BBC urednik: Parada na Dan pobjede u Moskvi bez tenkova, znak da rat protiv Ukrajine ne ide po planu

Ruska nacionalna ideja, nastala pod Vladimirom Putinom, gradi se na pobjedi Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu

1383 pregleda3 komentar(a)
Prvi put poslije skoro dvije decenije, na paradi povodom Dana pobjede na Crvenom trgu neće biti vojne opreme, Foto: Natalia Kolesnikova/Anadolu via Getty Images

Stiv Rozenberg

BBC urednik, Rusija

Jedna reč dominira Crvenim trgom u ovom trenutku: „Pobeda“.

Ova reč vas gleda odasvud sa ogromnih crvenih barjaka.

Blešti preko video ekrana.

Ljudi prave selfije kraj obližnje umetničke instalacije organizovane oko ove reči.

Na trgu, ograđenom metalnim barijerama, vojnici vežbaju za godišnju paradu za Dan pobede kojom se obeležava trijumf nad nacističkom Nemačkom.

Ruska nacionalna ideja, nastala pod Vladimirom Putinom, gradi se na pobedi Sovjetskog Saveza u Drugom svetskom ratu.

Deveti maj je postao najvažniji nacionalni praznik u Rusiji.

Ali ove godine je parada za 9. maj svedena.

Prvi put posle skoro dve decenije neće biti vojne mehanizacije na Crvenom trgu: neće biti tenkova, neće biti balističkih raketa.

Samo vojnika.

Način na koji će se Kremlj prisetiti prošlosti govori mnogo o sadašnjosti: to je znak da ruski rat protiv Ukrajine ne teče po planu.

„Naši tenkovi su zauzeti u ovom trenutku“, kaže mi ruski poslanik Jevgenij Popov.

„Oni se bore. Potrebni su nam više na bojištu nego na Crvenom trgu.“

„Ali iako je rat protiv Ukrajine ušao u petu godinu“, sugerišem, „ne samo da Rusija nije osigurala pobedu, već je pod velikim pritiskom Ukrajine ako morate da redukujete paradu. Neko bi rekao da je to sramota.“

„Koji drugi izbor imamo?“, odgovara Popov.

„Prete nam NATO zemlje, Ukrajina i oružje Velike Britanije, vaš kralj i vaš premijer.“

BBC

U februaru 2022. godine, ruska invazija na Ukrajinu bila je izbor predsednika Vladimira Putina.

A više od četiri godine kasnije, Kremlj bira da nastavi sa ratom dok optužuje Zapad za potpirivanje sukoba.

Ali rat se sve više bliži kući.

Dvoje ljudi je poginulo, a više od 30 ranjeno 5. maja u udaru ukrajinske rakete dugog dometa i drona na ruski grad Čeboksari.

Prethodne noći, dron se probio kroz moskovsku protivvazdušnu odbranu i udario u luksuzni stambeni neboder, šest kilometara od Kremlja.

Nije bilo žrtava, već samo pozamašne štete na gornjim spratovima.

Pretnja ukrajinskih dronova nad Crvenim trgom iskorišćena je kao izgovor za svođenje ovogodišnje parade.

Dmitrij Peskov, prtparol Kremlja, govorio je o „terorističkoj pretnji“ iz Ukrajine.

Rusko Ministarstvo odbrane zapretilo je da će iz odmazde pokrenuti „masivni raketni napad“ na centar Kijeva ako Moskva bude bila napadnuta 9. maja.

BBC

U bočnoj ulici od Crvenog trga testiram reakcije javnosti.

Da li je Rusima stalo do odsustva tenkova na ovogodišnjoj paradi za Dan pobede?

„To je pitanje bezbednosti“, priznaje Sergej.

„Ali paradiranje naše vojne mehanizacije pokazuje našu snagu na svetskoj sceni. Možda bi ipak trebalo da izložimo nešto.“

„Razumem da bi bilo glupo izlagati mehanizaciju u slučaju da se nešto desi tokom parade“, kaže Julija.

„S druge strane, to znači da se plašimo nečega. A ni to baš nije sjajno.“

„Parada je, naravno, simbol“, smatra Vladimir.

„Ali ako okolnosti ne dozvoljavaju da se održi u punom svetlu, moraćemo da čekamo godinu dana za to.“

Redukovana parada je takođe simbol: zemlje koja nije uspela da obezbedi pobedu u Ukrajini posle više od četiri godine rata.

U januaru je sukob prešao krupan prag: ruski rat protiv Ukrajine traje duže od borbe Sovjetskog Saveza protiv Hitlerove Nemačke, koja je ovde poznata kao Veliki patriotski rat (1941-1945).

Ima li posledica po Vladimira Putina?

Skorašnje ankete, među kojima i one koje su sprovele državne agencije, sugerišu da mu opada podrška u Rusiji.

Pred kraj prošle godine, lider Kremlja pojavio se na televiziji u kamuflažnoj uniformi nekoliko puta, isijavajući samouverenost, dok je govorio o ukrajinskom ratu sa vlastitim generalima.

Ove godine smo viđali mnogo manje „vrhovnog komandanta“ Putina.

Iz razgovora sa Rusima, stičem utisak da ovde vlada sve veći zamor ratom protiv Ukrajine, sve veća zabrinutost troškovima života i ogromna iritacija skorašnjim državnim ograničavanjima interneta.

Ruske vlasti su upozorile da će za Dan pobede u Moskvi biti uvedena ograničenja za mobilni internet: u interesu bezbednosti, tvrde oni.

Zvaničnici tvrde da digitalne blokade, koje su pogodile mnoge ruske gradove i mesta poslednjih meseci, treba da spreče ukrajinske napade dronovima i činove sabotaže.

Ali one su izričito nepopularne širom zemlje.

Vlasti ne deluju posebno zabrinuto zbog toga.

„Nije vaša briga, uz dužno poštovanje, šta mi radimo sa našim internetom“, kaže mi poslanik Jevgenij Popov.

„Bolje je biti bez interneta, nego biti ubijen ukrajinskom raketom ili dronom.“

BBC

U selu Rubljovo nadomak Moskve, školska deca su se okupila oko lokalnog spomenika Drugom svetskom ratu.

Ona polažu crvene karanfile u znak sećanja na seljane poginule u Velikom patriotskom ratu.

Parada na Crvenom trgu je možda svedena, ali se širom Rusije održavaju ceremonije u znak sećanja na 27 miliona sovjetskih građana poginulih u ratu.

Pored spomenika stoje dvojica maskiranih ljudi u kamuflažnim uniformama sa ordenjem zakačenim za grudi.

Oni su se borili u onome što Kremlj naziva „specijalnom vojnom operacijom“, ruskim ratom protiv Ukrajine.

Pričam sa jednim od boraca.

On poredi ukrajinski rat sa Velikim patriotskim ratom.

Ukazujem mu na ključnu razliku: 1941. godine na Rusiju je izvršila invaziju nacistička Nemačka; 2022. godine, Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu.

„Rusija je zemlja pobednika“, odgovara mi on.

„Uvek je bila i uvek će biti.“

A opet, četiri godine od početka rata, pobeda uporno izmiče njegovoj zemlji.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk