“, kaže Ganton kome se u tom periodu javila želja da „bude dokumentarista“.
Heroja iz detinjstva upoznaće u drugoj polovini 1980-ih, kada je „dobio priliku“ da radi sa njim na seriji Životna iskušenja (The Trials of Life).
To je trebalo da bude poslednja Atenboroova dokumentarna serija.
„Velika ironija.
„Bio sam u dvadesetim kada sam počeo da radim sa njim, a on je rekao da će se penzionisati pošto je snimi", priseća se Ganton.
Sada je, kaže, on u godinama za penziju, dok Atenboro još snima.
I zato će, dodaje, „morati da nastavi, jer ne može da se penzioniše pre“ starijeg kolege.
„A Atenboro se nikada neće penzionisati", kaže Ganton sa osmehom.
'Uživanje u druženju sa ekipom'
Tokom decenija saradnje su u više navrata radili zajedno na terenu - od savana u Zimbabveu, preko ledenih predela Finske i zelenih reka Hrvatske, do džungli u Kostariki.
Posle napornog i celodnevnog snimanja, kada se kamere odlože, u sumrak je nastupalo „omiljeno vreme“ i sabiranje utisaka oko logorske vatre.
Tada iskusni Atenboro stupa na scenu sa dogodovštinama sa snimanja iz nešto dalje prošlosti.
„Bilo je to ogromno zadovoljstvo - opuštanje posle intenzivnog dana i smejanje, smejanje, smejanje“, priseća se Ganton.
Legendarni prirodnjak je imao „fantastičan tajming za humor“, a i „odličan je pripovedač anegdota“, dodaje Atenboroov prijatelj.
„I mislim da su ta druženja bila jedan od razloga koji ga je održavao.
„Uživao je sa ekipom filma“.
Ganton je mnogo naučio radeći sa Atenboroom, ali posebno pamti kritiku oko upotrebe reči „neverovatno" i „fascinantno".
Pošto je napisao kraći tekst u kojem je upotrebio termin „neverovatno“, dobio je savet „zlata vredan“.
„Gledaj, ako je nešto neverovatno, ne moram da naglasim da jeste, a ako nije - neverovatno ili fascinantno, to što ljudima kažem da jeste, neće ga učiniti takvim.
„Zato nemojte koristiti te reči", prepričava Ganton Atenborovo izlaganje.
Tako su ove dve reči otišle u istoriju, dok Ganton koristan savet starijeg kolege nastavlja da prenosi na saradnike.
- Legendarni Dejvid Atenboro na 99. rođendan poslao poruku 'koju nikada pre nije'
- Šta sve životinje roditelji žrtvuju za mladunce: Gledajte novi serijal Dejvida Atenboroa
- Ser Dejvid Atenboro, 'kum' tajanstvenih životinja i strašnih biljaka
U korak sa vremenom na 'najneobičniji način'
Dejvid Atenboro je doživeo različite tehnološke revolucije na televiziji snimajući i u crno-belom formatu i u boji i visokoj rezoluciji.
Uprkos brojnim promenama, uvek je želeo da napredujem i bio je „veoma zainteresovan za tehnički deo u procesu dobijanja sadržaja“, kaže Ganton.
„On ide u korak sa vremenom na najneobičniji način.
„Podjednako je zainteresovan za savremene tokove danas, kao što je bio i kada sam ga upoznao pre skoro 40 godina“, dodaje kreativni direktor BBC studija.
Ipak, „ironija je u tome što se sve nadovezuje na fundamentalno nepromenljiv format“ koji je Atenboro davno etablirao vodeći emisiju „Život na zemlji“ (Life on Earth).
Serija od 13 epizoda iz 1979. bila je revolucionarna u pogledu tehničke složenosti i razmera produkcije, a pogledalo ju je, procenjuje se, više od pola milijarde ljudi širom sveta.
Atenborov susret sa planinskim gorilama u Ruandi predstavlja jedan od najupečatljivijih trenutaka zabeleženih kamerom i emitovanih na televiziji.
„'Život na zemlji' je efikasan šablon za sve što smo napravili od tada i sve što zapravo radimo je da prepravljamo taj briljantan i neverovatno uspešan format sa ser Dejvidom kao vodičem.
„Zato i dalje traje, godinama kasnije", ocenjuje Ganton.
Još jedan od recepta dugotrajnosti autora i tih dokumentarnih serija jeste „način na koji se publika povezuje sa Atenboroom“.
Ganton je to uvideo radeći sa njim na seriji „Zelena planeta“ (Green planet) iz 2022. godine.
„Teško je ubediti publiku da dođe i provede pet sati gledajući program o biljkama, ali sa ser Dejvidom kao pripovedačem - svi se oduševe“, ukazuje televizijski producent.
Pogledajte: Dejvid Atenboro i gorile - revolucija dokumentarnog filma
Vitez, ekolog, autor
Kum prirodnjačke televizije rođen je pre jednog veka - 8. maja 1926. u Ajlvortu, naselju na zapadnoj periferiji Londona.
Kao dete je bio strastveni kolekcionar brojnih stvari iz prirode, poput fosila i živih primeraka, pa je jednom prodao salamandere zoološkom odeljenju Univerziteta u Lesteru, gde je njegov otac Frederik bio dekan.
Ključni trenutak koji će odrediti dalji tok njegove karijere dogodio se 1936. na predavanju Sive Sove, odnosno Arčibalda Bilejnija, belca koji se izdavao za kanadskog Indijanca.
Njegova ekološka poruka ostavila je jak utisak na mladog Atenboroa, koji će kasnije diplomirati na Univerzitetu Kembridž, a onda 1952. početi da radi na BBC-ju.
U narednim decenijama, sve do 2026. snimiće na desetine dokumentarnih emisija o prirodi, životinjama i biljkama.
Zbog doprinosa televiziji, kraljica Elizabeta Druga, proglasila ga je za viteza 1985.
Po Atenborou je nazvano više od 20 životinjskih vrsta - od insekata do sisara - pa čak i jedan dinosaurus - Attenborosaurus conybeari (morsko stvorenje).
Omiljene i buduće saradnje
Pored „Zelene planete“, među omiljene projekte na kojima je radio sa Atenboroom, Ganton ubraja „Planetu Zemlju 2“, nastavak serijala koji mu je promenio život, i „Dinastije“ (Dynasties) o pet familija različitih vrsta životinja.
„Za 'Dinastije' mi je rekao da misli da sam lud.
„Ali je dodao: 'Izmislili ste novu vrstu podžanra prirodne istorije i veoma sam zadovoljan'“, osmehujući se prepričava Ganton.
Ipak, omiljena kolaboracija sa legendarnim prirodnjakom je ona prva - „Životna iskušenja" (Trials of Life) snimana u drugoj polovini 1980-ih.
„To je bila moja prva prilika, a Dejvid je bio na vrhuncu.
„Bio je neverovatan, sve bi uradio, kao supermen, neverovatno iskustvo za mene“, kaže Ganton.
Snimajući „Zelenu planetu“ dvojica prirodnjaka posetili su i Balkan, konkretno - Hrvatsku.
Dodao je da „nije siguran" hoće li sa Atenboroom ponovo zalaziti u ove krajeve, možda čak i u Srbiju.
„Mi istražujemo svet tragajući za pričama, dok neke od najuzbudljivijih dolaze iz našeg dvorišta, a tu ubrajam i vas.
„Dakle - da, ako možemo, bićemo tamo“, zaključuje.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Zašto je London jedino mesto gde bi živeo ser Dejvid Atenboro
- Neverovatna priča Dejvida Atenboroa: Od čuvenog susreta sa gorilama do Instagram rekordera
- Dejvid Atenboro: „Svet bi bio gore mesto bez naših priča”
( BBC Serbian Svi članovi )