Mreže ideja - nova infrastruktura kreativnosti

Kreativne industrije danas funkcionišu u značajno drugačijem okruženju. Promjena koja ih oblikuje nije samo tehnološka, iako jeste jedan od glavnih pokretača - promijenio se i način na koji ideje nastaju, razvijaju se i dolaze do publike, ali i način na koji danas konzumiramo sadržaj.

To znači da kreativni proces danas podjednako zavisi od infrastrukture, brzine komunikacije, digitalnih platformi, dostupnosti alata i mogućnosti povezivanja, koliko i od same ideje.

Sadržaj danas nastaje istovremeno kroz različite platforme i formate, dok kreativni timovi funkcionišu kroz mreže saradnje koje prevazilaze geografske i industrijske okvire. Kreativni proces više nije zatvoren unutar jedne discipline ili jednog prostora, već nastaje kroz stalnu povezanost ljudi, tehnologije i komunikacija.

Da digitalna povezanost postaje jedan od ključnih pravaca razvoja kreativnih i kulturnih industrija potvrđuje i 2026 Annual Work Programme for the implementation of the Creative Europe Programme, dokument Evropske komisije usvojen krajem 2025. godine. Program za 2026. godinu poseban fokus stavlja na digitalnu tranziciju kulturnog i audiovizuelnog sektora, razvoj inovativnih modela distribucije sadržaja, jačanje digitalnih vještina i korišćenje novih tehnologija, uključujući vještačku inteligenciju. Dokument dodatno naglašava značaj evropskih mreža saradnje, prekograničnog povezivanja i cross-sector modela koji povezuju kulturne, kreativne, medijske i tehnološke industrije u zajedničkom digitalnom prostoru.

Govoreći o transformaciji kreativnih industrija u digitalnom okruženju, Brankica Todorović u radu Kreativne industrije 4.0 i kolaborativne inovacije ukazuje na to da digitalne platforme danas prevazilaze geografske distance i omogućavaju nove oblike saradnje između kreativnih timova. Autorka posebno naglašava značaj interdisciplinarne saradnje i fleksibilnih prostora koji omogućavaju razvoj novih kreativnih modela rada.

Upravo na tom spoju već godinama razvija se saradnja između Crnogorskog Telekoma i CIM Foruma - platforme koja kroz komunikacije, medije, kreativne industrije i savremene tehnologije otvara prostor za razgovor o promjenama koje danas oblikuju industriju.

Danas, kada se gotovo svaka kreativna ideja, na ovaj ili onaj način, razvija unutar digitalnog okruženja, pitanje više nije samo kako stvaramo, već i šta sve utiče na sam proces stvaranja.

O tome kako se mijenja kreativni rad u eri brzih tehnologija, digitalnih platformi i AI alata razgovaramo sa Tinom Bjelobrković, PR menadžerkom CIM Foruma.

Kreativni proces danas počinje mnogo brže nego ranije

Promjene u kreativnim industrijama možda su najvidljivije upravo u dinamici rada. Ono što je nekada zahtijevalo duge produkcione procese, velike timove i značajne resurse, danas nastaje gotovo istovremeno, uz pomoć digitalnih alata, dostupnih platformi i tehnologija koje omogućavaju bržu realizaciju i testiranje ideja.

Kako primjećuje Tina Bjelobrković, najveća promjena u odnosu na prethodne godine upravo je brzina.

„Najveća promjena je brzina i dostupnost. Ono što je prije nekoliko godina zahtijevalo timove, vrijeme i resurse, danas može nastati mnogo brže i agilnije. Međutim, suština stvaranja nije se promijenila – i dalje je ključ u ideji. Tehnologija je ubrzala procese, ali nije zamijenila potrebu za dobrim uvidom i jasnom kreativnom misli.“

Uprkos tehnološkim promjenama, pitanje ideje i dalje ostaje centralno mjesto svakog kreativnog procesa. Ipak, način na koji se ideje danas razvijaju i oblikuju značajno se promijenio.

„Proces se značajno promijenio, prije svega u fazama testiranja i razvoja ideja. Danas imamo mogućnost da mnogo brže vizualizujemo i validiramo koncepte. Ideje možda ne nastaju suštinski drugačije, ali ih svakako razvijamo i koristimo na drugačiji način – interaktivnije, fleksibilnije i sa više eksperimentisanja nego ranije.“

AI nije zamijenio kreativnost, već je promijenio njenu dinamiku

Razvoj AI alata dodatno je ubrzao transformaciju kreativnih industrija. Od produkcije sadržaja i istraživanja do razvoja komunikacionih strategija, vještačka inteligencija postala je dio svakodnevnog rada, uprkos brojnim kritikama i dilemama koje je prate.

Ipak, pitanje koje se danas sve češće postavlja jeste da li tehnologija kreativni proces unapređuje ili ga postepeno udaljava od njegove ljudske dimenzije.

U CIM Forumu smatraju da odgovor nije u odbacivanju tehnologije, već u načinu na koji se ona koristi.

„AI je alat koji, ako se koristi promišljeno, značajno unapređuje kreativni proces. Pomaže u brzini, istraživanju i produkciji, ali ne donosi odluke umjesto nas. Ključ je u balansu – tehnologija može proširiti naše mogućnosti, ali ljudska intuicija, kontekst i emocija ostaju nezamjenjivi. U tom smislu, ne udaljava nas od stvaranja, već nas tjera da ga redefinišemo.“

Novi uslovi savremenog kreativnog rada

Možda najveća promjena ipak nije tehnološka, već produkcioni i tržišni uslovi u kojima kreativni proces danas nastaje. U vremenu demokratizacije alata i tehnologija koje su nekada bile dostupne uskom broju profesionalaca i produkcionih sistema, realizacija ideja danas je znatno brža i operativno dostupnija. Međutim, paralelno sa tim raste i kompleksnost samog tržišta sadržaja - u prostoru hiperprodukcije i stalne dostupnosti informacija, vidljivost, distribucija i pozicioniranje sadržaja postaju jednako važni kao i sama produkcija.

Kako ističe Tina Bjelobrković, kreativnost danas više ne nastaje izolovano.

„Kreativnost danas nije izolovan čin, već rezultat ekosistema – timova, alata, informacija i konteksta u kojem nastaje. Brzina i dostupnost su postale ključne, ali jednako važan je i prostor koji omogućava razmjenu ideja i saradnju. Upravo takvi uslovi često prave razliku između dobre i izuzetne ideje.“

CIM Forum i Crnogorski Telekom kao prostor povezivanja industrija

U trenutku kada se kreativnost, tehnologija i komunikacije sve intenzivnije razvijaju zajedno, platforme poput CIM Foruma danas imaju mnogo širu ulogu od samog događaja. Njihov značaj sve više leži u povezivanju različitih industrija i otvaranju prostora za razumijevanje promjena koje oblikuju savremeno digitalno društvo.

Kroz takav razvoj tokom godina rasla je i saradnja sa Crnogorskim Telekomom.

Kako objašnjava Tina Bjelobrković, riječ je o partnerstvu koje je tokom vremena prevazišlo okvir klasične podrške događaju.

„Partnerstvo sa Crnogorskim Telekomom od samog početka bilo je jedan od ključnih temelja razvoja CIM Foruma. Ono što je ova saradnja omogućila prevazilazi klasičnu podršku – riječ je o dugoročnom strateškom partnerstvu koje je dalo stabilnost, kontinuitet i prostor za ambiciozan rast.

Zahvaljujući takvoj podršci, CIM Forum je kroz pet godina uspio da dovede relevantne govornike i paneliste iz regiona i svijeta, otvara aktuelne teme i prati savremene tokove industrije. Još važnije, Telekom je prepoznao značaj stvaranja platforme koja povezuje kreativnost i tehnologiju – što je danas jedna od ključnih tema industrije. Ono što se možda ne vidi na prvi pogled, ali se snažno osjeća, jeste razvoj zajednice i standarda. Upravo kroz ovakva partnerstva, CIM Forum je izrastao u kredibilan regionalni događaj koji ne samo da prati promjene, već ih aktivno oblikuje.“

U vremenu u kojem kreativnost sve više nastaje kroz povezanost, saradnju i razmjenu znanja, upravo ovakva partnerstva potvrđuju koliko su komunikacije, tehnologija i kreativne industrije danas upućene jedne na druge, i koliko se upravo na njihovom spoju oblikuje nova infrastruktura savremenog stvaranja.

(Crnogorski Telekom)

( Promo sadržaj )